Autor: 4/5/2011 15:01
Na Gradskoj koordinaciji za ljudska prava zaključilo se kako je nužna izmjena zakona o javnom okupljanju te uvođenje civilnog nadzora na rad policije. Koordinacija je održala tematsku sjednicu o postupanju policije kada je riječ o prosvjednima. Naglasak na sjednici je stavljen na prosvjede u Varšavskoj.
Tomislav Tomašević, predsjednik udruge Zelena akcija, kazao je kako njegova udruga već četiri godine organizira prosvjede protiv izgradnje Horvatinčićevog projekta Cvjetni. Dodao je kako je do unatrag godinu dana suradnja s policijom bila korektna.
Potrebno je osuvremeniti zakon
– Od prošle godine se situacija mijenja. Procjenjujemo kako je do toga došlo jer se politika počela miješati u rad policije – kazao je Tomašević i pojasnio:
– U veljači prošle godine policija je uhitila 23 prosvjednika zbog komunalnog prekršaja, a u svibnju 150 osoba koje su mirno prosvjedovale.
Tomašević se osvrnuo i na vlastiti slučaj kazavši kako je on uhićen iako nije poput ostalih prosvjednika sjedio ispred ulaza u gradilište i vikao: ”Ne damo Varšavsku”. Istaknuo je kako je policija njega uhitila bez pravog razloga.
Napomenuo je kako policija selektivno provodi Zakon o javnom okupljanju. Naime, zakon zabranjuje okupljanje 100 metara od mjesta gdje zasjeda Vlada, Sabor, predsjednik ili Ustavni sud. Tako policija onemogućuje prosvjednicima dolazak pred zgradu Vlade i Sabora na Markovom trgu dok se s druge strane izdaje dozvolu za za prosvjed u Varšavskoj gdje se nalazi Ustavni sud.
Davor Posilović, načelnik Odjela za javni red zagrebačke policije, složio se da bi zakon trebalo osuvremeniti i prilagoditi aktualnom društvenom trenutku. Kazao je kako je zakon napisan još u Jugoslaviji te da je jedina izmjena bila 2005. kada je stavljen sporni članak kojim se zabranjuje prosvjedovanje ispred zgrada Vlade, Sabora, Ustavnog suda i predsjednika. Istaknuo je kako u zakonu nije izričito zabranjeno prosvjedovanje na tim mjestima već da ministar daje sigurnosnu procjenu na temelju koje se dalje postupa.
Varšavska je specifična
Posilović je dodao da kada je riječ o navedena dva primjera policijskog postupanja u Varšavskoj oba slučaja imaju uporište u zakonu. Kazao je kako su oni izišli na teren na zahtjev gradskih vlasti što je njihova dužnost.
– Situacija u Varšavskoj je specifična jer smo u jednu ruku imali obavezu pomoći tijelu lokalne vlasti u provođenju njihovih odluka, a s druge strane poštivati pravo građana na prosvjed – kazao je Posilović.
Dodao je kako je sve više prosvjeda u zadnje vrijeme te iznio podatak kako je u veljači i ožujku ove godine održana 23 prijavljena prosvjeda te nekolicina neprijavljenih. Na kraju je kazao kako je nužna suradnja policije i organizatora skupa kako bi se prosvjed bio miran i siguran.
Luka Mađerić, iz Vladinog ureda za ljudska prava, složio se kako je nužna suradnja te istaknuo nužnim promicati rad nevladinih udruga koje donose neke nove ideje i imaju jasno definirane stavove. Kao jedan od tih primjera naveo je prosvjednike u Varšavskoj.
Gordan Bosanac, programski voditelj iz Centra za mirovne studije, kazao je kako su prosvjedi u Hrvatskoj uglavnom nenasilni te da treba raditi na tome da tako ostane i u buduće. Istaknuo je kako je jedan od uvjeta da to tako ostane je da političari čuju poruke građana.
Nadovezavši se na primjer Varšavske kazao je kako je to odličan primjer da se mora izmijeniti zakon po uzoru na europske zemlje gdje policija mirne prosvjednike miče ali ih ne hapsi.
– Posljednji primjer su prosvjedi zelenih u Njemačkoj. Ondje prosvjednici legnu na prugu ispred vlaka koji prevozi nuklearni otpad. Policija prosvjednike ne hapsi već ih samo miče ispred lokomotive tako da vlak putuje mjesecima. Slično bi trebala postupati i policija u Hrvatskoj – kazao je Bosanac.
