Autor:: Josip Hren 10/27/2010 12:26
Kada izlazimo na izbore nije bitan broj birača koji izađu, može ih izaći i samo desetak, ali izbori su valjani – zastupnici u Saboru, županijskog skupštini, gradskom vijeću (čak i Predsjednik države) su izabrani, bez obzira na to što većina građana nije glasala. Izlaznost građana na izbore u Hrvatskoj varira od 35 do 50 %.
No, kada kao zastupnik u skupštini predložite neku odluku, ukoliko se većina zastupnika suzdrži od glasanja, a svi ostali glasaju ZA, prijedlog ipak ne prolazi. Osjetio sam to pri svojoj prvoj odluci o “ moratoriju na prenamjenu zelenih zona GUP-a” . Predložio sam tada da prestanu sve prenamjene zelenih zona GUP-a i da se prema zelenim zonama Gradska skupština postavi strateški, te da samo iznimno, u slučaju namjere izgradnje objekata komunalne i prometne infrastructure te objekata izričito društvene namjene, dopusti prenamjenu zelene zone uz uvjet da za takvu izgradnju postoji prevladavajući javni interes kojeg utvrđuje sama Gradska skupština.
Svi stranački zastupnici su deklarativno podržali moj “ moratorij”, ali niti jedan nije glasao ZA, već su svi bili, ni više ni manje, nego suzdržani!!! Da, to je bilo raritetno glasanje u Skupštini – 32 suzdržana i 5 ZA – prijedlog ne prolazi. Mogućnosti izravnog prenamjenjivanja zelenih zona zastupnici se ipak ne žele odreći.
Kod izbora je drugačije – većina je gotovo uvijek suzdržana (jer ne izlazi na birališta), a koliko god birača izađe dovoljno je da izabere vlast.
Čini mi se logičnijim i prihvatljivijim glasanje na izborima. Čak mi je i nejasno zašto u Skupštini kada se većina suzdrži, a ostali glasaju ZA, prijedlog ne prolazi. Dakle, ako želite rušiti nečiji prijedlog u Skupštini, dovoljno je da većina bude suzdržana. O suzdržanosti se stranke ranije dogovore na klubovima zastupnika. Tako prijedlog ne prolazi, a nitko nije PROTIV!
