Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan općine Rugvica. Bila je to prilika za podsjetiti na dosad realizirane projekte, ali i najaviti neke buduće.
– Na početku ove svečane sjednice, iskoristio bih priliku i svim svojim dragim Rugvičankama i Rugvičanima čestitao 30. rođendan. Također, želim se zahvaliti svim našim prethodnicima, koji su nesebično davali sebe i svoje vrijeme kako bi našu Rugvicu učinili što boljim mjestom za život, a posebno se želim zahvaliti prvom rukovodstvu naše općine koji su, sada već pomalo davne, 1993. godine donijeli hrabru i mudru odluku, te 23 naselja izdvojili iz bivše općine Dugo Selo, iz jedne lokalne zajednice i stvorili novu, današnju općinu Rugvica, rekao je Nenad Jakšić, predsjednik Općinskog vijeća Rugvice.
Načelnik općine Rugvica Mato Čičak zahvalio je svojim prethodnicima na svemu što su učinili za razvoj općine, te otkrio što se napravilo za njegova mandata koji je počeo 2015. godine…
– Puno toga smo tada obećali, ali napravili smo još više. Hvala svim mojim vijećnicima, mom Nenadu koji je bio zamjenik načelnika, sada je predsjednik Vijeća, hvala Đurđi, Ani i Branku koji su obnašali dužnost predsjednika Vijeća. Hvala onim vijećnicima koji su samnom bili 2013., koji su sada samnom, hvala svima vama koji pomažete kroz svoje udruge, kroz institucije, kroz Općinu, hvala svim mojim djelatnicima, ne mogu zaboraviti Ivicu, koji me dočekao ovdje 2015, moj pročelnik. On sad obavlja dužnost pročelnika u Zagrebačkoj županiji, on mi je bio velika podrška.
Uspjeli smo učiniti i više nego što smo mislili, ponosan sam na sve, dodao je Čičak…
– Ono na što se moram posebno zahvaliti Zagrebačkoj županiji, našem županu Stjepanu Kožiću, ali i Damiru Tomljenoviću, koji je s nama od prvog dana. Samo u prošloj godini ovdje je uloženo manje od 10 milijuna kuna, preuređen je dograđen novi kat, sad naša djeca imaju dvije informatičke i jednu učionicu za kemiju. Nadam se da ćemo u idućem periodu, ne mogu da se ne zahvalim našem premijeru, koji je s pametnim mjerama, jer je izgrađeno i dograđeno više od 500 vrtića, što je Rugvica maksimalno iskoristila.
Nadam se da su i oni koji su bili protiv izbora Mate Čička zadovoljni svime što se izgradilo u zadnjih osam godina, rekao je Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije…
– Ne govorim to iz kurtoazije, vidite sami kakvi su to rezultati, koliki je proračun, vidite s čim barataju, što su sve u Rugvicu donijeli. Ovo bi bilo impresivno za veći gradić, a kamoli ne za jednu općinu. Ono što je najvažnije, Mato ne staje i nikad nije zadovoljan s onim što se dogodilo, nikada ne kaže, imamo ceste, sve tehnologije. Uvijek je i dalje želja da se u Rugvici nešto napravi.
Vlada vam pruža podršku, kao što je to činila i do sada, na nas možete računati, rekao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova…
– Čuli smo prekrasne misli ovdje o jednoj stvarno uspješnoj priči, o naselju na periferiji Zagreba, ili Zagrebačke županije, koje već po cijelom nizu elemenata, jedna vrlo moderna, sve više urbana cjelina, jedno naselje, koje je danas, kao što bi Krešo rekao, moglo biti primjer drugima. Stvarno, bez ikakve patetike ili prigodničarstva trebamo zahvaliti onima koji su u to utkali svoj rad.
Božinović je posebno zahvalio novoj vlasti u Rugvici, koja je pokazala, kako kaže, izvanredne rezultate.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM. 
“Razlog zašto se ovaj projekt toliko dugo porađao, odnosno 17 godina je novac. Kreativno se bivša vlast dosjetila da skriva dug Grada tako da zagrebački Holding gradi ovakve objekte, a da Grad onda uzima takve objekte u najam. Rekao sam da ćemo završiti ovaj projekt. Tako je isto bilo za XII gimnaziju. Ovo je zadnji objekt koji radimo na takav način”, objasnio je gradonačelnik Tomašević.
Kapacitet Doma je 92 korisnika, od toga 12 za oboljele od Alzheimerove i drugih demencija. “Tu su 34 jednokrevetne sobe, 23 dvokrevetne sobe. Zatim brojne zajedničke prostorije za korisnike. Znate vi dobro da su to najbitnije prostorije u svakom domu za starije gdje se odvija društveni život. Bez društvenog života doma za starije nema. Tu je niz takvih zajedničkih prostorija, blagovaonice, dnevni boravak, knjižnica s čitaonicom, čajne kuhinje, prostorije za fizikalnu terapiju, prostorije za terapiju, prostorije za liječnike. Moderna kuhinja. Čak i u sklopu doma, zašto je i javna nabava bila komplicirana, su prostori za trgovačku, ugostiteljsku, ali i uslužnu djelatnost, kao što su frizeri i pedikeri”, dodao je Tomašević.
Konferenciju za medije prekinuo je bivši saborski zastupnik Ivan Pernar. Inače Grad Zagreb otvorio je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Odluke o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu, što nije po volji Pernaru. “Koliko imate apartmana u svom vlasništvu…koliko imate apartmana?”, upitao ga je gradonačelnik.
Nakon prepirke s Pernarom, nastavila se konferencija za medije. Tomašević je istaknuo kako Grad Zagreb kreće u pružanje usluge skrbi za starije osobe u njihovim kućama.
“Mi smo kao gradska uprava odlučili da zadnjih godina ne dižemo cijene za domove i starije i nemoćne u Zagrebu, unatoč inflaciji. Domovi za starije u Zagrebu bilježe gubitke zbog toga, koje Grad Zagreb pokriva iz proračuna. Ne samo da gradimo iz proračuna, nego i subvencioniramo smještaj jer cijena koja je trenutno u Gradu Zagrebu ne pokriva troškove tih domova”, objasnio je graodnačelnik.
Ravnateljica Doma za starije osobe Dubrava u čijoj ingerenciji je i novi Dom u Markuševcu Milica Sučić naglasila je kako će se svi oni koji će u Dom u Markuševcu dolaziti osjećati kao da su u svojem domu te kako će Dom u Markuševcu biti poželjno mjesto stanovanja, ali i poželjno mjesto rada.
“Istraživanja su pokazala da je jedan od najpoželjnijih oblika skrbi dom za starije osobe, u starijoj životnoj dobi ili zbog narušenog zdravstvenog stanovanja ili drugih okolnosti, kada se osobe više ne mogu samozbrinjavati. Držim da će to biti i ovdje”, rekla je ravnatlejica Sučić.
U Dubravi se krenulo s projektiranjem novog Doma za starije osobe. Gradska uprava traži zemljište na zapadu grada za još jedan novi dom za starije osobe, naveo je gradonačelnik.
“Ja bi sada najavio za sve zainteresirane korisnike da će se zamolbe za smještaj u ovaj dom moći početi zaprimati od sljedećeg ponedjeljka 18. rujna. Zahtjevi se mogu predati osobno svaki radni dan od 9 do 12 sati na lokaciji samog doma”, zaključio je Tomašević.
Jedan od kriterija za dobiti smještaj u domu bit će najmanje 10 godina prebivališta u Gradu Zagrebu.
Muzej je vrlo interaktivan, a posjetitelji kroz predmete i priču dobivaju uvid u veze koje nisu uspjele. Najbolje od svega je to što nema selekcije predmeta, svaki ulazi u zbirku, ali na način da kroji jedinstvenu priču.
Ariana Juraić kaže kako jednostavno slažu priče na način da prikazuju pomalo od svega… ima tužnijih priča, malo smiješnjih, pa čak i zabavnih.
Ariana Juraić, voditeljica Muzeja: “Sami koncept je da su izloženi predmeti, koji su posljedica nekakvog prekida, to može biti obiteljska veza, prijateljska veza, veza s hranom, ljubavna veza, romantična…Izložen je predmet pored kojeg stoji priča koju su nam posjetitelji rekli, također mogu se vidjeti i trajanje veze, te država i grad iz kojeg veze dolaze.”
Upravo je najveća atrakcija u tome što su predmeti anonimne donacije razočaranih ljubavnika iz svih krajeva svijeta. Svaki od njih stotinjak koji se nalaze u stalnom postavu jedinstven je i unikatan. Osobe su se darivanjem riješile prošlosti, povrijeđenosti i bijesa nakon propale ljubavi. Svaki predmet priča svoju priču, dirljivu i intimnu i rijetko koga ostavlja bez ijedne suze u oku.
Tako stare zagrebačke ulice čuvaju tajne velikih i nikada ne prežaljenih ljubavi, rastava braka, nevjera…
Ako još niste, znajte da Muzej prekinutih veza možete posjetiti svaki dan, od ponedjeljka do nedjelje, od 10 do 21 sat. Možda vas neka priča nostalgično podsjeti na vaše ljubavne brodolome pa odlučite i vi pokloniti muzeju neki sentimentalni predmet, pjesmu, pa time i vaš dio života ostane uspomena u muzeju. Na kraju to može biti smo lijepo sjećanje na vremena iz kojega čovjek nešto nauči.
Muzej je svoja vrata otvorio i u Los Angelesu u kojemu se nalazi i nekoliko izložaka iz hrvatskog muzeja, pa tako najintimnije priče putuju svijetom i nakon što su već odavno preboljene. 
TIN PONGRAC, predsjednik Hrvatskog saveza udruga mentalnog zdravlja: ” Postoji često u medijima kriva pretpostavka da nije dobro govoriti o suicidu, ali samo se radi o tome da ne treba govoriti o pojedinačnim slučajevima, slavnih osoba i romantizirati to. Sva istraživanja su pokazala da kada se govori preventivno o tome, ukazati na potrebu za traženjem pomoći je izuzetno korisno i potrebno, i doista može smanjiti stopu suicida. Osobi je potrebno pomoći da spozna da vrijedi nastaviti živjeti.”
Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj su tijekom prošle godine od ukupno 529 osoba, žene izvršile 128, a muškarci 401 samoubojstvo. U dobnim skupinama od 0 do 25 godina (djeca i mladi) bilo je 38 izvršenih suicida, što je porast od 52% u odnosu na
prethodnu godinu. U ostalim dobnim skupinama došlo je do određenog smanjenja stope. Od svih dobnih skupina najviše su suicida izvršile osobe iznad 65 godina, njih čak 192, što predstavlja 36,29% od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj. Od svih policijskih uprava daleko je najveći broj izvršenih samoubojstava zabilježila PU zagrebačka, njih 114, dok drugo mjesto zauzima PU primorsko-goranska s 42 izvršena samoubojstva, čime je prestigla PU osječko-baranjsku, koja je godinu ranije držala drugo mjesto.
Život je šarolik, sačinjen od lijepoga i ružnoga. Postoji nada i izlaz iz svake situacije, stoga je ovo tema koja ne smije biti tabu, osobe s mentalnim poremećajem moraju znati da je društvo ovdje za njih, da ih osluškuje i da im pomogne.
OVAJ ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA. 
Područje Klinča Sela danas je veliko gradilište, jer u punom je zamahu ulaganje u gospodarske zone, kao i u stanogradnju. U cijelom ovom kraju, kao i u Klinča Selu vidljiv je napredak u ovih 30 godina. Svega toga ne bi bilo da nije bilo vrijednih ljudi koji su radili za dobrobit svoga kraja.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM 
Iako skulpture izgledaju veoma fizičke teške, zapravo su lagane kao stiropor, objasnila je kustosica izložbe Sonja Švec Španjol. Umjetnik Vice Glibota, akademski kipar i profesor likovne kulture svoju radove vidi kao relikvije budućeg vremena koje se još nije dogodilo, što se veže na sami stil koji se zove retrofuturizam.
“Inspirira me moje ekstenzivno proučavanje i čitanje literature majstora horora, fikcije i filozofa horora. Sve one nedaće koje su se događale u protekle tri godine, sva ta socioekonomska previranja i sama pandemija, sve to poslužilo je kao inspiracija”, objasnio je Vice Glibota, akademski kipar i profesor likovne kulture.
Proces stvaranja skulptura trajao je mjesecima, a objasnio je kako to sve izgleda. “Tehnika asamblaža je složena. Kombinacija različitih materijala vrlo je izazovna. Koristim se otpadnog materijala, što je bio izazov spojiti u smislu cjelinu da meni to kao umjetniku odgovara”, dodao je Vice Glibota.
Izložbu Future Dire otvorila je predsjednica Skupštine Zagrebačke županije Martina Glasnović. “Zagrebačka županija prepoznaje i njeguje kulturu na području Zagrebačke županije u svim gradovima i općina,ma. Kroz Javni program potreba u kulturi i ove godine financiraju se brojni programi. Među njima su i programi Pučkog otvorenog učilišta Samobor u iznosu nešto više od 31 000 eura. Među tim programima nalaze se i projekti, izložbe i druga događanja koja organizira Galerija Prica koja je domaćin ove važne izložbe”, poručila je Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije.
Izložba Future Dire u Galeriji Prica u Samoboru ostaje otvorena do 1. listopada.
Grafiti često postaju integralni dio urbanih pejzaža, dodajući boju i dinamiku gradske stvarnosti. Neki gradovi, poput Berlina, New Yorka ili São Paula, postali su poznati po svojoj bogatoj grafiti sceni. Umjetnički radovi postaju neka vrsta identiteta grada, obogaćujući kulturnu baštinu i privlačeći umjetnički orijentirane posjetitelje. Unatoč rastućem priznanju grafiti umjetnosti, i dalje se suočava s kontroverzama. Mnogi smatraju da je pisanje po zidovima izraz vandalizma i uništavanja javne imovine. Međutim, drugi ga vide kao izraz kreativnosti, slobode izraza i umjetničkog nasljeđa.
Murali, s druge strane, često su veličanstvena djela koja prekrivaju cijele fasade zgrada. Street art festivali diljem svijeta okupljaju umjetnike i ljubitelje umjetnosti kako bi zajedno stvarali i slavili ovu vrstu kreativnosti.
Ulična umjetnost ima moć transformirati javne prostore, čineći ih živopisnijima i dinamičnijima. Napuštene zgrade, sivi zidovi i dosadne površine postaju platna na kojima umjetnici stvaraju svoje djelo. Ovaj oblik umjetničke intervencije često privlači pažnju prolaznika, potičući ih da se zaustave i razmisle o umjetnosti koja ih okružuje.
Unatoč svojoj popularnosti, ulična umjetnost često se suočava s izazovima i predrasudama. Neki smatraju da je to vandalizam ili nelegitimna forma umjetnosti, dok drugi vide uličnu umjetnost kao sredstvo za obogaćivanje kulturnog identiteta gradova. Usprkos ovim izazovima, sve veći broj umjetničkih institucija, galerija i kuratora prepoznaje vrijednost ulične umjetnosti, što doprinosi njezinoj sveprisutnoj prisutnosti u suvremenom umjetničkom svijetu.
Ulična umjetnost nije samo oblik umjetničkog izraza; to je i način da se umjetnost približi ljudima, da se izazovu norme i da se transformiraju gradski prostori. Ona donosi boju i život u svakodnevicu te postavlja pitanja koja potiču na razmišljanje. U tom smislu, ulična umjetnost predstavlja jedinstveni i dinamični izraz kreativnosti koji se neprestano razvija i prilagođava urbanoj krajoliku.
ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Ukupna vrijednost distributivnog centra je 39 mil. od čega su 23 mil. bespovratna sredstva EU.
Hrvoje Bunjevac, direktor distributivnog centra: ” Iznimno sam ponosan što je projekt distributivnog centra za voće i povrće kandidat za ovu prestižnu nagradu i zahvalan sam našem osnivaču Zagrebačkoj županiji koja nas cijelo ovo vrijeme prati i omogućuje da ostvarimo svoj cilj a to je da omogućimo opstanak i razvoj domaće proizvodnje voća i povrća a to se posebno odnosi na mala obiteljska gospodarstva koja bez ovakvog centra i infrastrukture nemaju šanse na ovakvom tržištu koje je iznimno konkurentno i ulaskom na europsko u EU podložno konkurenciji EU. Sama činjenica da je naš centar konstantno ispunio svoje kapacitete dovoljno govori o interesu i potrebi takvog centra naših proizvođača. “
Nemogućnost skladištenja proizvoda po povoljnoj cijeni te plasman proizvoda tijekom cijele godine u velike trgovačke lance bili su izazovi s kojima su se nosili mali poljoprivredni proizvođači.
Niko Gazić, proizvođač jabuka: “Proizvodim jabuke u Dugom Selu oko 100 tona godišnje, i spadam u grupu malih proizvođača. Iz tog sam razloga sretan što sam pronašao distributivni centar da mogu tu svoje proizvode skladištiti a isto tako i sortirati i plasirati na tržište kroz cijelu godinu jer dosadašnja praksa proizvođača je bila da veletrgovcima prodaju direktno s voćnjaka, i tada je cijena vrlo mala. Ove godine nudi se 50 centi za kilogram prve klase, a sve teže je proizvesti takvu robu više od 90% na voćnjaku, pa kada imate nekakvu robu 70% prve klase i 30% druge a da ne spominjem industrijsku jabuku koja nas prati, tako da udio prve klase iz godine u godinu opada. Zato smo sretni da možemo ovdje skladištiti, a da ne moramo te jabuke po jeftinoj cijeni dati sa voćnjaka, jer u prosjeku bi dobili 35 centi jer je sve teže proizvesti više od 90% prve klase. “
Zahvaljujući najsuvremenijim uvjetima skladištenja djeca u školama i stanovnici jedu zdravo i domaće tijekom cijele godine s naglaskom na ekološke proizvode. OPG- ovi opstaju, mladi ostaju na selu, nova radna mjesta se otvaraju, a okoliš se čuva. Inicijativa je inspirativna što dokazuje interes drugih županija u RH za implementacijom ovog projekta. Dugoročni pozitivan učinak ove inicijative očituje se na primjeru dobre prakse te povećanju konkurentnosti malog poljoprivrednika.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM 
To je razlog zbog kojeg gradonačelnik “skriva” izvješće o svom radu, dodao je Lovrić. Od 1. siječnja iduće godine plaće Zagrepčana će se smanjiti, rekao je Lovrić…
– Jer će namet koji će Tomašević uvesti umjesto prireza biti veći nego što je prirez, obuhvatit će veći broj građana, danas je to oko polovice zaposlenih, to će sigurno biti više i donijet će prihod proračunu Grada Zagreba gotovo milijardu kuna više. To znači da će Zagrepčanima od 1. siječnja pasti plaća, dok će, zbog porezne reforme, u svim drugim dijelovima Hrvatske rasti plaće.
I Gordana Rusak upozorila je na manjak demokracije u Skupštini, rekavši da je prema statistici drastično pao broj zastupničkih pitanja iz redova opozicije…
– Dakle, to nije slučajno, taj novi Poslovnik koji im je omogućio to da mi kao oporbeni zastupnici ne možemo postavljati pitanja im nije bio dovoljan, nego idu i taj Poslovnik pojačati da nam zatvore usta. Ovakvu razinu nedemokracije ne pamti, Sjeverna Koreja je mala beba u odnosu na Grad Zagreb. To ponavljamo neprestano, sjećate se da smo imali niz apela prema medijima, gdje smo tražili zaštitu slobodnog govora zastupnika u Skupštini Grada Zagreba, ta se naša prava drastično krše, rekla je Gordana Rusak, gradska zastupnica.
Rusak je u Skupštinu došla u odori Zrinjevca, kako bi pružila podršku radnicima i upozorila na opasnosti koje krije nepokošena trava…
– Korov u Gradu Zagrebu moramo maknuti, on nas guši. Taj korov koji nastaje na travnjacima koji se ne kose, nije tako bezazlen kao što se čini, pa mislimo da je to estetski problem. Je, i estetski problem, i zdravstveni problem, ali i ekološki problem, to je ekološka bomba. Ako se ti travnjaci neće godinama kositi, a to je stanje koje zatičemo u ovom trenutku, tada će travnjaci ići prema šikari i šumi, to kaže biološka znanost, a tada mu kosilice neće biti dovoljne da to sanira, nego će trebati traktor i teška mehanizacija. On će baciti Grad Zagreb desetljećima unazad.
aključila je, djelatnicima Zrinjevca treba vođa, a gradonačelnik to nije, te ga pozvala da organizira zastupnike da zajedno pokose nepokošene površine. 
Cilj Europske unije je da se procijepi 90% djevojčica do 15 godine života. U odnosu na sjever hrvatske gdje je cijepljeno 70 posto djevojaka u Dalmatinskim županijama to je 20 do 30%
– Cijepljenje je počelo od početka 2023. godine u novom nacionalnom programu cijepljenja od petog do osmog razreda, te se na preporuku društva za školsku sveučilišnu medicinu. To se počelo primjenjivati već tada dali smo obavijest i školama da se slobodno jave školske ambulante i da se mogu doći cijepiti, rekla je Neda Ferenčić Vrban, dr. školske medicine.
Grad Zagreb je u školskoj 22/23 godini ima procijepljeno 58,8% djevojčica u populaciji do 15 godina, a kada se govori o dječacima to iznosi 37,8%
– Škola je prvo mjesto gdje se educiraju i djeca i roditelji a mediji su ti koji su jako važni u promicanju poruke o zdravstvenom odgoju o važnosti cijepljenja i isto tako koliko je važno da roditelji donesu ispravnu odluku za svoju djecu kada je u pitanju konkretno ovo cijepljenje protiv HPV-a jer pravo djeteta na zdravlje po nama u Gradu Zagrebu je iznad prava roditelja da o tome odlučuje s toga Grad Zagreb zagovara i uvođenje ovog cijepljenja ne samo u nacionalni program kao jednog cijepiva koje je preporučeno 2015.te ali nije obavezno, povjerenstvo Grada Zagreba za prevenciju infekcije HPV-om smatra da bi i ovo cijepljenje trebalo biti u obavezi. 2007. Grad Zagreb prvi je u Hrvatskoj započeo cijepljenje protiv HPV virusa, od 2007 do 2015. jako puno smo ulagali u edukaciju roditelja i djece o spolno prenosivih infekcijama, HPV-u, cijeljenju i podizali razinu zdravstvene pismenosti o tome, rekla je Mirela Šentija Knežević, pom. pročelnice za zdravstvo.
Riječ je o virusu koji je uzročnik čak 6 vrsta raka. Posljednja studija iz Švedske je pokazala da upravo ovo cjepivo može spriječiti rak. Naime, objavljeni su rezultati praćenja 1,5 mil djevojčica u Švedskoj kroz 15 godina s odličnim rezultatima. Dokazano je da su djevojčice cijepljene u ranijoj dobi, od 10. do 17. godine zaštićene od raka gotovo u 90% slučajeva, za razliku od necijepljenih.
– cjepivo je dostupno, besplatno, cijepimo dječake i djevojčice, radimo u centru za mlade, sve što trebam imamo. Imo jedan od najboljih programa u EU samo ga trebamo prihvatiti i prihvatiti da je zdravlje djeteta pravo ispred odluke ili nekakvog neznanja, straha ili bilo čega roditelja koji ne zna ili ne razumije odlučiti za svoje dijete, da dijete treba cijepiti i zaštititi ga, ne od spolno prenosivih bolesti nužno, nego od raka.
OVAJ ČLANAK SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA. 
– Ono što mi je posebno drago, zato smo ovdje, u Osnovnoj školi Jure Kaštelan, gdje se do nedavno nastava odvijala u objektu koji je bio privremen, koji je napravljen prije više desetljeća, napravljen privremen objekt, a onda je takav ostao dugo vremena, i bila je potpuno neadekvatna zgrada za osnovnu školu. Nakon dugo vremena, mislim da su prije 20 godina počela prva obećanja za Osnovnu školu Jure Kaštelana. Ono što mi je drago da je jedna od prvih odluka o javnoj nabavi koju sam potpisao, kad sam postao gradonačelnik, bila za ovu školu i što je, iako je riječ o rekonstrukciji, defacto izrađena nova škola. Ostala je samo dvorana, a i ona je obnovljena.
Od ove godine mijenja se i način prehrane, koja je osigurana svim učenicima…
– Jelovnici su ono što je novo od na početku ove školske godine. Naručili smo od Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta prijedloge jelovnika koji su zdravi, usklađeni za dob, koji se tiču činjenice da djeca provode najvažniji dio dana u školi, da je važno za njihovu koncentraciju, zdravlje, psihičko i fizičko, da imaju kvalitetnu prehranu u školi. Najavili smo da je to roll out, nećemo moći u prvom tjednu imati kompletno nove jelovnike, jer to ovisi o kapacitetima pojedinih škola, ali imaju sredstva i svu stručnu podršku, da napravimo ove godine važan iskorak u kvaliteti jelovnika, rekla je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba.
Još jedna novost je i produženi boravak, umjesto dosadašnjih 14 škola, sada ga provodi 31 škola.