Izložbom likovnih uprizorenja Franca Prešerna u Slovenskom je domu u Zagrebu započelo obilježavanje ovogodišnjeg kulturnog praznika posvećenog najpoznatijem slovenskom pjesniku.
France Prešeren bio je slovenski pjesnik, rođen je 3. prosinca 1800. godine u gradu Vrba, koji se tada nalazio unutar Habsburške Monarhije, a danas je dio Slovenije. Prešeren je pisao na slovenskom jeziku i smatra se jednim od najvažnijih književnih figura u povijesti Slovenije.
Njegova poezija obuhvaća različite teme, uključujući ljubav, patriotizam, prirodu i filozofiju. Njegovo najpoznatije djelo je pjesma “Zdravljica”, koja je kasnije postala himna Slovenije. Prešeren je bio važan za razvoj slovenskog jezika i književnosti te je imao značajan utjecaj na slovensku kulturu. Preminuo je 8. veljače 1849. godine.
FOTO: Zagrebancija.com
– Ove godine smo mu godine namijenili tri programa. Prvi dio kreće danas, otvorenjem ove zanimljive izložbe, njegove vizije umjetnika, jer ga nitko nije naslikao ili fotografirao u vrijeme kada je bio živ, tako da možemo samo nagađati kako je on izgledao – rekla je Agata Klinar Medaković, tajnica Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.
FOTO: Zagrebancija.com
Slovenci izvan Slovenije često njeguju snažnu emocionalnu vezu s Franceom Prešernom, posebice zbog njegove uloge u oblikovanju slovenskog jezika. Prešeren, utemeljitelj moderne slovenske književnosti, nije samo pjesnik ljubavi i slobode, već i zagovornik korištenja slovenskog jezika u književnosti i umjetnosti.
– Njegova deviza je bila – kada ću se ženiti, tada ću se i slikati, a naziv te izložbe je Keder se bodem ženil, bodeš me slikal. Najvjerniji portret je onaj koji je nastao godinu dana nakon njegove smrti, a napravio ga je Slovenac njemačkog porijekla Hans Goldenstein čija se replika nalazi u našem zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Je li slika prava, ne znamo. Jedan povjesničar umjetnosti tvrdi da je, dok drugi kaže da nije – objasnila je tajnica Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.
FOTO: Zagrebancija.com
Djeca Francea Prešerna slušaju već u vrtiću, a njegov dan u Sloveniji je nacionalni praznik. U znak sjećanja na najvećeg slovenskog pjesnika, učenici II. OŠ Rogaška Slatina, pod mentorstvom profesorica Matejke Tirgušek i Mojce Pažon Čonžek, zanimljivom predstavom Jesenja iskričavost, odali su počast slovenskom pripovjedaču Ivanu Tavčaru, slovenskoj kulturi i jeziku u najplemenitijem smislu te riječi, budući da je slovenski pripovjedač o Prešernu uvijek govorio s najvećim poštovanjem i divio se njegovu geniju.
FOTO: Zagrebancija.com
– Prešern još uvijek živi među nama. Istina je da ga posebno spominjamo povodom njegovog dana. Vjerujem da ste bili u Ljubljani u kojoj je glavni trg posvećen Prešernu gdje se nalazi i njegov spomenik i kada dođete u srce Ljubljane vas tamo dočeka pjesnik i na to smo naravno, jako ponosni. Znam da je nekoliko Prešernovih pjesama prevedeno na hrvatski jezik, ako se ne varam preveo ih je Luko Paljetak. Nadam se da će izložba biti otvorena i za širu javnost – poručila je Matejka Tirgušek, profesorica slovenskog jezika.
Osim same izložbe, Slovenski dom organizirao je i niz drugih popratnih manifestacija kako bi obogatio kulturno iskustvo posjetitelja. Različite umjetničke performanse, predavanja, ili glazbene točke dodatno su obogatile atmosferu i stvorile prostor za dijalog i zajedničko uživanje u bogatoj kulturnoj baštini.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
U središtu Zagreba obilježava se Dan crvenih haljina. Crvena haljina simbol je kampanje kojom se želi podignuti svijest o moždanom udaru kod žena koje su u većem riziku od najtežih posljedica nego muškarci, a nerijetko zanemaruju važnost prevencije, poručila je neurologinja Arijana Lovrenčić-Huzjan iz Organizacijskog odbora ove hvalevrijedne akcije.
– Ovo sve organiziramo kako bismo podignuli svijest ženama da brinu o vlastitom zdravlju. Želimo ih potaknuti da uopće razmišljaju o tome s obzirom na to da je prevencija djelotvorna. Želimo im osvijestiti brigu o tome koji su sve čimbenici rizika za nastanak moždanog udara te kako ih možemo spriječiti već sada u najranijoj dobi – rekla je neurologinja Lovrenčić-Huzjan.
FOTO: Zagrebancija.com
Žene imaju dodatne, specifične rizike nastanka moždanog udara koji su nedovoljno prepoznati i nedovoljno liječeni i upravo zato Hrvatsko neurološko društvo i Hrvatsko društvo za spolne razlike u neurološkim bolestima već šestu godinu za redom organiziraju Dan crvenih haljina. Suorganizator ove važne edukativne akcije je i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
– Želimo skrenuti pažnju na rizike od moždanog udara s kojima su suočene posebno žene . Znamo da od moždanog udara obolijeva dvostruko više žena nego od karcinoma dojke. Znamo da su žene u menopauzi posebno ranjive. Ono što Grad Zagreb želi jest skrenuti pažnju na važnost prevencije, dakle na važnost kretanja, tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja i kontrole krvnog tlaka – poručila je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
FOTO: Zagrebancija.com
Za kontrolu krvnog tlaka, razgovor i savjetovanje građanima su na raspolaganju liječnici neurolozi, a svi koji žele mogu besplatno izmjeriti razinu šećera u krvi, izmjeriti krvni tlak te provjeriti svoj rizik za moždani udar.
– Mjerimo tlak i šećer. Te vrijednosti onda zajedno komentiramo s ljudima ako ih zanima i nakon toga im dajemo neke savjete u slučaju da se trebaju javiti svom liječniku – kazao je neurolog, dr. med. Nikola Blažević.
FOTO: Zagrebancija.com
Istovremeno se odvijao i humanitarni buvljak kojeg organiziraju članice internacionalne humanitarne volonterske organizacije, a na kojem su se prikupljala sredstva za udruge koje se bave aktivnostima, odnosno pomažu djeci s posebnim potrebama i osobama s invaliditetom.
– Mi smo na poziv organizatora organizirali crveni buvljak gdje prodajemo donirane stvari, kako od nas članica tako i poznatih osoba. Tako da su s nama sudjelovali svojom donacijom haljina Mirjana Mikulec, Lana Kos, Borna Kotromanić i ostale poznate osobe. Ova prikupljena sredstva donirat će se Hrvatskoj udruzi za pomoć konjima koja terapeutski djeluje s djecom – rekla je Iva Galić, predsjednica internacionalne humanitarne volonterske organizacije.
FOTO: Zagrebancija.com
Premda se nastanak moždanog udara povećava s godinama, sve se češće događa u mlađoj dobi do 45 godina. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od moždanog udara godišnje oboli između 11.000 i 12.000 osoba, a umire približno 5.000 osoba (3.000 žena i 2.000 muškaraca). Moždani udar je drugi uzrok smrti od kojeg umire svaka peta osoba u našoj zemlji. Najčešći znakovi moždanog udara nastaju iznenada (smetnje govora ili vida, oduzetost ruke ili noge, otežano razumijevanje, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje).
Svečano obilježavanje akcije održat će se 2. veljače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Zvijezde večeri bit će žene koje su preživjele moždani udar, a one će na prigodnoj reviji nositi crvene kreacije koje su za njih izradili hrvatski dizajneri. Stoga u petak, 2. veljače odjenite nešto crveno i podržite javnozdravstvenu kampanju Dan crvenih haljina.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
I.međunarodna stručno-znanstvena konferencija s temom “Zaštita ljudskih prava u 21. stoljeću” te otvorenje izložbe likovnih radova ukrajinskih umjetnika – obitelji Maslyk održala se 18. 1. 2024. s početkom u 12:00 sati u Hrvatskom Saboru.
U Hrvatskom saboru je 18. siječnja 2024. u organizaciji Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, Ukrajinske zajednice Grada Zagreba i Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, održana I. međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom “Zaštita ljudskih prava u 21. stoljeću”. Istom je prigodom u prostoru Hrvatskog sabora svečano otvorena i izložba umjetničkih djela obitelji Maslyk – Naši tragovi.
Konferencija je organizirana povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a okupila je stručnjake iz područja ljudskih prava, pravne struke, akademske zajednice te predstavnike civilnog društva. Upravo uključivanje različitih dionika, od predstavnika vlasti do predstavnika civilnog društva i akademske zajednice, odražava važnost suradnje u postizanju učinkovite promocije ljudskih prava u 21. stoljeću. Uvodno su se obratili Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, članica Odbora za pravosuđe, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, predsjednica Organizacijskog odbora i Davor Ivo Stier, zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
U rade Konferencije je prisustvovalo 178 sudionika iz 5 zemalja; Republike Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Republike Kosovo, Ukrajine i Irske, od čega 21 predavač te predstavnici veleposlanstava, ureda pravobranitelja, ministarstava, visokoškolskih i znanstvenoistraživačkih ustanova, zdravstvenih ustanova, odgojno-obrazovnih institucija, kulturnih ustanova, organizacija civilnoga društva i drugih organizacija: saborski zastupnici, veleposlanik Sjeverne Makedonije u Hrvatskoj Nj.E. Milaim Fetai, Veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj NJ.E. Martin Berishaj, supruga veleposlanika Irske u Republici Hrvatskoj, Nje.E. Ruaidhri Dowlinga, Nina Kirilič, supruga veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj, NJ.E. Vasilija Kiriliča, Boris Graljuk, zastupnik u Hrvatskom saboru u 4. sazivu, predsjednik Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske Vlado Karešin, predsjednica Ukrajinske zajednice Grada Zagreba Marija Meleško, izaslanik Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Dario Jurišić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH Marica Mirić, dipl. ing., izv.prof.dr.sc. Mario Krešić, prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Mevludin Mustafi, voditelj sektora Ministarstva unutarnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije; prof.dr.sc.Bashkim Selmani, voditelj studijskog programa, Političke studije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Tetovu, Republika Sjeverna Makedonija; dr.sc. Kateryna Shymkevych, docentica katedre za pravo i državnu upravu, Zaporizjkije, Institut za ekonomiju i informacijske tehnologije Zaporižja, Ukrajina, Mia Miletić Jarak, magistra međunarodnih odnosa i diplomacije, poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava na Pravnom fakultetu Osijek; Ana Marčinko, voditeljica Jesuit Refugee Service – Hrvatska, Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga – CKD; doc.dr.sc. Hedda Martina Šola, ravnateljica je Instituta za Neuromarketing, voditeljica znanstveno istraživačkog centra CARE pri Oxford Business College (UK), docent na doktorskom studiju Oxford Business College (UK); Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica; mr.sc. Tomislav Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe Agencija za odgoj i obrazovanje; Vitomir Tafra, znanstveni savjetnik, dekan Europske poslovne škole Zagreb – EBUS; Bosiljko Đerek, Osnovna škola Središće, Zagreb; Iva Bojčić, mag. educ. croat. i mag. educ. soc., Kristinka Lemaić, inž. stroj., Industrijska strojarska škola; Mr. sc Beatrica Šurbek, ravnateljica Osnovne škole Antuna Mihanovića, Zagreb; Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Saveza društava distrofičara Hrvatske i Društva distrofičara Zagreb; Vojin Perić, voditelj Kazališta slijepih i slabovidnih Novi život, predsjednik Hrvatskog Saveza slijepih, predsjednik Udruge slijepih Zagreb, član društva Dramskih umjetnika Hrvatske; prof.dr.sc. Marija Definis, pročelnica Kliničkog odjela za sudsku medicinu KBC Split; dr. sc. Matija Miloš, Pravni fakultet u Rijeci; Dubravka Konjevod, Sveučilišna specijalistica za neprofitni menadžment i socijalno zagovaranje te drugi stručnjaci iz različitih sektora, uključujući obrazovanje, socijalnu skrb, civilno društvo i medije što pridonosi širokom rasponu perspektiva i iskustava u raspravi o pitanjima ljudskih prava.
Organizacijski odbor Konferencije činili su Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, članica Odbora za pravosuđe, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, predsjednica Organizacijskog odbora te članovi prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, mr.sc. Andreja Marcetić, predsjednica Odbora za ljudska prava i međunarodne odnose UŠRIDR, Vijeće za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Ilija Sliško, predsjednik Vijeća Gradska četvrt Gornja Dubrava, Avni Osmani, vijećnik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Emil Bobrek, zamjenik predsjednika Ukrajinske zajednice Grada Zagreba, Tetiana Maslyk, ukrajinska umjetnica, Nera Batina, voditeljica ŽSV za građanski odgoj i obrazovanje AZOO, Enisa Majer, Dubravka Konjevod i Iva Bojčić.
Prisutnost eksperta iz zemlje i inozemstva, akademika, praktičara, predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, državnih tijela, pravobraniteljskih institucija, akademske zajednice, diplomatskih predstavništava, ministarstava, znanstvenih i istraživačkih ustanova, zdravstvenih ustanova, odgojno- obrazovnih institucija, kulturnih ustanova, kao i predstavnika medija svakako pridonosi raznovrsnosti perspektiva, doprinosi obogaćivanju diskusija, stvaranju sveobuhvatnih i održivih rješenja te odražava važnost suradnje u postizanju učinkovite promocije ljudskih prava u 21. stoljeću, što doprinosi ostvarenju vizije navedenoj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., prema kojoj „ … Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“
Više o konferenciji na: https://web.facebook.com/profile.php?id=61551235880609
Povijesna bitka koja je “pokazala šake” vlasteli prije 451 godinu, ove godine slavi 16 godina održavanja, gdje će ponovno na tisuće posjetitelja imati priliku vidjeti oživljenu Seljačku bunu – Bitku kod Stubice između kmetova, predvođenim Matijom Gupcem, protiv zloglasnog Franje Tahija i njegove vojske. Jedinstvena i narodu posebna bitka, rekonstruirana je od strane Družbe vitezova Zlatnog Kaleža, a zajedno s TZ područja Gupčevog kraja, Gradom Donja Stubica i partnerima, priprema spektakl kakvog svi zajedno očekujemo.
Bitka nad bitkama, realan prikaz najveće borbe hrvatskog seljaka za pravicu, održat će se 10.2.2024. na bojnom polju, gdje će nekoliko stotina statista i sudionika, prikazati publici rekonstrukciju Seljačke bune iz davne 1573. g. koja je obilježila hrvatsku prošlost. Zbog toga ni ne čudi da ovu manifestaciju posjeti i 20.000 tisuća posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.
Uz SPEKTAKULARNU BITKU KOD STUBICE posjetitelje očekuje srednjovjekovni sajam, bogata gastro ponuda i glazbeni program. U subotu, 3.2.2024., kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici kreće Puntanje kmetov na čelu s Matijom Gupcem.
Sudjelujte u puntanju i budite dio najvećeg povijesno kulturnog spektakla na ovim prostorima!
Na zagrebačkom Glavnom željezničkom kolodvoru, u nazočnosti zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba Luke Korlaeta, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Zamjenik Korlaet je zapalio svijeću ispred Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima. Supredsjedateljica Međunarodnog saveza sjećanja na Holokaust Sara Lustig održala je govor te je u obraćanju nazočnima istaknula važnost sjećanja na žrtve Holokausta i borbe protiv svih oblika diskriminacije i mržnje.
“Okupili smo se kod Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima kako bismo odali počast prošlosti i budućnosti sjećanja na Holokaust. Kao što većina vas zna, hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) je inspirirano spoznajom da je naša generacija posljednja generacija koja će imati privilegiju i priliku interakcije s preživjelima. Svake godine Ujedinjeni narodi biraju temu za ovaj dan. Ove godine UN je izabrao temu prepoznavanja izvanredne hrabrosti žrtava i preživjelih Holokausta. Prema tome, tijekom plenarne sjednice IHRA-e u Zagrebu, hrvatsko predsjedništvo IHRA-e odlučilo je preimenovati konferencijske prostorije Nacionalne i sveučilišne knjižnice i posvetiti ih židovskim, romskim i srpskim preživjelima u Drugom svjetskom ratu”, rekla je Sara Lustig, supredsjedateljica Međunarodnog saveza sjećanja na Holokaust (IHRA).
Jedna od konferencijskih soba u NSK dobila je ime prema Borisu Braunu, dugogodišnjem članu Židovske općine Zagreb koji je preživio Holokaust.
“Ovo spomen područje posvećeno je židovskoj zajednici i mnogim drugim žrtvama ustaškog režima. Služi kao kamen spoticanja i živi spomenik na običnom mjestu. Mjesto kroz koje su zagrebački Židovi, među njima i Boris Braun, transportirani. Zahvaljujemo gradu Zagrebu što je na dan Jom Hašoa 2022. godine otvorio ovo spomen obilježje i spomen ploču na kojoj piše: S ovog mjesta oko 800 zagrebačkih Židova deportirano je u nacistički koncentracijski logor za istrebljenje Auschwitz u kolovozu 1942. godine. mjesto. Dalje niz ovu cestu nalazi se Francuski paviljon danas poznat kao Studentski centar. Za tisuća zagrebačkih Židova Francuski paviljon bio je zatvor i mjesto odakle su transportirani u logore poput Jasenovca u kojima je ubijeno više od 11 000 hrvatskih Židova” dodala je Sara Lustig, supredsjedateljica Međunarodnog saveza sjećanja na Holokaust (IHRA).
Hrvatsko predsjedništvo IHRA-om potiče suradnju između stručnjaka i političke razine, jačajući IHRA-ine procedure i učinkovitost te je donesena IHRA-ina Povelja o očuvanju spomen-područja.
“Danas u Zagrebu imamo čast lokalno pokrenuti povelju IHRA-e za očuvanje područja koju je nedavno usvojilo svih 35 zemalja članica IHRA-e tijekom zagrebačkog plenarnog sastanka IHRA-e. Ovo je moćan alat za zaštitu zapisa o Holokaustu, povelja IHRA-e postavlja načela zaštite od zajedničke prijetnje mjestima koja omogućavaju da se nastavi s autentifikacijom povijesti na isti način na koji su to činili preživjeli”, zaključila je Sara Lustig.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta odlukom UN-a obilježava se 27. siječnja, na dan kad su jedinice Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Ovaj dan važan je podsjetnik na užase Holokausta, genocida u kojem je ubijeno šest milijuna Židova. Obilježavanje ovog dana važno je kako bismo se prisjetili žrtava i spriječili da se nešto slično ikada ponovi.
Gradonačelnik Tomašević i njegovi suradnici obišli su danas radove na cjelovitoj obnovi Gornjogradske gimnazije.
“Možemo planirati povratak u rujnu 2024. godine. Posebno bih istaknula izvrsnu suradnju sa svim dionicima obnove, posebno s nadzorom, s izvođačima. Da ne bih nekoga zaboravila. zaista, svi se trude i moram reći da njihovo znanje, njihovo iskustvo uzima u obzir status naše zgrade. To je zgrada zaštićenog kulturnog značenja. Uzima se u obzir i novosti, odnosno nova tehnologija koja je danas prisutna u školstvu”, rekla je Anita Perišić, ravnateljica Gornjogradske gimnazije.
Aktualna gradska vlast dosad je uspješno završila osam projekata cjelovite obnove objekata javne namjene, od čega sedam otpada na škole.
“Zadnja koju smo cjelovito obnovili, kao što znate je gimnazija Tituš Brezovački. S Vladom RH smo ju nedavno otvorili u prosincu, prije mjesec dana. Tada smo rekli da ćemo ići u daljnji obilazak radova u Gornjogradskoj gimnaziji. Naravno da ćemo s predstavnicima resornog ministarstva što prije otvoriti Gornjogradsku gimnaziju”, istaknuo je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Uz ovu školu, u tijeku su radovi i na obnovi Prve ekonomske škole, čiji se završetak isto tako očekuje na ljeto. U pripremi je projekt za obnovu Škole primjene umjetnosti i dizajna.
“Ukupna vrijednost cjelovite obnove Gornjogradske gimnazije iznosi više od 18 milijuna eura. Dio toga smo povukli iz Fonda solidarnosti. Dio toga bit će financirano kroz NPOO, a dio će biti financiran kroz državni proračun. Ono što me posebno veseli da, kao i na gimnaziji Tituš Brezovački, u suradnji s konzervatorima pronašli smo rješenje za prenamjenu dosad nekorištenog tavanskog prostora. Uvijek gledamo ne samo da obnovimo, ne samo da konstrukcijski ojačamo, ne samo da opremimo, ne samo da bude energetski obnovljena, nego uvijek gledamo kako da se prošire kapaciteti da bude još bolja zgrada i da se što više koristi. Tako da, bit će prenamjena i dosad nekorištenog tavanskog prostora u kojim će se smjestiti jedna učionica i kabineti. Školi će se osigurati prelazak u jednosmjenski rad”, dodao je gradonačelnik.
“U školi će biti ugrađeno i dizalo čime će se osigurati pristupačnost osobama s invaliditetom. A osim škola, obnavljaju se i bolnice, muzeji, kazališta, mostovna i cestovna infrastruktura”, zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Nakon odrona na odlagalištu Jakuševec u studenom i prosincu prošle godine, pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pokrenut je postupak osiguranja dokaza te je Sud naručio vještačenja kojima se utvrđuju uzrok i okolnosti odrona. Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije – stoji u priopćenju Grada Zagreba koje prenosimo u cijelosti.
U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona.
Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja je naručio Zagrebački holding iz 2008. i 2012., za koja smo paralelno saznali, a koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se
zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku pred Sudom, na osnovu kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta.
Ono što je već sasvim izvjesno jest da će postupak sanacije biti zahtjevan, skup i dugotrajan, i da je time odlagalištu Jakuševec skraćen rok trajanja. Sad je vjerujemo svima jasno da odlagalište treba čim
prije zatvoriti i do izgradnje centra za gospodarenje otpadom pronaći alternativnu lokaciju za odlaganje miješanog komunalnog otpada izvan Zagreba. S nadležnim ministarstvom smo u komunikaciji oko rješenja ovog problema.
– U cilju unaprijeđenja kvalitete komunalnih usluga u Zagrebu, Zagrebački holding je tijekom 2023. godine pokrenuo val investicija u nova zapošljavanja operativnih radnika i poboljšanje uvjeta rada postojećih radnika, te kupnju vozila, strojeva i opreme. Ovakav zamah u ulaganjima postao je moguć nakon što je prethodno uspješno provedeno restrukturiranje i smanjen broj administrativnih radnika – stoji u priopćenju zagrebačke megatvrtke.
– Tijekom 2023. godine, u odnosu na 2022. godinu, broj operativnih radnika u podružnicama Čistoća, Zagrebačke ceste i Zrinjevac povećan je za 239 radnika, a natječaji su stalno u tijeku, uz visok odaziv. Naime, primjenom novih prava iz kolektivnog ugovora potpisanog početkom 2023. godine, prosječna neto plaća je u Zagrebačkom holdingu porasla za 24,7%. Komunalnim radnicima (NKV, 1. grupa složenosti posla) je u 2023. neto mjesečna plaća s uključenim neoporezivim dodacima porasla 35,7%, s 713 EUR na 968 EUR. U taj mjesečni neto iznos nije uključen prijevoz, prekovremeni, smjenski rad ili rad nedjeljom i vikendom, te također nisu uključeni iznosi božićnice, uskrsnice i regresa – pohvalili su se te dodali kako je u Čistoću stiglo 7 novih vozila od ukupno 41 naručenih, a ove godine se pokreće natječaj za još 33 vozila.
– Uskoro dolazi 10 novih čistilica za pranje i čišćenje cesta, a u 2024. se planira nabava još 37 takvih strojeva. U podružnici Zrinjevac je tijekom 2023. nabavljeno 20 novih kosilica, ove godine ih dolazi još 39, a u postupku nabave su 4 traktora i 15 kamiona grajfera. Podružnica Zagrebačke ceste tijekom 2024. nabavlja 50 teretnih vozila, više specijalnih vozila i građevinskih strojeva, čime će se u potpunosti obnoviti flota za održavanje prometnica. Isto tako, u 2023. godini pokrenuta je obnova osobne zaštitne opreme za sve radnike Zagrebačkog holdinga, s ciljem da pored zaštitne uloge ima i bolju funkcionalnu ulogu u smislu kvalitete i udobnosti – izjavili su.
– Nakon godina zanemarivanja, Zagrebački holding napokon posluje pozitivno i u mogućnosti je sustavno ulagati u uvjete i organizaciju rada, kao i u mehanizaciju i opremu, kako bi Zagrepčanima osigurali kvalitetnije komunalne usluge – istaknuo je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
Učenici Prve privatne gimnazije s pravom javnosti imali su čast 14. godinu sudjelovati na međunarodnoj konferenciji Harvard Model United Nations– najprestižnijoj svjetskoj simulacijskoj debati, u organizaciji studenata glasovitog Sveučilišta Harvard, koja se održala od 25. do 28. siječnja u Bostonu.
Riječ je o godišnjoj debatnoj konferenciji 4000 učenika iz 60-ak zemalja koja se održava u Bostonu, SAD, a sudionici se uče izazovima međunarodnog pregovaranja i diplomacije, simulirajući rad Ujedinjenih naroda. Harvard pažljivo bira sudionike ove velike debate, a Prva privatna gimnazija je jedina škola iz Hrvatske i jedna od rijetkih iz cijele Europe koje imaju priliku redovito sudjelovati. PPG prva je škola koja je uvela nastavu govorništva prije 30 godina, od tada aktivno djeluju dvije debatne grupe, što je sigurno doprinijelo uspjesima učenika na MUN konferencijama.
FOTO: PRiredba Studio
Čak 12 PPG delegata debatiralo je unutar odabranih odbora u Općoj skupštini te zastupalo Liberiju. Petar Galinec i Timur Krkalić zastupali su Posebni odbor za politiku i dekolonijalizaciju (SPECPOL), Katarina Würsching debatirala je u sklopu Konferencije u Bandungu, Lena Palić predstavljala je Međunarodnu organizaciju rada (ILO), Luce Cvitković i Maša Maglić debatirale su u sklopu Odbora za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja (SOCHUM), Marija Mohorović predstavljala je UNICEF, Lukas Maras predstavljao je Međunarodnu organizaciju o migraciji (IOM), Kristina Mihelčić debatirala je unutar Posebnog sastanka o klimatskim promjenama (SSCC), Loris Anušić debatirao je unutar Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Šime Petrak zastupao je Povijesnu Opću skupštinu (HGA) dok je Eva Komerički debatirala u sklopu Vijeća sigurnosti u budućnosti (FSC) kao Céṫí Micdúgal.
– Naši su se zastupnici mjesecima marljivo pripremali s mentoricama, profesoricama Dorom Ceceljom i Ines Popijač, učili su o radu Ujedinjenih naroda, pratili aktualne političke i kulturne medijske sadržaje, ali i proučavali povijesne krize i teme prijepora među zemljama. Jako smo ponosni na njih – često su se javljali za riječ na sjednicama odbora, bistro argumentirali svoje stavove te se borili da njihove ideje budu uvrštene u Završnu rezoluciju. Posebno smo ponosni jer je nekoliko naših delegata bilo u najužem izboru za glavnu nagradu unutar njihovog odbora – izjavila je ravnateljica Maja Breitenfeld.
FOTO: PRiredba Studio
Teme o kojima su debatirali uključuju dječji rad, maloljetne nevjeste, implementaciju održivih rješenja u proizvodnju i distribuciju hrane, važnost ravnopravnosti spolova na radnom mjestu, kako očuvati kulturu i tradiciju starosjedilačkih naroda, sukob u Zapadnoj Sahari, solarni geoinženjering, migracije zbog klimatskih promjena, Konferenciju u Bandungu 1945. (prethodnicu Pokreta nesvrstanih), industrijsku revoluciju i separatističku krizu u fiktivnom kraljevstvu te mnoge druge.
Prateći duh Ujedinjenih naroda, HMUN konferencija teži njegovanju konstruktivnog foruma za otvoreni dijalog na široku lepezu složenih tema, uključujući međunarodni mir i sigurnost ili gospodarski napredak.
HMUN je (ove godine 71. put) ujedinio srednjoškolce kao globalne lidere koji debatiraju o gorućim pitanjima današnjice. Oni su suvereno debatirali i oglušili se na svoje razlike, sve s ciljem suradnje i ostvarivanja kompromisa kako bi svijet postao boljim mjestom. Upravo zato tema ovogodišnje konferencije bila je „Amplifying Unheard Voices“. Željeli su da se čuje glas onih koji su obično izostavljeni iz političkog diskursa. Studenti Harvarda mlade su delegate potaknuli da izrade političke okvire za održivu i prosperitetnu budućnost za sve, a ne samo za one koji su privilegirani i glasniji.
FOTO: PRiredba Studio
– Vještine koje srednjoškolski delegati usvajaju tijekom ove konferencije uče ih kako diplomatski pristupiti bitnim globalnim pitanjima s kojima smo trenutno suočeni kao čovječanstvo ili koja su nekada bila aktualna. Zastupnici se uče pregovaranju, govorništvu, kritičkom mišljenju i timskom radu. Teme koje obrađuju u odborima pripremaju ih za izazove s kojima je naš planet suočen ili s kojima će se tek susresti, uključujući pandemije, klimatske promjene te mnoga politička pitanja i krize – otkrila je ravnateljica Breitenfeld.
– Konstruktivne i argumentirane rasprave s vršnjacima, teške odluke, pregovaranja, kompromisi, ali i velik osjećaj zajedništva i postignuća nakon završene konferencije približile su nam svijet diplomacije i aktualnih zbivanja te još jednom naglasile značaj kritičkog mišljenja među mladima. Upravo je ono jedan od kamena temeljca Prve privatne gimnazije koji s ponosom njegujemo među našim učenicima. Ovo je iskustvo neprocjenjivo i zbog toga što naši delegati sklope mnoga prijateljstva s najboljim gimnazijalcima iz cijelog svijeta. Sigurni smo da će i sljedeća HMUN konferencija biti puna novih izazovnih i zanimljivih tema, a ovogodišnje iskustvo dugo će nam ostati u sjećanju – zaključila je ravnateljica Breitenfeld.
FOTO: PRiredba Studio
– Između mnogobrojnih uzbudljivih zasjedanja odbora konferencije Harvard Model United Nations ulovili smo malo vremena i odlučili obići Boston. Posjetili smo kampuse Harvarda i MIT-a (Massachusetts Institute of Technology), Museum of Fine Arts, jedan od najboljih muzeja na istočnoj obali, MIT muzej i interaktivni The Boston Tea Party Museum, muzej o Bostonskoj čajanci, jednom od najznačajnijih događaja u ranijoj povijesti SAD-a. Vidjeli smo gdje svira Bostonski simfonijski orkestar, Berklee College of Music, kao i sjedište YMCA – izjavila je prof. Dora Cecelja.
Progresivno propadanje kognitivnih i motoričkih sposobnosti, odnosno demencije, sve su učestalija pojava u našem društvu. Zbog neadekvatne edukacije i stigmatizacije te bolesti, oboljeli su često marginalizirani i izopćeni iz društva što dodatno pogoršava njihovo zdravlje.
Što je volonterski projekt “Sjeti me se”?
Udruga mladih za P4 medicinu PROMISE pokrenula je inicijativu za rješavanje ovog problema u društvu volontiranjem u domu za starije i nemoćne, edukacijom njihovih obitelji i podizanjem svijesti o demenciji u široj javnosti. Radi se o interdisciplinarnom projektu studenata biomedicinskih usmjerenja i mladih koji trenutno djeluje na području Zagreba i Splita gdje je kroz razne informativne programe i radionice uočena iznimna potreba za volonterskom pomoći u radu s oboljelima.
FOTO: Press materijal
Ideja se realizirala organizacijom edukacija zainteresiranih polaznika od strane sveučilišnih profesora, liječnika, njegovatelja i stručnih suradnika koji su temeljito pripremili volontere za rad sa štićenicima. Formirana je entuzijastična skupina voljnih i toplih pojedinaca koji su postavili temelje za stvaranje generacije nesebičnih i empatičnih adolescenata s ciljem stvaranja boljeg sistema za starije i oblikovanja društva s razvijenom svijesti o ovoj nemilosrdnoj bolesti. Tijekom proteklog razdoblja, uspješno su provedene brojne edukativne i kreativne aktivnosti u mnogim domovima za starije i nemoćne koje su štićenicima izmamile osmijeh na lice i obogatile im rutinsku svakodnevicu. Na temelju iznimnog interesa i podrške domova, pozitivnih reakcija pacijenata i motivacije volontera, zadovoljen je preduvjet za osnivanje održive sustavne edukacije za srednjoškolce, studente i obitelji članova oboljelih kao i šire javnosti.
Što smo postigli dosad?
Na prvim edukacijama volontera na Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu, Hrvatskom institutu za istraživanje mozga te Medicinskom fakultet u Splitu sudjelovalo je preko 40 polaznika različitih obrazovnih pozadina poput medicine, biologije, biotehnologije, rehabilitacije i logopedije. O radu, njezi i interakciji s ovom osjetljivom skupinom kao i općenitom znanju o demencijama, educirali su ih stručni i iskusni predavači poput prof. dr. sc. Nataše Klepac, prof. dr. sc. Suzane Uzun, doc. dr. sc. Biserke Sedić, bacc. med. tech. Josipe Jergan i dipl. soc. radnice Ivane Vratan. Čak 10 domova za starije i nemoćne se priključilo ovom inovativnom projektu gdje je dosad održano 70 radionica slikanja i crtanja, modeliranja gline, plesa, ali i jednostavnijih aktivnosti poput odlazaka u šetnju u obližnji park te čitanje poezije.
FOTO: Press materijal
Interdisciplinarnost projekta je produbljena suradnjom i partnerstvom s raznim studentskim udrugama poput Sekcije za neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sekcijom za neurobiologiju Udruge studenata biologije BIUS, Udrugom Hipok.art i CROMSiC-om Split, a volonterske snage okupljamo zahvaljujući suradnji s Volonterskom centrom u Zagrebu, Udrugom studenata edukacijske rehabilitacije EDUREHA, Udrugom studenata logopedije Logomotiva, Klubom studenata psihologije Hexis, Klubom studenata sociologije Diskrepancija o drugim studentskim partnerima. Važnost podizanja svijesti o razvoju demencija i volonterskom radu su prepoznali i dragocjeni sponzori poput prestižne Plive, Selvite, JGL-a, JANAF-a, Končara i Prave Formule.
FOTO: Press materijalOstvarenje ovog projekta uljepšalo je život preko 300 štićenika na području Zagreba i Splita što je potaknulo provedbu projekta i u drugim gradovima Hrvatske.
Kako se priključiti?
Za priključivanje ovom plemenitom projektu i poboljšanje kvalitete života oboljelih od demencije, možete se prijaviti putem [ovog linka.
Više informacija o samom projektu možete pronaći na [web stranici udruge], Instagram profilu, a za dodatna pitanja nam se možete obratiti putem email adrese promiseyouthassociation@gmail.com.
Novi ciklus edukacija za volontere održat će se 9. i 10. ožujka!
TEKST: Organizing Committee of “Remember me” Project Youth Association for P4 Medicine – PROMISE
Dan mimoza – Nacionalni je dan protiv raka maternice, dan kada se moramo podsjetiti da je zdravlje prioritet i poduzmu li se svi važni koraci, rak vrata maternice može se spriječiti.
Rak vrata maternice poznat je i kao karcinom cerviksa, a obično počinje kao promjene na ćelijama koje se nazivaju displazija, nakon čega može napredovati u invazivni rak ako se ne liječi na vrijeme.
FOTO: Zagrebancija.com
Glavni uzrok raka vrata maternice je infekcija humanim papiloma virusom (HPV), posebno visoko rizičnim tipovima virusa. Redovni pregledi Papa testom mogu pomoći u otkrivanju promjena na ćelijama vrata maternice koje mogu biti znak raka ili rizične prekancerozne promjene. Rana dijagnoza i liječenje mogu značajno poboljšati prognozu.
– Ovaj cvijet mimoze koji je ovako prekrasan i zimi nas podsjeća da možemo biti i krhke i jake u isto vrijeme. Pozivam sve žene da brinu o svom intimnom zdravlju i da koriste ustanove koje financira Grad Zagreb. Na godišnjoj razini financiramo s više od 80.000 eura i nadam se da ćemo doprinijeti tome da svijest o prevenciji ove bolesti bude što jača – rekla je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
FOTO: Zagrebancija.com
– Zdravlje žena je izuzetno važno. Pozivam sve građanke da se odazovu na preventivne ginekološke preglede. Pozivam i svu djecu da se odazovu pozivima za cijepljenje protiv HPV-a jer na taj način možemo spriječiti neke vrste raka. Preventivni pregledi pomažu pri sprječavanju bolesti i da dulje živimo – izjavio je Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
FOTO: Zagrebancija.com
I predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović, došao je podržati ovu javnozdravstvenu akciju.
To je apsolutno važno i želio bih svakoj građanki našeg grada ukazati na ozbiljnost ove bolesti i na mogućnost da se ona spriječi ako se u ranoj fazi otkrije. Pozivam i roditelje da se informiraju i cijepe svoju djecu i na vrijeme suzbiju ovu bolest – poručio je Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.
FOTO: Zagrebancija.com
Dakle, rak vrata maternice je bolest koja se u velikoj mjeri može spriječiti. Njegova lokacija pruža mogućnost otkrivanja predstadija raka ili rane dijagnoze raka preventivnim ginekološkim pregledima, a cijepljenjem protiv Humanog papilom virusa (HPV) sprječava se nastanak infekcije koja je glavni uzročnik njegovog nastanka, pa je upravo cijepljenje protiv HPV-a dovelo do znatnog smanjenja tereta ove bolesti među razvijenim zemljama.
Prevencija je sve. Što više uložimo u prevenciju, imat ćemo manje bolesnih, manje smrtno bolesnih i manje ćemo sredstva trošiti iz Ministarstva zdravstva. Nitko toga nije svjestan, ali u Americi postoji uzrečica – u dijete ulažeš pola dolara, u adolescenciji ti vraća 17 dolara. Prevencija je bit zdravlja čovjeka, a mislim da roditelji toga nisu dovoljno svjesni – poručila je Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prekomjernu težinu.
FOTO: Zagrebancija.com
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a dostupno kao dio Nacionalnog programa za svu djecu od 5. do 8. razreda osnovne škole. Djevojčice i dječaci mogu se cijepiti već od 9 godine pa do 25 godina. Uključimo se zato svi u podizanje svijesti i edukaciju o zaštiti od raka vrata maternice i bolesti povezanih s HPV-om.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podsjećaju da 1. ožujka 2024. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, kojim je povećan dohodovni cenzus sa 70% (309,01 eura) na 140% (618,02 eura) proračunske osnovice. S obzirom da proračunska osnovica iznosi 441,44 eura, pravo na doplatak za djecu počevši od 1. ožujka 2024. moći će ostvariti svi čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. ne prelazi iznos od 618,02 eura.
Svota doplatka za djecu određivat će se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o postotku od proračunske osnovice, odnosno do 20 – 140 % od proračunske osnovice, stoga svota doplatka po djetetu može iznositi od 30,90 do 61,80 eura.
– Pozivamo sve zatečene korisnike doplatka za djecu da podnesu zahtjeve za ostvarivanje prava, kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak za djecu i u 2024. godini.
Također, pozivamo sve koji nisu bili korisnici doplatka za djecu za prethodnu godinu, a koji ispunjavaju navedeni propisani uvjet dohodovnog cenzusa (618,02 eura), da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu. Napominjemo da se pravo na doplatak za djecu za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva. Također, napominjemo da će se u skladu s prijelaznim odredbama ZID ZDD-a, na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 29. veljače 2024., te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počevši od 1. ožujka 2024., pravo na doplatak za djecu, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, priznati počevši od 1. ožujka 2024. Iznimno za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta – stoji u priopćenju HZMO-a.
Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, a može se predati i u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu (Gradišćanska 26), Splitu (Matoševa 3), Osijeku (J. J. Strossmayera 3) i Rijeci (Titov trg 8A), kao i u poštanskim uredima na području RH. Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta.
Tiskanica zahtjeva dostupna je na mrežnoj stranici HZMO-a, zahtjev je također moguće podnijeti putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.
Institut Liszt Mađarskog kulturnog centra proslavio je 10 godina postojanja folklorno-glazbenom radionicom na temu Poklade.
– Pošto Institut Liszt slavi 10. godinu postojanja, otvoreni smo 2014. godine u siječnju, i pošto je Dan mađarske kulture u ponedjeljak, 22. siječnja, u Mađarskoj, koji je rođendan mađarske himne, mislili smo da imamo povoda za slavlje. Želimo misliti na svakoga, mislimo na djecu, na publiku u Zagrebu, na naše partnere s kojima ćemo u ponedjeljak proslaviti svečani program. Danas krećemo s mladima, htjeli smo program staviti u subotu, kad su roditelji slobodni, da dovedu djecu kod nas. Nije prvi puta da organiziramo glazbenu radionicu. Glazbenici su došli iz Mađarske, i plesači – rekla je Ana Mladenović, ravnateljica Instituta Liszt Mađarskog kulturnog centra.
FOTO: Zagrebancija.com
Osim toga, na Europskom trgu otvorena je izložba Geofolk: Tradicionalne nošnje svijeta, koja na tri tisuće fotografija prikazuje nošnje 60 zemalja.
FOTO: Zagrebancija.com
– To je jedna fantastična zbirka fotografija nošnji, postoji 3.000 slika, 264 različitih nacija, najviše nošnji na slikama su iz Mađarske, a druga najveća iz Hrvatske i Hrvata iz Mađarske. Fotograf Boton David iz Transilvanije je krenuo u taj projekt prije tri i pol godine, taj projekt se širi, ima već puno nagrada i ima puno šanse da uđe u Guinessovu knjigu rekorda – pojasnila je Mladenović.
Ovo je samo dio projekta kojim Institut Liszt slavi desetu obljetnicu.
FOTO: Zagrebancija.com
– Desetu obljetnicu obilježavamo dječjim programom, izložbom na Europskom trgu koja će se moći pogledati 10 dana. U ponedjeljak, na Dan mađarske kulture, na 201. rođendan mađarske himne imamo event za partnere, sa svim umjetnicima s kojima smo surađivali, za dobre prijatelje u Zagrebu, s njima ćemo otvoriti izložbu Rubikove kocke. Imat ćemo koncert glazbenice koja je nastupala na Eurosongu, imat ćemo suvremeni ples, čim čovjek uđe u Institut Liszt mora se susresti s kulturom – kazala je ravnateljica.
Otkrila nam je i detalje izložbe o Rubikovoj kocki, koja je otvorena u prostorima Instituta Listz.
FOTO: Zagrebancija.com
– Rubikova kocka, koja je svjetski poznata, slavi 50. rođendan, i izumitelj Rubikove kocke, Ernő Rubik, slavi 80. rođendan. Htjeli smo prikazati, da Institut Liszt nije sam na svijetu, ima 26 instituta u 24 zemalja. Zamolili smo sve voditelje da nam pošalju sliku s Rubikovom kockom, iz tih zemalja, nešto što će biti prepoznatljivo, jako su bili kreativni naši kolege, i tako smo skupili 26 slika.
Zoltan Balaž-Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba, čestitao je Institutu Liszt desetu godišnjicu, te pohvalio njihov rad.
FOTO: Zagrebancija.com
– Prije deset godina nam je bilo drago što je Mađarska odlučili izraditi institut, baš u Zagrebu. Mi, kao zagrebački Mađari, drago nam je da je Institut u Zagrebu. Bilo je više ideja svojevremeno, bi li bilo interesantije izgraditi institut gdje je mađarska nacionalna manjina više zastupljena ili u drugom nekom većem gradu. Nama je drago da je otvoren baš u Zagrebu, mislim da tu ima i najviše smisla prezentirati mađarsku kulturu. Mađarski institut, iz našeg kuta, ne samo u Gradu Zagrebu, nego i drugdje u RH prezentira svoje programe, pokušavajući pokriti cijelu Hrvatsku. Naša suradnja s Institutom od samih početaka je vrlo dobra, jako puno programa radimo zajedno, zapravo se mi, kao zagrebački Mađari, uključujemo u njihove programe – komentirao je Balaž – Piri te zaključio kako mu je drago što je suradnja tako uspješna, pa tijekom godine organiziraju i do desetak zajedničkih programa.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
U Europskom tjednu prevencije raka vrata maternice 2024., u suorganizaciji Hrvatske lige protiv raka, Grada Zagreba i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a uz podršku Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju infekcije HPV-om i drugih spolno prenosivih bolesti, u interakciji s građanima, uz podjelu informativnih materijala i cvijeta mimoze te prikupljanjem donacija kojima se pomaže rad Hrvatske lige protiv raka, danas je na Trgu Petra Preradovića održana javnozdravstvena akcija „Dan mimoza 2024“.
Upućujući poziv ženama na redovite preventivne ginekološke preglede, ali i svim mladima do 25 godina starosti da, posredstvom aplikacije Terminko.hr, u Centru za zdravlje mladih rezerviraju svoj termin za cijepljenje protiv HPV-a, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, ujedno i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom mr. sc. Lora Vidović je kazala: „U cilju eliminacije raka vrata maternice i očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja Grad Zagreb ulaže značajna sredstva u brojne dodatne zdravstvene sadržaje. Unaprijedili smo besplatne usluge za mlade u okviru kojeg sufinanciramo provedbu aktivnosti cijepljenja protiv HPV infekcije, besplatne ginekološke preglede, dva puta tjedno, za sve studentice do 29 godina koje nemaju izabranog ginekologa ili žive izvan svog mjesta prebivališta kao i aktivnosti testiranja na spolne bolesti.
FOTO: Grad Zagreb
Tijekom 2023. je kroz rad Savjetovališta za prevenciju HPV-a i ostalih spolno prenosivih infekcija te očuvanje reproduktivnog zdravlja adolescenata Centra za zdravlje mladih provedeno 718 preventivnih ginekoloških pregleda i konzultacija, 256 savjetovanja školskog liječnika te je cijepljeno 444 djevojaka i 97 mladića (prve, druge i treće doze), a ukupno je aplicirano 817 doza.
Usluge ginekoloških pregleda studentica provodi i Služba za školsku i sveučilišnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na lokaciji, Mirogojska 16 gdje je ginekološkim pregledima obuhvaćeno dodatnih 294 studentica.
„Za navedene aktivnosti u Proračunu Grada Zagreba za 2024. osigurali smo preko 80.000,00 eura te očekujemo se da barem 90 % svih djevojčica mlađih od 15 godina cijepli protiv HPV-a, a 70 % žena u dobi do 35 godina obavi preventivni pregled.“, zaključila je pročelnica.
Cilj događanja je bio podići svijest javnosti, a posebice žena, o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenju protiv HPV-a te brizi za vlastito intimno zdravlje, kako bi se zahvaljujući preventivnim mjerama smanjila smrtnost od ove zloćudne bolesti.
Bitka nad bitkama, realan prikaz najveće borbe hrvatskog seljaka za pravicu, održat će se 10.2.2024. na bojnom polju, gdje će nekoliko stotina statista i sudionika, prikazati publici rekonstrukciju Seljačke bune iz davne 1573. g. koja je obilježila hrvatsku prošlost. Zbog toga ni ne čudi da ovu manifestaciju posjeti i 20.000 tisuća posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.
Uz SPEKTAKULARNU BITKU KOD STUBICE posjetitelje očekuje srednjovjekovni sajam, bogata gastro ponuda i glazbeni program. U subotu, 3.2.2024., kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici kreće Puntanje kmetov na čelu s Matijom Gupcem.
Sudjelujte u puntanju i budite dio najvećeg povijesno kulturnog spektakla na ovim prostorima! 
Uz ovu školu, u tijeku su radovi i na obnovi Prve ekonomske škole, čiji se završetak isto tako očekuje na ljeto. U pripremi je projekt za obnovu Škole primjene umjetnosti i dizajna.
“Ukupna vrijednost cjelovite obnove Gornjogradske gimnazije iznosi više od 18 milijuna eura. Dio toga smo povukli iz Fonda solidarnosti. Dio toga bit će financirano kroz NPOO, a dio će biti financiran kroz državni proračun. Ono što me posebno veseli da, kao i na gimnaziji Tituš Brezovački, u suradnji s konzervatorima pronašli smo rješenje za prenamjenu dosad nekorištenog tavanskog prostora. Uvijek gledamo ne samo da obnovimo, ne samo da konstrukcijski ojačamo, ne samo da opremimo, ne samo da bude energetski obnovljena, nego uvijek gledamo kako da se prošire kapaciteti da bude još bolja zgrada i da se što više koristi. Tako da, bit će prenamjena i dosad nekorištenog tavanskog prostora u kojim će se smjestiti jedna učionica i kabineti. Školi će se osigurati prelazak u jednosmjenski rad”, dodao je gradonačelnik.
“U školi će biti ugrađeno i dizalo čime će se osigurati pristupačnost osobama s invaliditetom. A osim škola, obnavljaju se i bolnice, muzeji, kazališta, mostovna i cestovna infrastruktura”, zaključio je gradonačelnik Tomašević.
FOTO: Press materijalOstvarenje ovog projekta uljepšalo je život preko 300 štićenika na području Zagreba i Splita što je potaknulo provedbu projekta i u drugim gradovima Hrvatske.
Kako se priključiti?
Za priključivanje ovom plemenitom projektu i poboljšanje kvalitete života oboljelih od demencije, možete se prijaviti putem [ovog linka.
Više informacija o samom projektu možete pronaći na [web stranici udruge], Instagram profilu, a za dodatna pitanja nam se možete obratiti putem email adrese promiseyouthassociation@gmail.com.
Novi ciklus edukacija za volontere održat će se 9. i 10. ožujka!
TEKST: Organizing Committee of “Remember me” Project
Youth Association for P4 Medicine – PROMISE 
