1/25/2011 11:33
Građani Zagreba mogu se pohvaliti najvećim BDP-om i najvećim plaćama u državi, najvećim prirezom i najbogatijim gradskim proračunom, ali i najvećom zaduženošću. Grad Zagreb sa 7,2 milijardi kuna duga najveći je dužnik od svih hrvatskih gradova: prosječni Zagrepčanin tako danas duguje oko 9200 kuna ili gotovo 11 puta više od stanovnika Dubrovnika.
Očekuje se da će taj dug i dalje rasti pa bi do ljeta ove godine mogao narasti sve do 10.000 kuna po stanovniku, zbog novih kredita koje je Zagrebački holding prisiljen dizati da bi mogao plaćati kredite za promašene investicije Milana Bandića.Zbog rasta kamata, rate kredita rastu, a prihodi se smanjuju. Dug Grada Zagreba je veći od proračuna grada za 2011. godinu koji iznosi 6,85 milijardi kuna.
Već je sada izvjesno da će proračun od 6,85 milijardi kuna biti rebalansiran nekoliko puta, te da je realno očekivati da bi se proračun ove godine mogao maksimalno uprihodovati najviše 6,5 milijardi kuna.
Kriza funkcioniranja vlasti u Zagrebu u kombinaciji s ekonomskom i upravljačkom krizom svakim danom bilježi nove negativne trendove.
Tako je u prvih devet mjeseci prošle godine u Zagrebu završena izgradnja svega 1.192 stana. To je za 60 posto manje nego u istom razdoblju razdoblju 2009. godine kada je bilo završeno 2.980, podaci su Odjela za statistiku gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.
O izrazitom padu stanogradnje u Zagrebu govori i podatak o smanjenju broja stanova u izgradnji. Tako broj nezavršenih stanova u 2010. godini iznosi 2.032, a to je 52,4 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine kada je u izgradnji bilo 4.629 stanova.
Ukupna vrijednost izvršenih građevinskih radova i utrošenog materijala uključujući i stambenu izgradnju u Zagrebu je u prvih devet mjeseci 2010. godine iznosila 6,47 milijardi kuna.
U ukupnoj vrijednosti radovi koje su građevinske tvrtke obavile sa svojim radnicima iznose 3,8 milijardi kuna, a vrijednost radova ostvarenih sa podizvođačima bila je 2,66 milijardi kuna.
Od radova koje su obavila građevinska poduzeća s vlastitim radnicima 1,6 milijardi kuna odnosi se na radove na zgradama, a 2,2 milijarde kuna na ostalim građevinama.
Usporede li se podaci za devet mjeseci 2010. godine sa onima objavljenim prije godinu dana za isto razdoblje 2009. proizlazi da je vrijednost izvršenih građevinskih radova u tri kvartala 2010. godine bila manja za 27,5 posto.
Nove narudžbe građevinskih radova u Zagrebu u prva tri tromjesečja 2010. vrijedne su pak 3,33 milijarde kuna. Od toga se 56,9 posto odnosi na zgrade, a 43,1 posto na ostale građevine.
Visina novih narudžbi u prvih devet mjeseci prošle godine manja je za 51,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. kada je iznosila 6,9 milijardi kuna. Ovaj trend se nastavlja i ove godine. Manja izgradnja znači manje ubiranje komunalnih doprinosa i naknada u proračun grada i Zagrebačkog holdinga, manje radnih mjesta, smanjenje prihoda od prireza, poreza na dohodaka, smanjenje prihoda za komunalnu infrastrukturu grada, slabije održavanje prometnica i tako dalje.
Prema tome, gradu su potrebna nova investicijska ulaganja koja će unatoč ekonomskoj krizi privući nove ulagače što donosi povećanje prihoda od komunalnih doprinosa i naknada, otvaranje novih radnih mjesta i rast drugih proračunskih prihoda.
Nema novih investicijskih ulaganja bez donošenja novih urbanističkih planova, i izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola. Gradska skupština je ovom sazivu donijela samo dva nova urbanistička plana (TOZ i Borovje). Afera sa ispravcima prostornih dokumenata, nepovjerenje Gradske skupštine prema prijedlozima gradonačelnika u vezi izrade ili izmjene bilo kojeg novog prostornog dokumenta paralizira svako novo investicijsko ulaganje u gradu.
Gradska skupština i gradonačelnik ovaj problem moraju žurno riješiti, nefunkcioniranje vlasti onemogućava bilo kakvo novo investicijsko ulaganje i bitno smanjuje proračunska sredstva grada i nove prihode Holdinga.
Gradska skupština je obvezna zaštititi opće interese građana i grada u donošenju novih prostornih dokumenata, kako nas se ne bi pojavio novi slučaj Varšavske, omogućiti nove proračunske prihode gradu i Holdingu , ali isto tako ne smije biti zapreka novim investicijskim ulaganjima odbijajući donošenje novih prostornih dokumenta grada.
Gradska skupština jasno mora propisati da nema objava novih ispravaka prostornih dokumenata, bez odobrenja i zaključka Gradske skupštine.
