Tekst:: Bojan Arežina 7/9/2010 16:21
Peticija u znak podrške projektu Cvjetno Tomislava Horvatinčića od početka ovog tjedna kruži Zagrebom, piše Nacional. Riječ je o peticiji pod nazivom ‘Neka se i naš glas čuje’, koja će trajati oko mjesec dana. Peticija je pokrenuta da se Horvatinića i njegov projekt zaštiti od novih prosvjeda.
Kako doznaje Nacional, peticiju nije pokrenuo sam Horvatinčić, već uži krug pripadnika zagrebačke elite koji dolaze iz arhitektonskih, liječničkih, poduzetničkih i sličnih krugova. Premda se radi o akciji koja je po logici javna stvar, jer je cilj svake peticije da se prikupi što više potpisa, specifičnost ove inicijative je činjenica da se zasad radi o svojevrsnoj – ‘tajnoj peticiji’.
Inicijativa za sada nije za javnost
– Ova peticija organizirana je da bi se čuo glas kulturnih i civiliziranih i ponajprije uglednih građana Zagreba, koji ne iskazuju svoje stavove preko uličnih akcija, trojanskog konja ili fizičkog sukoba s policijom. Radi se o užem krugu ljudi s drugačijim stilom ponašanja, to su tihi i pristojni građani, arhitekti, glazbenici, liječnici, poduzetnici i slični, koji u salonu uz kavu privatno razgovaraju o problemima u svom gradu. Tako je nastala i ova peticija, jer potpisnici se protive ne samo uništavanju Cvjetnog trga i sprečavanju Horvatinčića u poslu za koji ima sve dozvole, već višegodišnjem upropaštavanju grada Zagreba. Peticija će trajati oko mjesec dana pa će onda biti pravo vrijeme za informiranje javnosti – za Nacional je izjavila vlasnica galerije u centru Zagreba, koja je, u skladu s politikom ove akcije, odlučila ostati anonimna.
– Za sada ova inicijativa nije za javnost, već je izričito namijenjena za uži krug ljudi, koji će na više zagrebačkih lokacija moći sudjelovati u potpisivanju peticije. Jedan dan u arhitektonskom uredu, drugi dan u nekom odvjetničkom uredu, a treći primjerice u zagrebačkoj bolnici Rebro. Radi se o svojevrsnoj putujućoj peticiji. Nakon što se prikupi dovoljan broj potpisa, svi će mediji biti upoznati s rezultatom inicijative – rekla je sugovornica, te dodala kako peticija putuje “taksijem”.
Sama peticija popraćena je i tekstom, u kojem se kroz dvije stranice argumentiraju razlozi njezinog pokretanja.
– Prosvjednici imaju pravo prosvjedovati, ali odričemo im pravo obmanjivanja javnosti krivotvorenjem istina i oštro se protivimo uličnom nasilju koje su demonstrirali prigodom rušenja i oštećivanja zaštitne ograde u Varšavskoj ulici – između ostalog se tvrdi u ovom dokumentu, i ističe da je ‘Hrvatskoj preporučeno da zbog recesije pogoduje (!) privatnim ulagačima i olakša im investiranje’.
Mirjana Krizmanić – iznimka među prosvjednicima
– Mi ne spavamo pod šatorima, ne zatvaramo se u kaveze, ne pružamo otpor policiji i ne rušimo tuđu privatnu imovinu, ali se obraćamo medijima kao glas one uljuđene i dosad prešućene javnosti koja želi što skoriji dovršetak gradnje CVJETNOG – kažu tajnoviti organizatori ove peticije.
Na pitanje što su onda po njegovom mišljenju građani koji su sudjelovali u prosvjedu protiv projekta Cvjetno, kao i oni koji su svojim potpisom na peticiji dali do znanja da ne žele ovakav Horvatinčićev projekt, ako su ovi što podržavaju Horvatinčića ‘glas one uljuđene i dosad prešućene javnosti’, sugovornik je odgovorio sljedeće:
– Oni su svoje pravo lice pokazali u minulim prosvjedima. Doduše, moram kazati kako ima i iznimki među prosvjednicima. Recimo psihologinja Mirjana Krizmanić. To je jedna divna i kulturna osoba, koja je međutim iz nekog razloga dala podršku Pravu na grad – rekao je supotpisnik peticije ‘Neka se i naš glas čuje’.
Horvatinčić je za Zagrebanciju rekao kako ne zna ništa o ovoj inicijativi.
– Ne želim se spuštati na nivo ulice – rekao nam je Horvatinčić.
Podsjetimo, sam Tomislav Horvatinčić već nekoliko tjedana kroz svoje izjave daje naslutiti da bi mogao pokrenuti peticiju za projekt u čijem je vlasništvu. Štoviše, nedavno je rekao da misli kako bi u tom slučaju skupio dva ili tri puta više potpisa od udruga Pravo na Grad i Zelena akcija, koji su, podsjetimo, prikupili impresivnih 56.000 potpisa. Hoće li ova akcija polučiti približne rezultate, ako je poznata činjenica da se radi o projektu rezerviranom za probrane pripadnike zagrebačkog stanovništva, ostaje za vidjeti, i to nakon što ‘javno’ budu objavljeni rezultati.
