U Rugvici održano Europsko prvenstvo u savate boksu

U sportskoj dvorani u Rugvici održano je Europsko prvenstvo u Savate boksu, boksu u kojem je dopušten i udarac nogom. – Danas je po prvi puta organizirano Europsko prvenstvo u Savate boksu. Imamo 15 zemalja, 120 natjecatelja, sveukupno, sa stručnim stožerima, 200 ljudi u organizaciji, rekao nam je Hrvoje Velić, organizator. Hrvatska, kao i u mnogim drugim disciplinama, i u savate boksu bilježi sjajne rezultate.. – U Hrvatskoj imamo 25 klubova, po cijeloj Hrvatskoj, prije mjesec dana je bilo organizirano Svjetsko prvenstvo u kombat disciplini, gdje smo bili drugi, prva je bila Francuska. Svake godine rastemo, što s natjecaljima, i sve više ljudi i djece želi trenirati savate boks. Otkrili smo iz prve ruke koliko je savate boks zahtjevna disciplina… – Jako zahtjevan sport, puno izmjena, prevelik tempo, psihički treba biti sprema, i fizički. Veliki je to događaj za Općinu Rugvica, te puno znači za promociju toga kraja… – Mi smo mala općina, ali i sportska općina. Drago mi je što je ne tako davno osnovani savate klub Rugvica je organizirao Europsko prvenstvo, naravno da je pomogla i Općina kroz proračun. Drago mi je što potičemo sportaše, pogotovo one mlade. Nisam bio do sad na borbama, ali čuo sam da je jako zanimljivo, i drago nam je da se Europsko prvenstvo održava kod nas, rekao je Mato Čičak, načelnik Općine Rugvica. Sportaši su nam rekli da je organizacija na najvišem nivou, odnosno da nigdje nije bilo organizirano tako dobro kao u Hrvatskoj… – Rugvica što god organizira, organizira najbolje do sada, tako je to bilo u svim našim natjecanjima, od teakwandoa, do kinologije i svega drugoga, tako će biti i u budućnosti. Iduće godine imamo najavljeno svjetsko prvenstvo, nije sportsko, ali je kinološko i potrudit ćemo se da to natjecatelji isto kažu Ne samo za Rugvicu, ovo događanje je od iznimne važnosti za Zagrebačku županiju… – Zagrebačka županija je poznata po tome da puno ulaže u sport, posebice u sportske objekte, kada pričamo o 1,2 milijuna eura, koliko dajemo kroz zajednicu sportskih udruga ik Saveza Zagrebačke županije, trebalo bi se mjeriti da svaka naša županija ima sportsku dvoranu, neki čak i dvije, što je izuzetno važno za razvoj sport. Ovo je iznimno bitno, ovo je prvo Europsko prvenstvo u Hrvatskoj, i dobro da je odabrana Rugvica, kao što je rekao načelnik, Rugvica je u svemu, pa će i u ovome biti vrlo dobra, rekao nam je Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije. Hrvatsku je predstavljalo deset boraca, a u finale su se plasirali njih dvoje. ČLANAK JE PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA – DODJELA POTPORA

Zagrebačka županija jedna je od najbrže rastućih u Hrvatskoj a sve to zahvaljujući poticajima i politikom koja ima za cilj pružiti stanovnicima županije sve potrebno kako bi oni tamo nastavili živjeti pa svojim ostankom i sami pridonijeli rastu i razvoju toga kraja. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije:temeljem javnih pozva organizirane su potpore prema našim općinam i gradovima, pa će im naša županija dodijeliti bespovratno 2,6 mil. eura.” Tako će županija podržati 99 projekata koji imaju za cilj poboljšati prometnu infrastrukturu, gospodarstvo, EU projekte i poljoprivredu. Gradonačelnik Grada Vrbovca kaže kako ništa ne bi bilo moguće bez financijske podrške Zagrebačke županije, a s time se složio i načelnik Općine Bedenica. Slavko Cvrlja , načelnik Općine Bedenica: “Svi smo svjesni situacije o depupulaciji našeg stanovništva, no ovakvim ulaganjima stvaraju se preduvjeti da ljudi ostanu tu gdje jesu i da kvalitetno žive.” Zahvaljujući kvalitetnoj suradnji između gradova, općina i Županije do sada su realizirani brojni projekti, a Zagrebačka županija taj uspjeh želi nastaviti.    

Nesanica, poremećaj kojeg svi osjetimo tijekom života

Nesanica je jedan od najčešćih simptoma reakcije na stres i jedan od najčešćih simptoma poremećaja mentalnog zdravlja koji se javlja kod različitih mentalnih poremećaja. Premda je kvaliteta spavanja povezana s mentalnim i tjelesnim zdravljem, problemi s nesanicom često su podcijenjeni, a najčešće se rješavaju lijekovima koji se, suprotno preporukama, često dugoročno prepisuju. Zdrav san nakon koga se budimo svježi i odmoreni povećava produktivnost tijekom dana te je uputno potruditi se i primijeniti preporuke. Osim što je jedan od najčešćih simptoma reakcije na stres, nesanica sama po sebi izaziva stres pa tako dolazi do stvaranja začaranoga kruga održavanja nesanice i tjeskobe Spavanje je temeljna ljudska potreba kao što su hrana, piće i disanje. Problemi sa spavanjem povezani su s problemima mentalnog i fizičkog zdravlja, povećanim rizikom za ozljede i smanjenom produktivnošću. Kvaliteta spavanja važna je radi obnove naših mentalnih funkcija, posebice za koncentraciju, pamćenje i izvršne funkcije. Trećinu života provodimo u spavanju, ali kvaliteta spavanja uvelike pridonosi količini energije i uspješnosti u druge dvije trećine našeg života. Spavanje nije gubitak vremena nego prijeko potrebna biološka potreba. Prema preporukama, odraslim osobama potrebno je sedam do osam sati sna dnevno, adolescentima osam do 10, a djeci 10 do 12 sati dnevno. Postoje i individualne razlike u potrebi za spavanjem: nekim je ljudima dovoljno svega pet i pol sati sna, a ima i onih koji spavaju do devet i pol sati na noć. Osim kvantitete, iznimno je važna i kvaliteta spavanja. Ako san nije dovoljno dug i kvalitetan, dolazi do brojnih poteškoća i posljedica na psihičko i tjelesno funkcioniranje. Odmaranje mozga spavanjem važno je za pamćenje, učenje novih podataka, sposobnost rješavanja problema, donošenje odluka, primjerenu pozornost, stabilizaciju i kontrolu emocija te poticanje kreativnosti. Nesanica značajno povećava rizik za razvoj depresivnog poremećaja, slabiju afektivnu kontrolu i narušenu kontrolu impulsa. Dobar san poboljšava fizičko zdravlje održavajući imunitet i pozitivno djeluje na održavanje tjelesne mase. Istraživanja su pokazala kako je smanjeni broj sati spavanja povezan s povećanim rizikom za srčane bolesti, dijabetes te pad imuniteta. Poznati su negativni učinci smjenskog rada, a epizode kratke pospanosti tijekom dana koje nastaju zbog kratkog spavanja ili loše kvalitete spavanja mogu izazvati ozbiljne posljedice. Nedostatak spavanja povećava osjećaj gladi i apetit, što rezultira porastom tjelesne mase. Dugotrajna neispavanost ima velik utjecaj na raspoloženje, ali i motoričke i kognitivne funkcije, posebno pozornost i radnu memoriju, što može dovesti do fatalnih posljedica, npr. prometnih nesreća ili ozljeda pri upravljanju strojevima. Utvrđeno je da dugotrajna budnost dovodi do smanjene tolerancije na glukozu, povećane aktivnosti simpatikusa, pojačanog lučenja kortizola (hormona stresa), čime se dugotrajna neispavanost povezuje s razvojem dijabetesa, hipertenzije i pretilost. Također, pacijenti s nesanicom češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, što potvrđuje štetan utjecaj nespavanja na zdravlje. Što je kvaliteta spavanja Primjereno trajanje spavanja za odraslu osobu je sedam do osam sati, tijekom kojih spavač prolazi kroz više ciklusa spavanja, koji uključuju NREM ciklus, nazvan po tome što nema brzih pokreta očiju (engl. non rapid eye movement) i REM spavanje, nazvano prema pojavi brzih pokreta očiju (engl. rapid eye movement). Na ritam spavanja utječu i hormoni. U kasnim popodnevnim satima kreće pojačano lučenje melatonina, koji je povezan s izazivanjem pospanosti, a kako se bliži jutro, dolazi do otpuštanja kortizola, koji potiče na aktivnost. Izlaganje dnevnom svjetlu potiče sintezu melatonina, koji se luči u doba prirodnog mraka i utječe na pospanost. Poremećaj spavanja ili nesanica Kada brinete o svom spavanju, ili niste zadovoljni spavanjem, želite spavati, a ne možete zaspati, budite se noću nakon što zaspite i dulje vremena ste budni, budite se ujutro umorni i bez doživljaja svježine, vjerojatno imate problem koji se zove nesanica. Nesanica može biti kratkotrajna, prolaznog karaktera, zbog različitih životnih okolnosti, npr. idući dan trebate ići na važan sastanak ili imate problem koji vas brine, kada dobijete nepovoljne vijesti i sl. Prolaznu nesanicu iskusi većina ljudi tijekom života, a obično traje do nekoliko tjedana i tipično je uzrokovana stresnim događajima kao što su gubitak drage osobe, gubitak posla, intervju za posao ili pak promjena mjesta stanovanja, spavanje u hotelu, promjena postelje, buka, neprimjereno osvjetljenje spavaće sobe i sl. Također može biti povezana s tjelesnim bolovima, previsokom temperaturom spavaće sobe, uzimanjem alkohola, kofeina i sl. Prolazna nesanica se obično rješava bez posebnog liječenja. OVAJ ČLANAK SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.

“Ona i 4zida senzibiliteta” dramska grupa za žene već drugu godinu u Centru za kulturu i informacije Maksimir

“Ona i 4zida senzibiliteta” dramska je grupa za žene koja se već drugu godinu održava u Centru za kulturu i informacije Maksimir na adresi Švarcova 18.

Naime vodi ju Emma Martinjak, akademska glumica zagrebačke adrese koja je odlučila da napravi nešto novo i cool za žene koje će spojiti različita dob i želja za stvaranjem.

Naučit ćete kako stajati na sceni, što je sve potrebno da vas publika čuje, kako timski uvažiti ideju i izboriti se za svoju, kako pustiti  maštu, improvizirati u različitim žanrovima, raditi kazališni komad, dobro se zabaviti i nasmijati a pritom biti koncentrirana i spremna! Grupa sa svojim radom počinje 18. rujna, a upisi su u tijeku. Otpustite svoje glumačke alate i ne propustite na jesen ovu glumačku radionicu!

Pratiti i pogledati ih možete na Instagram profilu Asphaltum&Drama.

Prijave i upiti šalju se na  emma@studiomnc.hr ili asphaltum-drama@studiomnc.hr .

Gradonačelnik Tomašević najavio projekt revitalizacije Zagrebačke uspinjače

Na redovnoj konferenciji za medije gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je projekt revitalizacije Uspinjače. Zagrebačka uspinjača je javno prometalo koje spaja zagrebački Gornji i Donji grad. “Nakon dugo, dugo godina Grad Zagreb ulaže 7 000 000 eura u obnovu Zagrebačke uspinjače, koja je toliko stara i toliko devastirana i zanemarivana, što se tiče održavanja da je zapravo blizu toga da izgubi upravnu dozvolu za rad. Doista je bilo nužno da krenemo u revitalizaciju Uspinjače. Dobar dio sredstava za tu revitalizaciju ćemo povući iz EU fondova iz ITU sredstava”, kazao je gradonačelnik Tomašević. Istaknuo je koliko će projekt trajati i koliko dugo neće raditi Uspinjača.  “Taj projekt će trajati 24 mjeseca. Za vrijeme radova, u te dvije godine koliko će se raditi na projektu, planira se negdje između šest do dvanaest mjeseci, da neće moći raditi Uspinjača. Znači, kroz veći dio vremena izvođenja radova Uspinjača će raditi, no jedan dio perioda radova ona neće biti u funkciji. To je doista nužno da se napravi. Desetljećima se nije radilo na vrijeme”. zaključio je gradonačelnik. Zagrebačku uspinjaču održava i vodi Zagrebački električni tramvaj. Osim novosti u vezi revitalizacije Zagrebačke uspinjače, podsjećamo na vijest o nabavci rabljenih tramvaja. Naime, dok se čeka isporuka novih tramvaja, Grad Zagreb i ZET pristupili su nabavci rabljenih tramvaja temeljem otvorenog postupka javne nabave. Riječ je o 11 niskopodnih tramvaja iz njemačkog grada Augsburga. Isporuka prvog rabljenog tramvaja očekuje se već u rujnu.  

BURNOUT NIJE ŠALA, OSTAVLJA I DUGOTRAJNE ZDRAVSTVENE POSLJEDICE

Posljedice koje nedostatak brige o mentalnom zdravlju ostavljaja na fizičko i psihičko zdravlje često su zanemarene i ljudi im ne posvjećuju dovoljno pažnje niti su o njima dovoljno osvješteni, no one su iznimno velike i dugotrajne. Burnout ili sagorijevanje može imati ozbiljne zdravstvene posljedice koje utječu na fizičko, emocionalno i mentalno zdravlje. Za mentalna oboljenja često se kaže da su bolesti koje ne bole, pa si često kažemo- sutra ću biti bolje, bit ću bolje kad završim ovaj posao, smirit ću se kad se naspavam- no ti dani nikad ne dođu i mentalni poremećaji samo se produbljuju- do granice kada je teško sve rješiti samo promjenom okoline ili dobrim snom. U prvom redu, burnout uvelike utječe na mentalno zdravlje. Iako se neki ljudi nakon promjena koje uvedu u životnu rutinu vrlo brzo osvijeste, mnogima ostaju dugotrajne borbe s raznim mentalnim oboljenjima kao što su anksioznost, depresija, tjeskoba, napadi panike i razna druga mentalna oboljenja. Svi koji su jednom iskusili burnout, imaju drastično povećan rizik od raznih mentalnih poremećaja. Svatko tko se borio s depresijom i anksioznosti, dobro zna kolika ta borba može biti dugotrajna i iscrpljujuća, pa je svakako potrebno na vrijeme prepoznati simpotome i spriječiti daljnju progresiju ovih oboljenja. Dugotrajne posljedice koje burnout ostavlja odnose se i na kognitivne funkcije. Pamćenje i fokusiranje funkcije su koje prve stradaju i često je vrlo teško vratiti sposobnost pamćenja i fokusiranja na onu prvotnu razinu prije pojave burnouta. Pojavljuju se i dugotrajni problemi u ponašanju i težem kontroliranju emocija, što može negativno utjecati na odnose na poslu ili unutar obitelji. Emocionalne promjene koje su se događale tijekom burnouta, ostavljaju dugotrajne posljedice u budućem održavanju odnosa s drugim ljudima, stvaranju novih poznanstava ili slično. Osobe koje su iskusile burnout, imaju konstantan strah od ponavljanja cijelog procesa, pa ponekad i previše oprezno stupaju u odnose s drugim ljudima i ne dopuštaju si situacije u kojima mogu iskusiti i najmanji stres. Osoba može postati opreznija ili osjetljivija na radne situacije koje su u prošlosti izazivale stres, što može utjecati na njihovu motivaciju i angažman. Taj strah dovodi do smanjenje produktivnosti i često nesmotrenih odluka, koje utječu na kvalitetu rada i rezultate i tako stvaraju začarani krug iz kojeg je teško izaći. Burnout ili sagorijevanje ostavlja i dugotrajne posljedice na fizičko zdravlje. Postoje razni simpotomi koji karakteriziraju burnout poput umora i iscrpljenosti, loše kvalitete sna, glavobolja i bolova u mišićima i kostima, problema s probavom, otežano i plitko disanje i slično. Dugotrajni simpotomi stresa i burnouta dovode do dugoročnijih posljedica i mogu povećati rizik od raznih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa te smanjiti odgovore imunološkog sustava. Osobe s dugotrajnim podražajima stresa podložnije su raznim infekcijama koje mogu dovesti do drugih zdravstvenih komplikacija. Sve ove posljedice mogu biti štetne i imati dugotrajne učinke na opće zdravlje i dobrobit osobe. Važno je prepoznati simptome burnouta i potražiti podršku, kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema i poboljšalo opće stanje i kvaliteta života. Dugotrajne posljedice burnouta mogu biti složene i razlikuju se od osobe do osobe. Neki ljudi mogu se brže oporaviti od burnouta s minimalnim dugotrajnim utjecajem, dok drugi mogu imati dugoročne posljedice koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju i brigu. Važno je napomenuti da osobe koje su doživjele burnout neće nužno doživjeti sve ove posljedice, a intenzitet i trajanje tih posljedica mogu varirati. Kontinuirana podrška, prilagođavanje radnih navika i briga o vlastitom mentalnom zdravlju mogu pomoći u ublažavanju dugotrajnih posljedica. * članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama

Izložba “Krhotine stakla – sjećanja” autorice Tetiane Maslyk

U galeriji Zelene i Plave Sesvete održana je izložba pod nazivom “Krhotine stakla – sjećanja” autorice Tetiane Maslyk, ukrajinske akademske slikarice. “Izložba „Krhotine stakla – sjećanja“ prikazuje kakvi su ljudi iznutra. Prikazuje naše osjećaje i osjećanja. Mi svaki dan imamo nova iskustva. Razbacani smo na krhotine. Kroz svoje slikarstvo želim pokazati da svaka osoba može pronaći nešto izgubljeno, da pronađe inspiraciju. Posjetitelji izložbe i ja postajemo kao jedno”, rekla je Tetiana Maslyk. Tetiana Maslyk došla je u Hrvatsku zbog rata u Ukrajini te je pronašla utočište na istoku grada Zagreba. “Zahvalna sam što mogu predstaviti izložbu u galeriji Zelene i plave Sesvete. Prostorija je prekrasna, svjetla i ima puno zraka. Sesvete su mi postale kao drugi dom. Mi smo zbog rata u Ukrajini došli u Hrvatsku. Živim sada u Sesvetama. Ljudi su otvoreni i prekrasni. Drago mi je da sam našla mjesto koje mi može pružati podršku u slikarstvu”, poručila je Tetiana Maslyk. Slika od djetinjstva te je studirala arhitekturu. Tako da njezine umjetničke radove inspiriraju arhitektonsko znanje i tehnike. “Inspiracija mi je cijeli svijet…svako jutro. Inspiracija mi je cijeli svijet. Jako me zanimaju lica ljudi i njihovi karakteri. Obožavam se upoznavati s ljudima i saznati o njima više. To mi je jako važno. S druge strane, ja volim raditi u tišini u svom atelijeru, tako da me nitko ne gleda i ne smeta. Iz toga isto vučem inspiraciju, koja dolazi iznutra. To ne mogu objasniti, ali mislim da će se većina umjetnika složiti samnom da to nešto što nas inspirira često dolazi iznutra. Neki govore o Bogu, neki o duši. Svatko od nas ima unutra nešto, što nas motivira da ustanemo ujutro. Koristim tehniku akril na platnu. To je sve autorska tehnika. Radi se o kombinaciji mojih posebnih navika”, dodala je Tetiana. Osvrnula se na pomoć koju Republika Hrvatska pruža Ukrajini i ukrajinskim prognanicima. “Osjećam se odlično, kao doma. Puno hvala Hrvatskoj, ne samo od naše obitelji, već u ime cijelog ukrajinskog naroda i države”, kazala je Tetiana.
Izvor: Hoffman Event
Akademska slikarica i kustosica izložbe Sanela Đurinec Raič osvrnula se na umjetnička djela Tetiane Maslyk koje prenose duboka osjećanja i sjećanja. “To su fragmenti stakla koji su pretočeni u dijelove života. To je njezin slikarski opus, koji je nastao unazad godinu dana. Predstavlja ono što je ona proživjela i doživjela. U njezinim slikama, ne samo da se može svatko pronaći, već svatko može pronaći svoje krhkosti i sabrati se u jednu cjelinu. To je također jako zanimljiv kolorizam, koji ima svoju posebnu energiju, i odiše svojom posebnom intimnošću”, rekla je Sanela Đurinec Raič, kustosica izložbe.
Izvor: Hoffman Event
Umjetnički gosti, Sonja Kušec Bećirević i Abdulah Bećirević, unijeli su dodatnu dimenziju iskustvu putem svoje iznimne poezije i glazbe. “Mi djelujemo kao pjesnički par i glazbeni par. Pripremamo i takve programe. Zahvaljujući gospođi Andreji Marcetić iz Vijeća gradske četvrti upoznali smo Tetianu i čast nam je na otvorenju njezine izložbe govorimo svoje stihove i izvedemo nekoliko pjesama. Naša specijalnost je bosanski sevdah. To je jedna zanimljiva kombinacija, slikarica iz Ukrajine i sa svojim sjećanjima i sevdah, koji kao što znamo, uvijek otvara duše”, rekla je Sonja Kušec Bećirević, pjesnikinja i glazbenica Ansambl Ukrajinske zajednice Grada Zagreba također je održao svoj glazbeni nastup. Izložba je humanitarnog karaktera. Neka od ovih izvanrednih umjetničkih djela dostupna su za prodaju, a prihod od prodaje bit će namijenjen djeci – izbjeglicama iz Ukrajine. Organizacija izložbe rezultat je suradnje između galerije ZIP Sesvete, Udruge športskih ribolovaca invalida domovinskog rata Republike Hrvatske(UŠRIDRRH) i Hrvatsko-ukrajinskog Kulturno prosvjetnog društva “Kobzar” Zagreb. OVAJ ČLANAK SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.

Kukuruzni labirint u Dubrovčaku Lijevom kod Ivanić-Grada

Ovogodišnji labirint u Dubrovčaku Lijevom kod Ivanić-Grada je 3 puta veći od prošlogodišnjeg. Motiv je inspiriran uzorkom posavske narodne nošnje Hrvatica, a projektirala ga je Kristina Komšo, krajobrazna arhitektica i potpredsjednica udruge „Prijatelji baštine“. “Labirint nije klasičan. On nema jedan izlaz i jedan ulaz i jedan jedini put i puno slijepih ulica, nego smo se više držali toga da preuzmemo lokalni identitet. Kada imate neki klasični labirint on može biti smješten bilo gdje u svijetu. Mi smo htjeli nešto što će predstavljati lokalno područje da se dodatno ovim labirintom to naglasi s intervencijom u prostor. Ja sam krenula u istraživanje, što bi se dalo lokalno preuzeti da osmislimo dizajn labirinta. Gledala sam narodne nošnje i vezove jer oni imaju jako zanimljive ornamente na tkaninama. Primijetila sam Hrvaticu. Posavina, odnosno Dubrovčak i okolica su bogati narodnim nošnjama. Većina njih ima cvjetne motive koji su teži za prenijeti. Onda sam primijetila Hrvaticu koja ima izuzetno geometrijske oblike” rekla je Kristina Komšo. Istaknula je kakav se sadržaj može pronaći u labirintu koji ove godine ima oko kilometar staza. “Ako se krenete gubiti to će vam produljiti boravak. Sama šetnja po labirintu je zanimljiva. Unutra imamo igru koju je osmislila kolegica etnologinja Katarina Matkerić. Posjetitelji mogu riješiti slučaj pljačke u labirintu. Postoji dvije varijante – varijanta za djecu i varijanta za mlade i odrasle. Tu na ulazu imate tablicu s QR kodovima koji se mogu skenirati i dobijete letak za igru s pravilima i uputama. Naime, 1915. godine se zaista dogodio slučaj pljačke u Dubrovčaku Lijevom tako da je igra temeljena na istinitom događaju. Mati Klaku je tada nešto ukradeno. Vi kroz tu igru morate otkriti što je njemu ukradeno na kraju labirinta”, dodala je. Ovaj projekt povezuje poljoprivredu i turizam, a sam kukuruz koji čini labirint hrvatski je proizvod Poljoprivrednog instituta Osijek. Direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada Ana Gašparović otkrila je kako su došli do ideje za iniciranjem projekta kukuruznog labirinta. “U Češkoj postoji cijeli jedan pokret. Preko dvadesetak labirinata radi tijekom ljeta. Oni nude različite sadržaje, od dnevnih obilazaka do večernjih obilazaka, ili posebnih tura. To je bila inspiracija, kako da i mi u našem kraju ponudimo nešto što je sezonski. Dakle, nije dostupno cijelu godinu. Ima malo tu svoju ekskluzivnost. Morate ipak pričekati, jer smo vezani uz prirodu. Radi se o prirodnoj atrakciji. To nam je dalo poticaj da osmislimo sadržaj u ruralnom kraju i da potaknemo razvoj ruralnog prostora, da nije sve vezano uz urbani sadržaj”, objasnila je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada. Tijekom rujna nedjeljama posjetitelji će se moći voziti kočijom i posavskim konjima od naselja Dubrovčak Lijevi do labirinta. Lokalni proizvođači i OPG-ovi imat će priliku posjetiteljima predstaviti svoje proizvode: posavsko pivo, ljute papričice i sireve. Projekt kukuruzni labirint financijski je podržala Zagrebačka županija te je projekt osvojio nagradu Ruža Zagrebačke županije u kategoriji Održivi turizam, godišnju nagradu Turističke zajednice Zagrebačke županije. Posjetiteljima kukuruznog labirinta u Ivanić-Gradu nude se brojni sadržaji u okolici, od posjeta samom gradu do seoskih turizama, restorana, bazena i sportskih sadržaja. Labirint će ostati otvoren i za vrijeme trajanja najveće turističke manifestacije u Ivanić-Gradu, 19. Bučijade (6. – 8.10.), kada će biti posebno ukrašen bundevama. ČLANAK JE PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM.

Svjetlosno onečišćenje može se ublažiti novom rasvjetom u gradovima

Svjetlosno onečišćenje sve se češće spominje, smeta građanima, izmjenama zakona je ograničeno, a zbog njega ispaštaju i astronomska društva jer ne mogu gledati zvijezde i planete.. – Svjetlosno onečišćenje je umjetno povećanje svjetline noćnog neba. Nemamo više prirodnu noć, povećava se svjetlina neba, prvi su to astronomi primjetili sa smanjenim brojem vidljivih zvijezda. S industrijalizacijom umjetna rasvjeta se širi po svuda, pa čak i izvan gradova. Čak i ako postavljamo izvan gradova rasvjetu koja je ekološka po nekim definicijama, da svjetli prema dolje i slično, ako je postavimo na svaki kozji put i makadam, svjetlosno onečišćenje se i dalje povećava. To je zabrinjavajući trend koji se sada javlja, s modernom led rasvjetom, koja troši puno manje električne energije nego stara natrijeva rasvjeta, širi se sve više i više pod izgovorom uštede električne energije, a još više povećava svjetlosno onečišćenje, rekao nam je Boris Štromar, tajnik astronomskog društva. Nova tehnologija je dobra, dodaje Štromar, i treba je implementirati, ali pod krinkom uštede proizvodi se dodatno svjetlosno onečišćenje… – Pod izgovorom uštede, koja bi, u principu, na osnovu ovog što je postavljeno, moglo biti i 90 posto, na osnovu te uštede imamo nagovaranje od strane industrije, ne samo da se zamijeni postojeća rasvjeta, nego da se postavlja što više. Imamo primjer grada Ivanca, koji ima tri tisuće svjetiljki, i sada novi projekt, pod krinkom uštede, proširuje rasvjetu za još dvije tisuće svjetiljki. To je stvar hvatanja profita, jer se pod izlikom ekologije sve više i više širi svjetlosno onečišćenje. Situacija nije dobra ni u Zagrebu, gdje je svjetlosno onečišćenje, u najmanju ruku, zabrinjavajuće… – Zagreb, po mjerenjima, ima tri puta veće svjetlosno onečišćenje od Beča, koji je veličinom sličan, pa i po mentalitetu i arhitekturi. To je katastrofalno. Imamo situacije da su na Tuškancu postavljene svjetiljke koje su, po intenzitetu, duplo veće nego na Trgu bana Jelačića. Onda se postavlja pitanje sigurnosti. Previše rasvjete nam negativno utječe na sigurnost, jer ako se šećete Tuškancom, i zaslijepljeni ste s jakom, snažnom rasvjetom, vi okoliš ne vidite jer je mračan. Ako bi imali umjereniju rasvjetu, koja tamo može biti četiri puta manja, oko se može bolje prilagoditi na taj tamni dio, nemamo toliki kontrast, i onda dobro vidimo i mračne dijelove Veliko svjetlosno onečišćenje stvaraju i reklame. Grad je odlučio to promijeniti, te ograničiti plakate na 12 kvadrata na višestambenim zgradama, no Štromar smatra da to nije dovoljno… – Ono što se događa s reklamama je potpuna katastrofa, to je doslovno silovanje građana s reklamama. Tu se čak i ne radi o svjetlosnom onečišćenju, koje je ogromno, nego o uništavanju dostojanstvenog života u gradu. Ako nekome pred prozor stavimo, na 20 metara udaljenosti, plakat koji ima 50 kvadrata, to je apsurd. Građane koji se protiv tog bune, reklamne firme tuže zbog uništenja poslovanja. Ali, kada malo pogledate uokolo, na svakom križanju imamo nekoliko svjetlećih ekrana, koji ne poštuju zakon. Naime, u zakonu o svjetlosnom onečišćenju, odnosno pravilniku koji je stupio na snagu u 11. mjesecu 2020. godine, prije više od dvije i pol godine, izričito piše, na križanja se ne postavljaju svjetleće reklame Bez obzira što nalaže zakon, plakati se i dalje postavljaju i nitko na to ne reagira. OVAJ ČLANAK SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.

Bol u donjem dijelu leđa kod žena – što ga uzrokuje?

Bolovi u leđima mogu biti neugodni i zabrinjavajući, a isto tako postoji mnogo mogućih uzroka – a mnogi od njih su problemi s kojima se lako može nositi. Raspitali smo se kako liječnici objašnjavaju bol u donjem dijelu leđa kod žena, koje se najčešće javljaju s ovakvim tegobama. 1. Predmenstrualna bol Bol koju osjećate u donjem dijelu leđa mogla bi biti posljedica vašeg dobrog starog mjesečnog posjetitelja – stoga vrijedi provjeriti svoj kalendar kako biste vidjeli gdje ste u svom ciklusu. “Premenstrualni sindrom, ili PMS, ima tendenciju da utječe na žene nekoliko dana prije početka menstruacije i traje do nekoliko dana nakon početka”, upozoravaju liječnici. “Mnoge žene navode bol u donjem dijelu leđa kao simptom PMS-a, kao i grčeve u trbuhu, umor i nadutost.” 2. Endometrioza Endometrioza je stanje u kojem vrsta tkiva koja oblaže maternicu raste izvan maternice, a nastoji rasti na jajnicima, jajovodima i drugom tkivu koje okružuje zdjelicu. Bol u donjem dijelu leđa i zdjelici ključni su simptomi. Ako mislite da možda bolujete od endometrioze, najbolje je dogovoriti pregled sa svojim liječnikom opće prakse kako bi on to mogao ispitati. 3. Trudnoća Bol u leđima doista je česta tijekom trudnoće. Međutim, to se obično ne događa sve do kasnije u trudnoći, kada nosite veći teret. Kod većine trudnica to se događa između petog i sedmog mjeseca, dok dobivate na težini i vaši hormoni opuštaju vaše ligamente dok se vaše tijelo priprema za porod. 4. Ciste jajnika To su vrećice ispunjene tekućinom koje se razvijaju na jajniku, a velika većina je benigna. Cista jajnika uzrokuje bol samo ako pukne ili ako je toliko velika da blokira dotok krvi u jajnike. Ako je to slučaj, bol u donjem dijelu leđa obično je simptom, zajedno s bolovima u zdjelici, neredovitim i obilnim mjesečnicama i čestom potrebom za mokrenjem. Vaš liječnik opće prakse moći će vas savjetovati o sljedećim koracima ako ste zabrinuti da imate cistu na jajniku. 5. Naprezanje mišića Ako vam se bol u donjem dijelu leđa pojavi nakon intenzivnog treninga ili ste je prvi put primijetili nakon ozljede, možda ste istegnuli mišić. Naprezanje mišića jedan je od najčešćih uzroka bolova u donjem dijelu leđa, a često se događa zbog opetovanog dizanja teških tereta, nespretnog savijanja ili uvijanja, iznenadnog nespretnog pokreta ili pretjeranog istezanja mišića. Mnoge se napetosti mogu izliječiti same od sebe, ali ako to traje dugo, idite svom liječniku opće prakse, koji bi vas možda mogao uputiti fizioterapeutu. 6. Infekcije bubrega Uobičajeni simptom infekcije bubrega je bol u donjem dijelu leđa. Ovo se obično pojavi iznenada i praćeno je osjećajem groznice, drhtavice ili mučnine. Ako se to dogodi, razgovarajte sa svojim liječnikom opće prakse, koji će moći napraviti pretrage i liječiti vas. 7. Problemi s kostima Postoji nekoliko problema s kostima koji mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa. To uključuje skliznuće diska, spondilolistezu – gdje jedna od kostiju vaše kralježnice isklizne iz položaja – i ankilozantni spondilitis, dugotrajno stanje u kojem kralježnica i drugi dijelovi tijela postaju upaljeni. Vaš liječnik opće prakse moći će vam pomoći ako sumnjate da bi problem s kostima mogao biti u pitanju.   OVAJ ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.  

Zabrana rada nedjeljom razvila je “lateralne” poslove

Poduzetnički način razmišljanja mora biti sposoban prilagođavati se uvjetima na tržištu. Naši poduzetnici su iz neradnih nedjelja bili primorani razviti “lateralne” poslove kako bi zaobišli ograničenja i zabrane, a Sanela Dropulić pojasnila nam je  što to zapravo znači. SANELA DROPULIĆ, futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa:”zabrana rada nedjeljom je posebice kod poduzetnika izazvala određeni revolt kao i ono što je vrlo konkretno, pad ekonomske aktivnosti koja je naravno pogubna jer poduzetništvo je orijentirano stvaranju profita. Zabrana rada nedjeljom kod poduzetnika je dovela po lateralne aktivnosti u biznisu što bi značilo nešto sa strane. Poduzetnici su domišljati jer se uvijek nastoje prilagoditi okolnostima u kojima posluju, pa su smislili kako i što poslovati u uvjetima zabrana i da se poštuje zakon i da ta zabrana nedjeljom doista bude ispoštovana ali i da se na neki način radi i da ekonomski bude isplativo. Dok na jednoj strani imamo sve one koji se raduju toj ja bih rekla zabrani, jer je došlo do određenih pomaka u privatnom životu, i unaprijeđenu i organizaciji privatnog života nedjeljom, s druge strane svi oni koji su pogotovo na realnom tržištu, smatraju da ne treba ograničavati zakonima bilo kakav rad i da se treba u jednoj ovako visoko orijentiranoj zemlji prema turizmu dopustiti da tržište diktira svoje.” Zanimljivo je i da su u porastu takozvane suradnje i partnerstva gdje poduzetnici surađuju s tvrtkama u sektoru koji nisu ograničeni zabranom kako bi ponudili kombinirane usluge ili pakete koji korisnicima pružaju dodatnu vrijednost. Poduzetnici su pronašli su rupe u zakonu, pronašli su okolnosti koje će im dopustiti da obavljaju svoje djelatnosti ili će registrirati neke popratne djelatnosti poput onih u kulturi, zabavi, ugostiteljstvu, dakle one koje su dopuštene da se odvijaju nedjeljom samim tim smisao zakona je doveden u pitanje. SANELA DROPULIĆ, futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa:”Jedan od tih rezultata je i kruh koji se peče i nudi na benzinskim postajama, je li to uobičajena aktivnost, svatko će reći da nije, a je li ta aktivnost nužna s obzirom na nastalu zabranu, naravno daj jest, i biti će tu još mnogo čudnih okolnosti i svašta će se pojavljivati zbog zakona kakav je…” Poduzetnici su se naročito okrenuli e – trgovini i digitalnim platformama jer tamo transakcije nisu ograničene na subote, nedjelje i blagdane. Iako je još uvijek je rano govoriti o konkretnom učinku zabrane rada nedjeljom, zanimljivo je gledati poduzetničko poslovanja, razmišljanja i prilagodljivost u uvjetima zabrana.

Tomašević: Raspisali smo natječaj za kupovinu rabljenih tramvaja

Na konferenciji za medije gradonačelnik Tomašević osvrnuo se vozni park ZET-a i nabavku novih tramvaja. “Raspisali smo natječaj za kupovinu rabljenih tramvaja. Pokušali smo naći, što nije lako u ovom trenutku u Europi jer znate da su zbog pandemije bili poremećeni svi lanci nabave. Za kupnju automobila se čekao godinu dana. Mi smo nedavno potpisali ugovor o kupnji 20 novih tramvaja. Međutim, da bi se oni dostavili jer ih se treba proizvesti, treba proći vrijeme od dvije godine. Mi te dvije godine nemamo iz perspektive kvarenja postojećih tramvaja i održavanje postojećeg voznog reda. Zato smo se odlučili za natječaj te smo pokušali pronaći rabljene tramvaje da preporodimo to razdoblje dok ne dođu 20 novih tramvaja. Spremamo natječaj za kupovinu još 20 novih tramvaja”, objasnio je gradonačelnik Tomašević. Dodao je kako je Grad Zagreb na tome natječaju dobio i odabrao ponudu od njemačkog Grada Augsburga. “Riječ je o niskopodnim tramvajima koji su kompatibilni sa širinom tračnica i s električnim instalacijama i infrastrukturom samog ZET-a u Gradu Zagrebu. Tako da ćemo kupiti 11 tramvaja, vrijednosti 2 700 000 eura. Radi se o tramvajima koji su prosječne starosti od 15 do 20 godina, što je puno manje od prosječne starosti zagrebačkih tramvaja, a to je 27 godina. Imamo tramvaje koji su stari čak 50 godina, a koji prometuju gradskim ulicama. S obzirom na to da jedan novi tramvaj koji kupujemo košta oko 2 milijuna eura, dobit ćemo 11 rabljenih tramvaj za otprilike iznos jednog novog tramvaja”, rekao je Tomašević. Istaknuo je prednosti navedenih rabljenih njemačkih tramvaja u odnosu na postojećezagrebačke tramvaje te dodao koji su idući koraci Grada u pogledu obnove ZET-ovog voznog parka. “Ti su tramvaji mlađi od većine tramvaja u našoj floti. U isto vrijeme ti tramvaji su prije nekoliko godina obnovljeni. Tako ćemo uspjeti prebroditi situaciju u kojoj čekamo prvih novih 20 tramvaja, a onda i ostalih 20 novih tramvaja. Barem 40 novih tramvaja ćemo kupiti u sljedećem razdoblju”, zaključio je gradonačelnik. Osim novih tramvaja, Grad Zagreb je nedavno opskrbio ZET sa 65 novih niskopodnih autobusa sufinanciranih iz operativnog programa EU ‘Konkurentnost i kohezija’, koji su zamijenili stare autobuse od kojih neki broje preko 20 godina u prometu.

BROJ SLUČAJEVA BURNOUTA RASTE- Zašto je to tako?

Često nam naši stariji znaju reći- „u naše vrijeme nije bilo ovako, radili smo cijeli život na jednom poslu, a vi danas ne možete izdržati na jednom i stalno ste pod stresom“. Iako je stresa bilo i prije, djelomično su u pravu- pojam burnout identificiran je 70-ih godina prošlog stoljeća, a danas mu, nažalost svjedočimo više no ikada. Porast pojave burnouta može biti rezultat različitih faktora koji se odnose na radno okruženje, osobne izazove ili kombinaciju oba. Više je razloga, a prvenstveno se odnosi na visok stupanj stresa na poslu. Pred zaposlenicima je povećan zahtjev za produktivnošću, traži se veća brzina rada, pod pritiskom su da ostvare više rezultata u kraćem vremenu, a sve to dovodi do loše ravnoteže između radnog i privatnog života. Sve to rezultat je kulture poslovnog okruženja koje ne vrednuje zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a u kombinaciji s osobnim problemima poput loših navika upravljanja vremenom i nesposobnosti postavljanja granica, sasvim sigurno dovodi do izgaranja na poslu. Poslovna okruženja koja uz zahtjevne radne sate, produžene smjene, prekovremene u isto vrijeme ne vrednuju uloženi trud zaposlenika i ne nude mogućnosti za razvoj i napredovanje, plodno su tlo za razvoj burnouta. Uz visok stupanj stresa, na radnom mjestu zaposlenici često imaju i nedostatak podrške i resursa i od strane nadređenih i od strane kolega, a to dovodi do nejasnih smjernica i time stvaranja osjećaja bespomoćnosti. Osjećaj bespomoćnosti pojavljuje se i kada zaposlenici nemaju dovoljan osjećaj autonomije i tako se suočavaju s konstantnim pritiskom. Porast pojave burnouta danas u odnosu na prošlost u svakom je slučaju rezultat promjena u radnom okruženju, društvenim trendovima i tehnološkom napretku. U današnjem svijetu, tehnološki napredak omogućuje stalnu povezanost i dostupnost putem mobilnih uređaja. To dovodi do teže razgraničene granice između poslovnog i privatnog života, često rezultirajući neprestanim radom i nedostatkom vremena za odmor. Mnogi ljudi svoje godišnje odmore provode na laptopima i mobitelima, dostupni su u svakom trenutku dana i noći, traži se dodatan angažman od kuće. Neki od razloga su i povećani zahtjevi i globalna konkurencija. Globalno tržište rada postalo je izuzetno konkurentno. Zaposlenici se često suočavaju s povećanim zahtjevima za produktivnošću, brzim izvršavanjem zadataka i stalnom prilagodbom novim tehnologijama ili promjenama na tržištu. U isto vrijeme dok napredak svijeta raste i postoje mnoge mogućnosti za zaposlenje, događa se i druga krajnost, a to je nestabilnost zaposlenja i ekonomska nesigurnost. Sve veća ekonomska nesigurnost može dovesti do straha od gubitka posla. To može potaknuti zaposlene da rade dulje s manje odmora, u strahu od gubitka posla ili nemogućnosti pronalaska novog. Kultura rada se mijenja, a često se cijeni brzina, efikasnost i stalna dostupnost. To stvara pritisak na zaposlene da budu uvijek dostupni i rade izvan uobičajenih radnih sati. Mijenja se čitav koncept rada. Prekovremeni sati i posvećenost poslu postali su nešto normalno, a odmor je izgubio na svojoj vrijednosti. Procjene o pojavnosti burnouta variraju ovisno o različitim istraživanjima i metodologijama korištenim za mjerenje. Međutim, istraživanja su pokazala da je burnout postao sve češći problem u mnogim zemljama i industrijskim sektorima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 1 od 3 zaposlenika diljem svijeta doživljava simptome povezane s izgaranjem ili burnoutom, a neka istraživanja govore kako je čak 75 posto Amerikanaca iskusilo simptome burnouta barem jednom tijekom svoje karijere. Poražavajući su ovo podatci koji nam govore kako bi mentalno zdravlje trebali shvatiti puno ozbiljnije i svi kao društvo poraditi prvenstveno na prevenciji, a onda i na otklanjanju posljedica. ** članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama

Automobilski spektakl Formula Student Alpe Adria

U prostorijama Zagrebačke županije održana je Konferencija za medije ususret automobilskom spektaklu Formula Student Alpe Adria, koji je jedan je najvećih i najprestižniji tehnološki sportskih događaja natjecateljskog i obrazovnog karaktera u Jugoistočnoj Europi. “Radi se o događaju koji okuplja najbolje mlade umove iz sfera inženjeringa, ekonomije, i svih interdisciplinarnih znanstvenih područja. Ponosni smo da smo ove godine na ovoj lokaciji na testnom poligonu Rimac Grupe u Mičevcu i da imamo podršku od strane Županije i od strane Turističkih zajednica i od Grada Velike Gorice koji nam pomažu da ovaj događaj bude najbolji moguć za nas kao organizatore i za sve natjecatelje iz cijeloga svijeta”, rekao je Tibor Kezelj, organizator natjecanje mladih inovatora u autoindustriji Formula Student Alpe Adria. Ovo studentsko natjecanje mladih inovatora u autoindustriji okuplja brojne posjetitelje, a prvenstveno sve zaljubljenike u autosport, inovacije i tehnologiju. Dolaze posjetitelji iz cijele Europe. Na događaju će biti izložen bolid Formule 1 američkog tima Haas. “Program je vrlo širok. Osim samih statičkih i dinamičkih disciplina koja se održavaju na stazi, ljudi mogu ovaj događaj gledati kao određeni pogled u budućnost jer stvar i rješenja na kojima studenti rade su stvari koje će biti viđene u autoindustriji tek za nekih par godina. Sve gledatelje očekuje vrlo interesantan program naših pokrovitelja. Tako da će biti simulatora i aktivnosti za djecu”, dodao je Kezelj. U Hrvatskoj postoji tri tima koji dolaze iz Zagreba, Rijeke i Splita, a na natjecanje Formula Student Alpe Adria uspio se kvalificirati samo tim iz Zagreba, odnosno FSB Racing Team. Na događaj se prijavilo 52 tima iz 25 zemalja. Osim timova iz Europe, u natjecanju sudjeluju i timovi iz Izraela, Egipta i Kanade. “Imamo četiri klase. To su klase bolida benzin, električni bolidi, hibridni bolidi – hibrid benzin-elektrika i vodik-elektrika. Uvodimo i novu klasu, ali samo kao oblik konceptne klase, a to je klasa autonomnih vozila, odnosno bez vozača. Iduće godine ćemo možda uvrstiti da ta klasa vez vozača bude bok uz bok s postojećim klasama”, objasnio je Matija Momčilović, organizator natjecanje mladih inovatora u autoindustriji Formula Student Alpe Adria. Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je važnost ovog događaja za Zagrebačku županiju. “Promovirat će upravo ono što Zagrebačka županija u zadnje vrijeme radi, a to su nove tehnologije, nove stvari koje su izuzetno zanimljive mladima. Duboko se nadam da je ovo početak jedne suradnje ovaj naš događaj i Zagrebačka županija će ovaj događaj na Mičevcu podržati i dalje”, rekao je Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije. “Zagrebačka županija izuzetno puno ulaže u školstvo, s time da se uglavnom ulagalo u izgradnju i obnovu zgrada škola i dvorane. Ono što je novo, a ovaj događaj je u tome smjeru, jest naš regionalni centar kompetentnosti gdje mi školujemo kadrove za nove tehnologije”, zaključio je Tomljenović. Ulaz na događaj Formula Student Alpe Adria besplatan je za djecu do 12 godina, osobe s invaliditetom i za sve učenike osnovnih škola. ČLANAK JE PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM.