Autor: Tamara Marković, FOTO: Jabuka TV 9/15/2016 17:09
Šokantna je činjenica da odlikaši iz hrvatskih škola ne mogu prepoznati velikane sprske književnosti i umjetnosti, što bi čak bilo pitanje opće kulture. A roditelji, pripadnici nacionalnih manjina, dolaze do dilema prilikom upisa djeteta u školu. Trebaju li nam srpske škole u Hrvatskoj – naziv je tribine koja je održana u srpskom privrednom društvu Privrednik. Tribina je okupila brojne ugledne stručnjake iz područja obrazovanja, koji su raspravljali o kvaliteti manjinskog obrazovanja u Hrvatskoj.
– Svjesni smo da u standardnom nastavnom planu i programu ne možete čitati Čika Jovu Zmaja, Miku Antića, nemate informacije o Milutinu Milankoviću, o Zahari Orfelinu. Pričamo o ljudima koji su obilježili hrvatsku povijest i doprinijeli razvoju Hrvatske kao takve. Dolazimo do situacije gdje shvaćamo da su roditelji u Vukovaru u situaciji da biraju ili očuvanje nacionalnog identiteta, a samim tim segregaciju ili da biraju asimilaciju. To je vrlo nepošten izbor koji je stavljen pred roditelje – istaknula je Aneta Lalić, voditeljica Odjela kulture u Srpskom narodnom vijeću.
Jedan od dokumenata cjelovite kurikularne reforme se doticao i pitanja obrazovanja nacionalnih manjina.
– Jedan takav koji nikada nije ugledao svjetlo dana je i ovaj opsežan bunt papira, a to je nacionalni kurikulum nastavnog predmeta srpski jezik po modelu A, a isti takav je napravljen i za model C. Cilj tih naših dokumenata je zapravo bio zamijeniti nastavni plan i program za A model srpskog jezika iz 1994., koji vrijedi kao i hrvatski nastavni planovi i programi od tog doba. Radi se o jednom listu papira koji uopće ne navodi što učenik treba naučiti, uočiti, što treba znati primijeniti i kakve stavove treba razviti – navodi Boris Jokić, bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme.
– Zasigurno da dvojezične škole koje su prisutne u Republici Hrvatskoj i nastava koja se provodi prvenstveno u skladu za Zakonom o odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina, pridonosi kvaliteti hrvatskog obrazovnog sustava. Sama ta činjenica da nacionalne manjine imaju pravo na dvojezičnu nastavu, tj. nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine, pokazuje kvalitetu hrvatskog odgojno obrazovnog procesa – navodi Darko Tot iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
No sa kvalitetom obrazovnog sustava nacionalnih manjina, neki se ne bi složili.
SMISAO OBRAZOVANJA NA MANJINSKOM JEZIKU JE OČUVANJE NACIONALNOG IDENTITETA
– Kroz hrvatski obrazovni sustav jednostavno dobivamo sve one sadržaje koje dobivaju sva ostala djeca u RH. Što se tiče tih dodatnih nacionalnih sadržaja, to možemo dobiti samo kroz obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu koje nam je naravno zakonodavstvo Republike Hrvatske i dozvolilo – upozorio je Slobodan Živković, predsjednik Odbora za obrazovanje, sport i kulturu Zajedničkog vijeća općina Vukovar.
Svi prisutni su se složili kako se treba usmjeriti na kvalitetu obrazovanja, te da su nacionalne manjine kulturno blago Hrvatske, koje se može očuvati njegovanjem njihove tradicije, jezika i pisma.
