Autor:: Tanja Molvarec 11/1/2010 15:58
Plenum Filozofskog fakulteta odbacio je nacrte prijedloga Zakona o znanosti, Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju s obrazloženjem da su iznimno štetni za cijelu akademsku zajednicu. Nakon analize tih triju dokumenata, plenum je zaključio da zakoni potiču snažnu komercijalizaciju znanosti, njezinu političku i tržišnu regulaciju, ukidaju autonomiju sveučilišta i potiču njihovo cijepanje i privatizaciju.
Uvode i potpuno neprihvatljiv sustav financiranja sveučilišta, stoji u priopćenju plenuma FFZG-a. Također, nastavljaju, zakonima se ne ukidaju školarine nego se one nazivaju drugim imenom, ne uzima se u obzir socio-ekonomski status studenta, a visoko obrazovanje i dalje ostaje zatvoreno sve brojnijem sloju društva koje ga ne može financirati.
Upisnine za studente su previsoke
Najviše kritika što se tiče Zakona o sveučilištu upućeno je zbog Sveučilišnog Vijeća koje bi trebalo biti sastavljeno od devet članova kojima mandat traje dvije godine i može se ponavljati. Plenum upozorava da nije definirao koliko puta se može ponavljati mandat što znači da isti članovi mogu neograničen broj puta biti birani za članove tog Vijeća.
Nadalje ističu da se autonomija sveučilišta krši se i postupkom izbora rektora kojeg bira Sveučilišno vijeće dvotrećinskom većinom. Broj članova senata sveučilišta ograničen je ovim zakonom na 15 do 30 članova, što je prema plenumu Filozofskog još jedan primjer zadiranja u autonomiju. Novim nacrtom se smanjuje i udio članova senata iz reova studenata koji se sa sadašnjih 15 smanjuje na 10 posto. Što se tiče Zakona o znanosti, on pak potiče komercijalizaciju znaosti, rezultat je analize tog Zakona od strane plenuma. Vrlo je loše, nastavlja se, što za razliku od aktualnog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, koji je bio usmjeren na povezivanje znanosti i obrazovanja, novi prijedlog Zakona o znanosti povezuje znanost I gospodarstvo.
Plenum smatra da će ovo imati velike posljedice na neke znanstvene institucije koje bi se mogle ukinuti. Druge bi se institucije mogle pak orijentirati samo na stručni rad, a zanemariti znanstveni rad. Zakon o visokom obrazovanju nije pak dobar jer, smatra plenum, previše je pod utjecajem politike. Naime, problem je u Nacionalnom vijeću kojem predsjeda premijerka, članovi su mu ministar financija, predsjednik i potpredsjednik saborskog Odbora za obrazovanje , dok ostale članove imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nacionalno vijeće bi time palo pod preveliki utjecaj politike.
Prema Zakonu o visokom obrazovanju, izos upisnine na javnim visokim učilištima za studente preddiplomskog I diplomkog studija ne može biti veći od 60 posto iznosa prosječne plaće utvrđene u Hrvatskoj. U kolovozu ove godine 60 posto prosječne plaće oznosilo je 3234 kune. Plenum osuđuje mišljenje da ta svota nie velika pogotov sada u trenucimavelike nezaposlenosti.
