U organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju, u srijedu je na zagrebačkom Cvjetnom trgu održana javno-zdravstvena akcija pod slikovitim nazivom “Lov na tihog ubojicu”, a u svrhu poboljšanja primarne prevencije povišenog krvnog tlaka, s kojim se tokom života susretnu mnogi.
Specijalizantica nefrologije na KBC-u Zagreb i članica već spomenute Lige, dr. Klara Barišić, dočekala nas je u donekle malom, bijelom šatoru skrivenom u mnoštvu štandova sa cvijećem i objasnila nam kako je taj “tihi ubojica” upravo arterijska hipertenzija, koja je prepoznata kao jedan od glavnih javno-zdravstvenih problema. Stanje je to koje direktno dovodi do najgorih kardiovaskularnih incidenata, nastavlja dr. Barišić. To su moždani udar i srčani udar, a posljedično može dovesti i do kronične bubrežne bolesti.
Na nastavno pitanje o tome što zapravo uzrokuje stanje arterijske hipertenzije, okidača tako ozbiljnih zdravstvenih tegoba, dr. Barišić odgovara kako se kolokvijalno govori o “sedam demona” koji dovode do hipertenzije i do njezine loše regulacije: – Naravno da i s godinama raste incidencija, što je i za očekivati, s obzirom da naš organizam postaje sve stariji, a naše krvne žile postaju sve kruće, ali problem je kad se to javlja i kod mlađih osoba. Jedan od glavnih uzroka nastajanja i loše regulacije arterijske hipertenzije je prekomjeran unos soli. Sol ne samo da sudjeluje u mehanizmu nastanka, već direktno onemogućava i dobru regulaciju arterijske hipertenzije, kada se ona regulira i terapijom. Sol je tako jedan od glavnih uzroka, koji mi još volimo nazvati “bijela smrt”.
– Nadalje, debljina, nadovezuje se dr. Barišić. – Pušenje. Nedovoljno kretanje, apsolutno. Povećana tjelesna masa. Za kraj, nedovoljan unos voća i povrća. Uz to, još bih istaknula i da je jednako velik problem nedovoljna dijagnostika. Znači, neprepoznavanje, ili loša dijagnostika, loše mjerenje tlaka, što se često zna dogoditi. Osim toga, neodgovarajuća terapija ili zanemarivanje same terapije od strane pacijenta.
S obzirom na to da je na našim prostorima gotovo dio tradicije vlastoručno mjerenje tlaka kod kuće, zanimalo nas je i smatra li se to u stručnoj zajednici valjanim pregledom, a dr. Barišić potvrđuje: – Je, to je dobar način, samo što onda moramo znati kako mjerimo taj tlak. Znači, moramo ga mjeriti u nekakvim kontroliranim uvjetima. Često se događa i da ljudi imaju nekakve nepravilne tlakomjere kod kuće, pa u tom slučaju može pokazivati nekakve lažne vrijednosti. Idealno je da se tlak mjeri u kontroliranim uvjetima, kod liječnika. Ipak, svakako je pohvalno da netko mjeri tlak kod kuće, ali i da svoj uređaj nekad donese kod liječnika, da se usporedi s vrijednostima njegovog tlakomjera. Da vidi je li ono što mjeri kod kuće u stvari realna slika.
Mjerenje kod liječnika bi se, podsjeća dr. Barišić, svako trebalo obaviti barem jednom na godinu. To vrijedi za ljude koji nemaju hipertenziju, a oni s hipertenzijom trebali bi se nadzirati i puno češće.
Tako, tijekom cijelog mjeseca svibnja, koji se zove još i May Measure Month, Hrvatska liga za hipertenziju provodi akciju mjerenja tlaka u ljekarnama. Posebno je pohvalno što svoje akcije ne provode samo u Zagrebu. Dapače, svjetlo njihovog reflektora većinski je usmjereno na manje gradove i naselja, pa tako svoju zdravstveno-obrazovnu turneju nastavljaju put juga.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
