Gradski čelnici i dalje rade na razvoju grada

Autor:: Radio Samobor 3/31/2010 16:14

Gradski vijećnici prihvatili su “Mapu razvoja grada Samobora”  dokument koji je dopuna postojećoj “Strategiji razvoja grada Samobora od 2002 do 2012 godine”. Cilj je da to ne bude još jedan u nizu sličnih dokumenata koji će prestati važiti promjenom političke vlasti, već da to bude temelj i polazište za planiranje razvojne politike, naglasio je pročelnik za financije i gospodarstvo Željko Radovanić.

Mapa razvoja sadrži 59 mjera za razvoj Grada, a neke su već prihvaćene i uvrštene u proračun. Primjerice izgradnja autobusnog kolodvora, dogradnja vrtića u Bregani, izgradnja škole u Farkaševcu, bivša vojarna Taborec i slično. Neke od ostalih mjera su revitalizacija Žumberka, rekonstrukcija i adaptacija biciklističkih staza, projekt gradske željeznice, izgradnja centra za hemodijalizu i slično. Pročelnik Radovanić objasnio je kako je cilj da se određene mjere, odnosno ideje, realiziraju sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije.

Mapa razvoja je baza projektnih ideja, razvojnih mjera i projekata, a poželjno je i redovno ažurirati podatke kako bi bili aktualni te objaviti mapu razvoja na internet stranicama Grada kako bi dokument bio transparentan – naglasila je Ivana Bujić Rupić.

Tomislav Masten, vijećnik HDZ-a, iznio je primjedbu kako se u Mapi razvoja nalaze gotovo identični projekti kao i u strateškom programu razvoja Grada Samobora, od mosta prema Zaprešiću do gospodarskih zona. Isto tako, ustvrdio je kako su to projekti koji su svima poznati, no ono što Samoboru treba je pronaći način kako te ključne projekte financirati.

Mapa razvoja je baza ideja, s kojima se može aplicirati na natječaje Europske unije, no prije toga svaka ideja treba biti razrađena i prilagođena uvjetima natječaja što nije moguće napraviti unaprijed – pojasnila je Ivana Bujić Rupić.

Vijećnicu HSLS-a, Lindu Rossini Gajšak, zasmetala je jedna od navedenih mjera u mapi razvoja. Točnije, objasnila je kako je izgradnja spalionice nerentabilna ukoliko se radi o zbrinjavanju otpada za manje od 200 tisuća stanovnika, nakon čega je ta mjera izbrisana iz Mape razvoja te je zamijenjena novom mjerom nazvanom Plan gospodarenja otpadom u Samoboru.