Održana je svečana sjednica Općinskog vijeća u povodu Dana općine Pisarovina. O rastu i razvoju na području Pisarovine više nam je rekao načelnik Tomo Kovačić, koji je na toj funkciji zadnjih 29 godina.
– Prije trideset godina, Pisarovina je bila općina koja je bila bez infrastrukture bez vodovoda, bez kanalizacije bez mnogih asfaltiranih cesta, bez javne rasvjete, bez dječjeg vrtića, bez školske sportske dvorane, dakle sve se to u ovih trideset godina napravilo. To su vitalni komunalni infrastrukturni projekti koji su izgrađeni i i doprinjeli su sigurnosti građana da ostanu u svojim ognjištima, da njihova djeca i potomci imaju sigurnost u opstanak i da im pruži život kao što ih imaju mnogi gradovi – rekao je Tomo Kovačić.
Iako se mnogo toga napravilo u trideset godina, prostora za razvoj i napredak uvijek ima.
– Ono što je sad vrlo aktualno je nastavak proširenja naše gospodarske zone, otvaranje druge gospodarske zone, naredni projekti i planovi su otvaranje prostora i infrastrukture za
mogućnost za izgradnju objekata za mlade obitelji, dakle osiguranje državnog zemljišta za mlade obitelji, a ono što je zapravo najvažnije, to je izgradnja državne ceste od čvora Zdenčine do Pisarovine odnosno do mosta na Kupi što je ovih dana i započelo – kazao je načelnik.
Brigu o najmlađim stanovnicima pokazuje izgradnja i dogradnja dječjih vrtića. Projekti koji se provode usmjereni su na ostanak mladih obitelji na području Pisarovine, za što načelnik smatra da je itekako prepoznato.
– Ja bih rekao da prepoznaju. Ne samo što smo osigurali izgradnju dječjeg vrtića gdje djeca mogu boraviti, mi smo dali i veliku podršku sufinanciranju boravka djece u tim vrtićima, jer
preko 70% mi financiramo. Tako da sa sigurnošću mogu reći da su naši roditelji zadovoljni, a sada smo u postupku dogradnje za još 52 djece, tako da mislim da ćemo do kraja iduće
pedagoške godine to proširenje staviti u funkciju i time osigurati smještaj za onu djecu koja su ostala bez smještaja iako je to mali broj – izjavio je.
Na svečanoj sjednici prikazan je film koji je kronološki obuhvatio sva važna događanja koja su obilježila područje Općine Pisarovina.
– Mogu jedno reći da se zahvaljujem svima onima koji su nam pomogli u obnovi u prije svega ratom stradale općine. Ali isto tako i svima onima koji nas svih trideset godina prate u projektima, realizaciji, podršci od strane ministarstava, državnih institucija i županiji – zahvalio se načelnik.
Iz Zagrebačke županije na svečanu sjednicu stigao je i zamjenik župana, Ervin Kolarec koji je poručio da će i dalje podržavati Općinu Pisarovina u nadolazećim projektima.
– Izuzetna mi je čast što mogu danas ispred Zagrebačke županije biti ovdje u Općini Pisarovina koja slavi 30 godina svoga postojanja, pa koristim priliku svim žiteljima i načelniku Općine čestitati njihov dan. Uz sve važne projekte koje radi ova općina involvirana i snažnu podršku daje i Zagrebačka županija. Napomenut ću samo da županijske uprave za ceste imaju povijesno ulaganje iz Fonda solidarnosti EU od gotovo 87 milijuna eura iz tog paketa ovdje se ulaže na sanaciji mostova i oštećenih kolnika na županijskim cestama 1,9 mil. eura. Napomenut ću također i da smo ovdje sto posto financirali i dogradnju osnovne škole Vladimira Nazora i sada su se stekli uvjeti da učenici idu u jednu smjenu. Surađujemo na mnogim drugim projektima, i Zagrebačka županija će i na budućim projektima uvijek biti uz njih – rekao je Kolarec.
Općina Pisarovina radi na tome da pruži stanovnicima sve što im je potrebno za ugodan, dobar život. Idući koraci su stvoriti kvalitetniji javni gradski prijevoz čime bi se doprinijelo i na turističkom planu, jer na području Pisarovine nezaobilazno je odredište vikendaša koji tamo vrlo rado provode slobodno vrijeme.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM.
Zeleni otoci ponekad budu loše pozicionirani pa smetaju pješacima ili prometu. Tko je za to odgovoran i koliko se vodi računa o sigurnosti u prometu, odgovorio je prvi čovjek Zagreba Tomislav Tomašević.
– Vodi se računa o sigurnosti i ukoliko postoje takve prijave njih treba uputiti kroz aplikaciju e-redar ili prometnim ili komunalnim redarima ili direktno u nadležni gradski ured. Čistoća je ta koja primarno gleda da svaka lokacija mora zadovoljiti pristup za pražnjenje zvona. Ukoliko postoje lokacije koje nisu primjerene, to se može korigirati – objasnio je Tomašević.
Podsjećamo, jedna od mjera koju je gradonačelnik nedavno najavio je ugradnja i preuzimanje financiranja polupodzemnih spremnika na mjestima današnjih zelenih otoka. U njih će se odlagati plastika, papir i staklo, kao i u podzemne spremnike. Otvarat će se karticom s kapacitetom značajno većim od zvona. S javnom nabavom, određivanjem lokacija i ugradnjom cca 300 spremnika očekuje se da će proces trajati tri godine.
Nastavlja se i ugradnja podzemnih spremnika u centru grada. Tako se do kraja godine očekuje ugradnja 75 podzemnih spremnika, a do svibnja 2024. ugradnju svih 150 podzemnih spremnika, čime će prestati odlaganje vrećica između 20 i 22 sata.
Gradska uprava prijavila se na poziv za europska sredstva da bi škole prešle u jednosmjensku nastavu koji je objavljen ovoga ljeta.
“Mi smo u procesu analize svih onih škola koje svojim prostornim mogućnostima i parcelom mogu trpjeti dogradnju i nadogradnju da bi prešle u jednosmjensku nastavu. To su Osnovna škola Vugrovec – Kašina i Škola Ivana Granđe za koje smatramo da će moći zadovoljiti zahtjevu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a da budu financirane iz europskih sredstava, što za te škole znači novi početak jer projekti rekonstrukcije i dogradnje su prilika za cjelovitu rekonstrukciju. Dobijete nove škole”, poručila je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec navela je projekte koji se odvijaju u gradskoj četvrti Sesvete koji su ili realizirani ili ih se tek treba najaviti.
“Jedan je svakako Muzej Prigorja. Bio je gradonačelnik nedavno. Obilazili smo radove. Sad smo sretni da možemo reći da se 4.12. otvara Muzej Prigorja i to prigodnom izložbom “Od Sljemena do dna”. Ono što bih najavila iz perspektive ulaganja u kulturu i kulturne programe u ovoj gradskoj četvrti u proračunu 2024. jest to da smo predvidjeli sredstva da se napokon uredi, odnosno privede svrsi Kulturni centar u Novom Jelkovcu, koji otkad je izgrađen ostao je u svojoj rohbau varijanti i sada ćemo napraviti pravne korake da steknemo vlasništvo i onda uredimo i privedemo svrsi taj prostor koji je izuzetno važan ta naselje Novi Jelkovec”, objasnila je Dolenec.
Izmjenom Statuta gradska uprava proširila je i ime i djelatnost Socijalne ustanove Novi Jelkovec, koji se sada zove Centar za pružanje usluga u zajednici Zagreb.
“S obzirom na to da od svog matičnog mjesta u Novom Jelkovcu sada širimo usluge te socijalne ustanove na niz novih lokacija u gradu. Na podružnice na zapadu. Primarni fokus u 2024. godini bit će socijalne usluge za djecu s autizmom. Otvorit će se jedan prostor na Jarunu i značajno ulaganje na području četvrti Maksimir na adresi Jurja Dalmatinca gdje će biti cjelovito rekonstruiran i za tu svrhu namijenjen prostor koji će nuditi socijalne usluge i djeci s autizmom i odraslima s autizmom u obliku poludnevnih i dnevnih boravaka”, dodala je Dolenec.
Što se tiče zdravstva, u gradski proračun za 2024. u kapitalne projekte stavljeno je pokretanje projektiranja nove ambulante u Sesvetskom Kraljevcu.
“Jasno je da je takva ambulanta potrebna i sada smo za to osigurali sredstva i u 2024. Pokrenut će se projektiranja za ambulantu na adresi Dugoselka 43.”, zaključila je zamjenica gradonačelnika.
Gradskpra upravo uskoro predstavlja Prijedlog proračuna za 2024. godinu.
Blagdan Sv. Martina ili Martinje već je stoljećima dio tradicije Europe, a posebno mjesto mu pripada u Dugom Selu koji na isti datum slavi svoj dan. Dostojno su ga proslavili i Dugoselci, a njihov čelni čovjek pridružio se tradicionalnom krštenju mladog mošta.
Grad Dugo Selo jedini je sa svojim vlastitim vinogradom, pohvalio se gradonačelnik Nenad Panian. Tu snagu daje im zaštitnik grada Sv. Martin.
Središnji dugoselski događaj godine svakako je Martinje i krštenje mošta. Za vino najvažniji obred tako je večeras obavio lupoglavsko-brckovečki martinski biškup Kristijan Vinojčić sa svojim kolegom Božidarom Habekovićem, dugoselsko-rugvičkim biskupom.
I ono najvažnije, krštenje vina urodilo je plodom.Vina u šatoru pored Gradske sportske dvorane kako već priliči takvim ceremonijama, nije nedostajalo što je onda tamburašima, pjevačima i plesačima KUD-a Preporod, olakšalo da sa zaraznim osmjesima i veselim pokretima prate cijelu ceremoniju.
ČLANAK JE NAPISAN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici otvorili su novi objekt Dječjeg vrtića Markuševec u Sesvetama. Riječ je o objektu koji je Grad Zagreb zakupio na 10 godina za potrebe DV Markuševec u Sesvetama putem trajno otvorenog javnog poziva za zakup prostora u privatnom vlasništvu.
“Dobivam 7 novih skupina. Od toga pet jasličkih i dvije vrtićne skupine. S velikom dvoranom i velikim vanjskim igralištem površine 1274 m2. To su kapaciteti za primjer stotinu djece, za zapošljavanje 27 novih djelatnika, tako da ćemo sada imati ukupno na šest objekata 747 djece i 157 zaposlenika”, poručila je Ljiljana Habek, ravnateljica Dječjeg vrtića Markuševec.
Nema ništa ljepše nego otvoriti novi vrtić ili novu školu, istaknuo je gradonačelnik Tomašević. Ovaj dječji vrtić primit će sedam skupina, a od toga pet jasličkih, za kojih inače nedostaje najviše kapaciteta.
“Ovo je drugi dječji vrtić koji otvaramo kao nova gradska uprava. Do kraja godine otvorit ćemo još dva dječja vrtića. Cijeli investicijski ciklus vezan za dječje vrtiće gdje u nekoliko sljedećih godina planiramo uložiti više od 100 milijuna eura u projekte 26 dječjih vrtića širom Zagreba. To je bez presedana u povijesti Zagreba, takav iskorak u širenju kapaciteta dječjih vrtića. 80% od tih 100 milijuna eura financirat ćemo iz gradskog proračuna. Koristit ćemo maksimalno što možemo iz NPOO-a, odnosno iz EU fondova. Većina toga morat će past na teren gradskog proračuna”, rekao je gradonačelnik.
Trenutno su u tijeku radovi na još sedam dječjih vrtića.
“Odranski Obrež, koji ćemo otvoriti do kraja godine. Isto kao i Sesvetsku Selnicu. Uskoro ćemo otvoriti Ivanju Reku pa onda na proljeće Žitnjak pa Sesvetski Kraljevec pa do nove pedagoške godine Svetu Klaru i Novi Retkovec”, objasnio je Tomašević.
Uz ulaganje u zgrade dječjih vrtića, gradska uprava ulaže u ljude koji rade u dječjim vrtićima.
“U proteklom smo razdoblju znatna sredstva iz proračuna uložili u poboljšanje uvjeta rada u vrtićima, povećanje plaća i drugih materijalnih prava te zapošljavanja odgojitelja na neodređeno vrijeme. Tako da imaju sigurniji status. Jako puno odgojitelja je u zadnjih nekoliko mjeseci iz određenog ugovora dobilo ugovor na neodređeno te zaposlene na ugovore na neodređeno vrijeme. Njihov radni status je sigurniji i to postoje primamljivije radno mjesto. Isto tako, išli smo u dodatno ekipiranje za jasličke skupine s pomoćnim radnicima. Kada gledamo samo ove godine u sustavu gradskih vrtića dodatno je zaposlenih 450 ljudi”, dodao je gradonačelnik Tomašević.
Do početka iduće pedagoške godine gradska uprava planira ukupno 14 vrtića u cijelom gradu. Gradonačelnik je objasnio kako žele u što kraćem roku što više povećati kapacitete dječjih vrtića jer su dali obavezu i obećanje da neće biti neupisane djece u vrtićima u gradu Zagrebu do kraja ovog mandata.
“Ovo je baš primjer vrtića koji je u zakupu. Vrtić se nalazi u objektu koji je prenamijenjen za potrebe dječjeg vrtića od strane vlasnika i koji je Zagreb uzeo u zakup na 10 godina. To je izuzetno bitno iz perspektive sigurnosti i stabilnosti. To je napravljeno na najtransparentniji način. Bio je javni poziv za sve vlasnike objekata u gradu Zagrebu koji su bili zainteresirani da Grad uđe u zakup tih objekata. Trošak prenamijene ovog objekta u dječji vrtić je isto tako bio trošak vlasnika objekta, a ne Grada. Grad je potrošio novac za opremanje samog dječjeg vrtića od 150 000 eura”, obrazložio je.
Šest novih dječjih vrtića bit će otvoreno u gradskoj četvrti do kraja ovog mandata do 2025., obećao je gradonačelnik. A pripremaju projekte za još dva vrtića tako da bi do 2026. trebalo biti gotovo osam novih vrtića za oko 650 djece samo u Sesvetama, inače najvećoj gradskoj četvrti po broju stanovnika. To je bez presedana, osam dječjih vrtića nije se napravilo u deset godina u cijelom gradu, a kamoli u jednoj gradskoj četvrti, zaključio je Tomašević.
Mjesec dana kasnije, na uglu Ivšićevog i Karamanovog prilaza potpuno drugi scenarij! Umjesto parkiranih automobila i hrpe glomaznog otpada, dočekala nas je čista i prazna zelena površina. Baš onako kako i treba biti. Ponosni smo, iako, ne znamo koliko će dugo ovako izdržati.
FOTO: Čitatelj ZagrebancijeFOTO: Čitatelj Zagrebancije
Otvoren je 45. Međunarodni sajam knjige – Interliber. Najveća je to književna manifestacija u Hrvatskoj i najveći kulturni jesenski događaj. Šest dana u kojima su pisci glavne zvijezde, a knjiga u fokusu. Sajam za sve generacije, slavi 45 godina u kojima svjedočimo stvaranju ljubavi prema knjizi i pisanoj riječi. Interliber je mjesto za promociju knjiga, pisaca, pisane riječi, znanosti i znanja. Na samom otvorenje moglo se čuti kako je već odavno nadišao granice Zagrebačkog velesajma. Više od tri stotine izlagača iz 13 zemalja na više od 13000 kvadrata izložbenog prostora pripremilo je premijerna izdanja različitih žanrova u paviljonima 5, 6, 7 i 7a Zagrebačkog velesajma. Osim toga, kroz trajanje manifestacije imat ćemo priliku poslušati više od dvije stotine sati stručnog programa koji će se odvijati na dvije pozorice u paviljonima 6 i 7, dok će se odličan glazbeni program odvijati ispred paviljona 5.
Ove godine svakako treba izdvojiti gostovanje svjetski poznatog pisca Vikasa Swarupa po čijem je romanu snimljen višestruko nagrađivani film „Milijunaš s ulice“. Swarup je Hrvatskom i svime onime što nudi, ostao oduševljen.
FOTO: Ivan Novosel
– Veliko mi je zadovoljstvo biti po prvi put u Hrvatskoj. Proteklih tjedan dana imao sam priliku vidjeti neka bogatstva ove zemlje – od živahnog grada Zagreba do veličanstvenih slapova na Plitvičkim jezerima, pa od zidina u Dubrovniku do Splita. Gdje god sam bio, otkrio sam zemlju bogate povijesti, prekrasne prirode koja oduzima dah i srdačnih ljudi. Interliber je mjesto koje spaja autore, nakladnike, medije i ljubitelje knjige svih generacija i
stvara magiju pričanja priča. Neke su priče važne jer nam dodiruju srce, druge jer dotiču našu vjeru ili naše strahove. Priče nas podsjećaju na to tko smo. Knjige su puno više od tinte na papiru. One su mostovi prema prošlosti, mape prema sadašnjosti i vodiči prema budućnosti – izjavio je Swarup.
FOTO: Ivan Novosel
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević pokrovitelji su Interlibera.
FOTO: Ivan Novosel
– Čast mi je pozdraviti vas na 45. Interliberu. Svi znamo da Interliber nije samo tradicionalno jesensko okupljanje nakladnika i ljubitelja knjige nego i najveći i najugledniji sajam knjižne produkcije. Interliber nije samo afirmirani sajam knjiga nego jedan od najvažnijih kulturnih događanja kako u Zagrebu tako i u cijeloj Hrvatskoj. Tome se jednako vesele nakladnici, pisci, stručnjaci, ali i publika. Vjerujem da će knjiga uvijek biti knjiga i da nikakvi elektronički mediji i drugi formati to neće moći zamijeniti. Grad Zagreb se može pohvaliti mnogim ulaganjima u kulturu, ali i u sektor knjige. Možemo i najaviti da ćemo u idućem gradskom proračunu povećati sredstva za kulturne programe koji su vezani uz knjigu – izjavio je na otvorenju gradonačelnik Tomašević.
Interliber je otvorila Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske.
FOTO: Ivan Novosel
– Otvaranje ovog našeg najvećeg sajma knjige uvijek je prilika za razgovor, za podsjećanje na brojne probleme u knjizi i nakladništvu koje smo imali, na zajedničku suradnju u rješavanju tih problema sve s ciljem poticanja knjige i čitanja. Na početku mandata naslijedili smo proračun od tri milijuna za knjigu, sad je to dvostruko više, šest milijuna eura. Veseli me da ćemo u narednom razdoblju osigurati i sredstva iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti za poticanje kulturnih i kreativnih industrija. Interliberom uvijek na neki način zatvaramo Mjesec hrvatske knjige koji smo ove godine posvetili prevoditeljima – poručila je ministrica.
Ove godine Interliber obilježava i 150. obljetnicu rođenja Marije Jurić Zagorke. S ovom borkinjom za ženska prava i prvom hrvatskom novinarkom moći ćete se više upoznati kroz radionice “Zagorki s ljubavlju” te kostimirane šetnje.
Radno vrijeme Interlibera je od 10.00 do 20.00 sati, osim u petak i subotu, kada radi sat vremena duže, do 21.00 sat. Ulaz je besplatan.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
Rješava li gradska uprava problem prometnih gužvi u gradu Zagrebu? Zagrebački HSLS smatra kako se gradska vlast još uvijek nije uhvatila u koštac s prometnim problemima u gradu.
“Ako gledamo broj vozila u protekloj godini u Zagrebu je primjetno neznatno povećanje motornih vozila. Štoviše osobnih automobila je manje, ali je porastao broj mopeda i motocikla. Prometna rješenja koja su ideološki improvizirana ili ad hoc napravljena koja nam je ponudio Tomislav Tomašević i stranka Možemo dovela su u gradu Zagrebu do prometnog kolapsa i svakim danom sve je gore i gore. Ono što nas žalosti, što ne vidimo da slijedi rješenje ili poboljšanje ovog problema”, rekao je Darko Klasić, predsjednik zagrebačkog HSLS-a
Dodao je kako su alternativna prometna rješenja proizvela apsurd, odnosno da je sve veći ugljični otisak i zagađenje okoliša jer su prometne gužve postale nesnosne.
“Sukladno tome predlažemo gradonačelniku…daljinska automatizacija.
Sukladno tome predlažemo gradonačelniku četiri točke koje mislimo da će značajno poboljšati učinkovitost prometa. Kao prvo, da više ne uvode ni jednu pješačku i biciklističku zonu bez odgovarajuće prometne studije koja bi odgovarajuće kompenzirala nedostatka prometnih pravaca. Pod dva, Grad Zagreb u okviru prometnog komunalnog redarstva posjeduje gotovo 500 kamera kojima se nadziru prometne površine i promet u gradu Zagrebu. Potrebno je hitno napraviti automatizaciju tog sustava kako bi se moglo iz jednog centra upravljati prometom u gradu Zagrebu. To ne zahtijeva velika sredstva, potrebna je samo daljinska automatizacija”, istaknuo je Klasić.
Istaknuo je kako Grad Zagreb ima gotova rješenja za većinu žarišnih točki u Zagrebu, a koja još uvijek stoje u ladicama.
“To je uspostava i kružnih tokova, jednosmjernih ulica, koja bi regulirala prometna rješenja. Često su bila nepopularna, no ako je prometna struka napravila ta rješenja, onda bi ih trebalo uzeti u obzir. Četvrta točka, mislim da bi pomogla u smanjenju ugljičnog otiska u samom centru grada. Svjedoci smo da je u Gundulićevoj ulici završila obnova, maknute su skele i smanjile su se terase. Ili iz financijskih razloga ili zbog toga što je to ljudima neisplativo. Da se iskoristi ta prilika i da napravimo produžetak Lenucijeve potkove, kako bi se napravio plato na koji bi e posadio drvored i s tim bi dobili još jednu zelenu površinu u Zagrebu” smatra Klasić.
Promet je uz otpad jedan od najvećih problema grada Zagreba i ne možemo si dopustiti improvizaciju, zaključio je predsjednik zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić.
U Fotogaleriji Dubrava, na adresi Dubrava 51 a, otvara se 13. studenoga u 19 sati izložba Silvije Butković pod nazivom “Pedeset nijansi sive”. Izložba se može razgledati do 30. studenoga 2023., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
FOTO: Silvija ButkovićFOTO: Silvija Butković
Osvrt na ovu izložbu napisala je Vlatka Berc, predsjednica Foto-kino kluba Đakovo.
‘Duga je povezanost ljudi i konja. Ljubav prema konjima duboko nam je urođena. I dok s jedne strane osjećamo veliko strahopoštovanje, blizina konja čini nas spokojnima. Toplina njihovih tijela, odraz u njihovom oku, topot njihovih kopita zaokupljaju sva naša čula.
Mnogim je Slavoncima konj najbolji prijatelj, dio obitelji, veličanstveno biće. Konj lipicanac bijelac ili konj lipicanac vranac. Bijeli nasuprot crnom, crni tik uz bijelog. I dok se svi zapravo oždrijebe crni, konji koje nazivamo bijelima uglavnom su sivi. Crni, bijeli i sivi; sivi u nebrojenom broju nijansi. Ljudsko oko privlači jednostavnost crnog i bijelog. Ponekad, oduzimajući boju, dobivamo više. Bez boje motivi poprimaju potpuno novu dimenziju. Igra svjetla i sjene ostavlja više prostora našoj mašti. Crno-bijelom fotografijom ne stvara se samo slika, već se njome priča priča; nostalgična, bezvremenska i pomalo mistična. Dok nekim fotografijama nedostatak boje u potpunosti oduzima značenje, druge su jednostavno za to predodređene. Nešto što je u početku fotografije bilo tehničko ograničenje danas je osobni odabir.
Mnogim je fotografima crno-bijela fotografija izazov, upravo kao i autorici Silviji Butković.
Fotografije Silvije Butković odabrane za izložbu „Pedeset nijansi sive” spoj su dviju velikih ljubavi: ljubavi prema plemenitoj rasi konja i ljubavi prema crno-bijeloj fotografiji. Odabrane fotografije pričaju nam priču o snazi, ljepoti i duhu rase koju s razlogom nazivaju plemenitom. Pričaju nam priču o ljubavi i privrženosti. I ne čudi što su upravo lipicanci glavna tema izložbe jer što može biti bolji motiv od životinje kojoj je u genima određeno da se savršeno uklopi u sklad crne i bijele… i pedeset nijansi sive.’
U razdoblju od 15. studenoga do 15. travnja 2024. godine propisana je obaveza korištenja zimske opreme.
Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. U zimske dionice javnih cesta ulazi 839,2 km autocesta, 1863,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak.
Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priključnim vozilom. Za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190,00 do 660,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga članka.
Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu.
Policijski službenik koji je isključio vozilo iz prometa vozaču će privremeno oduzeti registarske pločice.
Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, ako postupi suprotno naredbi policijskog službenika (odnosno pokuša vozilom upravljati iako je isključeno iz prometa), kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila, uz određivanje 3 negativna prekršajna boda i izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom na rok od najmanje šest mjeseci ako je prekršaj počinjen drugi puta, odnosno najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći i svaki sljedeći puta.
Vožnja s upaljenim svjetlima od 01. studenog do 31. ožujka
Podsjećamo i na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom je propisano da za vrijeme vožnje danju, na motornim vozilima, u razdoblju od 01. studenog do 31. ožujka naredne godine, moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.
U narednom razdoblju očekuje nas promjenjivo vrijeme, praćeno kišom, vjetrom i maglom. Upravljanje vozilima u takvim je uvjetima otežano pa se vozačima preporučuje dodatni oprez jer se tada povećava i opasnost od prometnih nesreća.
Više detalja doznajte na LINK
Zelena akcija predstavila je novu aplikaciju za mobilne telefone – Pametni Zeleni Telefon. Aplikacija je namijenjena građanima i građankama za lakše i brže prijavljivanje raznih okolišnih problema.
Nakon gotovo 2 godine rada na projektu „Novi instrumenti za suradnju s institucijama u pitanjima okoliša u Hrvatskoj“, Zelena akcija i partnerska organizacija iz Berlina – UfU, predstavile su aplikaciju Pametni Zeleni Telefon. Spomenuti projekt jača komunikaciju između organizacija civilnog društva i tijela javne vlasti i olakšava građanima i građankama pristup procesima sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša.
Ovaj novi digitalni alat nadopunit će i modernizirati rad Zelenog telefona, besplatnog servisa za građane i građanke koji djeluje još od 1992. godine. Ovom prilikom Pametni Zeleni Telefon prvi put je predstavljen široj javnosti uz osnovne informacije i praktične uvide u sam projekt i aplikaciju.
Projektni partneri se nadaju kako će ovaj alat potaknuti osobito mlade da prijavljuju okolišne probleme jer je to putem ove aplikacije iznimno jednostavno, a čak je moguće ostati i anoniman.
– Projektna ideja postojala je već jako dugo, ali je tek Njemačka agencija za okoliš (UBA) pokazala interes da ga financijski podrži, na čemu smo iznimno zahvalni – rekla je Željka Leljak Gracin, pravnica
Zelene akcije.
– Zeleni telefon je besplatni servis za građane i iznimno smo ponosno što, usprkos velikim problemima oko financiranja rada istog, ipak uspijevamo zadržati tu aktivnost, te je na ovaj način i dalje unapređivati – dodala je.
U Hrvatskoj postoji i Mreža Zelenih telefona, ukupno 9 takvih servisa u raznim dijelovima zemlje, te u Zelenoj akciji planiraju ovu aplikaciju i dalje unapređivati kako bi bila dostupna svim građankama i
građanima u jednakoj kvaliteti kako će to sada biti moguće za Zagreb i Zagrebačku županiju, za koje područje je prvenstveno namijenjena. No, ne brinite, ukoliko prijavite problem putem aplikacije iz bilo kojeg dijela RH, vrijedne aktivistkinje zagrebačkog Zelenog telefona, proslijedit će ga kolegicama u drugim uredima, te će se isti ipak rješavati.
Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Mislav Herman i gradonačelnik Tomislav Tomašević još su jednom zaratili oko porezne reforme. Naime, Zagreb će i dalje imati najveće porezno opterećenje plaća nakon što se od 1. siječnja iduće godine ukine prirez. Šef zagrebačkog HDZ-a smatra kako se time obmanjuje javnost.
– Zahvaljujući odličnom radu HDZ-ove vlade Grad Zagreb je u posljednih pet godina imao najveći porast prihoda poreza i prireza na dohodak. Između 2017. i 2022. taj porast iznosio je gotovo 240 milijuna eura. Prošle godine taj je porast iznosio 133 milijuna eura, a u samo prvih šest mjeseci ove godine taj porast iznosio je gotovo 70 milijuna eura. Do kraja godine taj porast će iznositi oko 140 milijuna eura. Da ne govorimo o očekivanom rastu plaća od 9%. Vi i dalje tvrdite kako je nužno uvođenje maksimalnih stopa poreza na dohodak i time svjesno obmanjujete javnost – poručio je s govornice na 28. sjednici Gradske skupštine.
Direktno je pitao gradonačelnika zašto ne dozvoljava da Zagrepčanima s 1. siječnja porastu plaće kao i ostatku Hrvatske.
– U takvim tvrdnjama ste ostali sami. Gradonačelnici iz Splita, Rijeke i Osijeka to ne čine. Oni će svojim sugrađanima povećati plaće od 1. siječnja 2024. Tako Zagrepčane stavljate u nepovoljan i nepravedan položaj u odnosu na ostale građane Republike Hrvatske. Gradonačelniče zašto ne želite da Zagrepčanima porastu plaće kao ostatku Hrvatske? – inzistirao je na odgovoru Mislav Herman.
Tomašević je na ovakve optužbe odgovorio najavom rebalansa proračuna kojim će se 55 milijuna eura transferirati u ZET, kako bi Zagreb imao povoljan javni prijevoz, kao i odvoz smeća, ali i dječje vrtiće.
– Krajem prosinca ići ćemo s rebalansom proračuna kojim ćemo 55 milijuna eura transferirati u ZET i Zagrebački holding kako cijena komunalnih usluga ne bi rasla. Svim Zagrepčanima će plaća ići gore u siječnju. Nikome se porezno opterećenje neće povećati s vraćanjem stope poreza na dohodak. Grad Zagreb će zbog toga imati 50 milijuna eura manje nego da nije bilo vaše porezne reforme i to je naš doprinos za povećanje plaća Zagrepčanima. U isto vrijeme Zagrepčani će imati najjeftiniji javni prijevoz u Hrvatskoj i najjeftnije vrtiće – pravdao se gradonačelnik.
Vlada je, podsjetimo, poreznim izmjenama ukinula prirez lokalnim jedinicama, ali im je za onoliko koliko će izgubiti tom mjerom dala mogućnost da same određuju stopu poreza na dohodak.
Ove je godine na razini Republike Hrvatske više od četiri tisuće djece dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a velik broj njih je upisan po prilagođenom ili individualiziranom programu. Pravo je vrijeme da se postave pitanja koji su mogući razlozi zbog kojih je došlo do ovakvog stanja te koja su moguća rješenja za popravljanje ove izuzetno loše slike. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s partnerima, predstavio je Panel koji je u fokus stavio ovo zabrinjavajuće stanje.
Jedna od sudionica je i nacionalna kontakt osoba pri Svjetskoj zdravstvenoj asocijaciji i Europskoj komisiji za promicanje tjelesne aktivnosti Sanja Musić Milanović.
– Tjelesna aktivnost jedna je od dvije ključne komponente u prevenciji debljine. Ona je važna za očuvanje mentalnog zdravlja, tjelesnog zdravlja i lokomotornog sustava. 13 posto je veća mogućnost za normalan akademski uspjeh kod djece koja imaju normalnu tjelesnu masu. Jedan od ključnih čimbenika za održavanje normalne tjelesne mase je tjelesna aktivnost. Na upisu u osnovnu školu čak 86 posto djece doseže preporuke od 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno u igri. Na izlazu iz osnovne škole padamo na samo 16 do 17 posto. Tu trebamo sustavno djelovati i promišljati što i kako dalje!“- rekla je Musić Milanović.
FOTO: Karlo Šutalo
Na alarmantno stanje i manjak kretanja upozorio je šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru Ranko Rajović.
– Mi moramo znati da se naša djeca ne kreću. Oni dnevno pređu od 2-6 kilometara. Istraživanje nam je pokazalo da djeca bez mobitela pređu 20-25 km. Ako znamo da se mozak razvija kretanjem onda znamo da nam djeci nedostaje kretanje. Prvi znak da nema kretanja su ravna stopala. Ako je nekad bilo od 6-9% ravnih stopala, a danas preko 50% znači da smo u problemu. Nedostatak kretanja usporava kognitivne sposobnosti. Imamo situaciju da nam svaka generacija koja kreće u 1. razred slabi u odnosu na prethodne dvije – komentirao je zabrinjavajuće podatke Rajović.
FOTO: Karlo Šutalo
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak potkanuo je raspravu uz svijest o problemima koja muče djecu. O djeci brinu kroz osiguravanje zakonodavnog okvira koji bi ih izjednačio.
– Mi u Ministarstvu turizma i sporta odavno smo postali svjesni svih problema koji tište djecu. Od samog problema nekretanja što je i uzrok određenih bolesti. Od problema manjka inkluzivnosti ili uključivosti djece svih kategorija i to podržavamo na način osiguravanja zakonodavnog okvira gdje se izjednačavaju s pravima i obvezama sve djece – rekao je Družak.
FOTO: Karlo Šutalo
Koliko je uz samo kretanje važna i pravilna prehrana istaknula je nutricionistica Karmen Matković Melki iz Hrvatskog saveza nutricionista. Naglasila je kako namirnice koje unosimo mogu utjecati na neurokognitivni razvoj od naranije dobi.
– Brojna saznanja tek su se sada počela pojavljivati u znanstvenoj i široj zajednici. Možemo reći sa sigurnošću kako je ova domena pravilne prehrane itekako bitan segment i ima značajan utjecaj u kontekstu rasta i razvoja. Danas se sve više dokazuje koliko hrana do određene specifične vrste namirnica mogu značajno utjecati na neurokognitivni razvoj djeteta od naranije dojenačke dobi pa do kraja životnog vijeka – objasnila je Matković Melki.
FOTO: Karlo Šutalo
Tijekom Panela vodeći domaći i regionalni stručnjaci prezentirali su svoj pogled na ovu problematiku te nastojali dati odgovore na ovo pitanje iz perspektive kineziologije, logopedije, psihologije, nutricionizma i drugih srodnih područja usmjerenih na psihofizički razvoj djece i mladih.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
Iako se izgaranje ili burnout često povezuje s radnim mjestom, preopterećenjem na poslu, nezadovoljstvom i smanjenom motivacijom za napredovanjem, kao i prevelikom željom za napredovanjem koje ne prati realnost, važno je razumjeti da se koncept burnout ili izgaranja proteže i izvan profesionalnih okruženja. Sagorijevanje ili burnout u stvarnosti karakterizira stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom, preopterećenjem ili pritiskom, koji može proizaći iz različitih aspekata života izvan zaposlenja. Burnout tako pogađa uz zaposlene osobe i sve više roditelja, studenata, mladih, ali i nezaposlenih.
Nezaposlenost sama po sebi može biti nevjerojatno stresno i emocionalno teško iskustvo. Konstantni pritisak traženja posla, financijski napor, osjećaj odbačenosti ili neadekvatnosti te gubitak svakodnevne rutine i osjećaja svrhe mogu pridonijeti izgaranju među nezaposlenima.
Stres i pritisak neprestanog traženja posla, suočavanja s odbijanjima ili izostankom pozitivnih ishoda te neizvjesnost mogu uzeti danak mentalnom zdravlju. Osjećaj bespomoćnosti, smanjena motivacija, osjećaj bezvrijednosti, pa čak i depresija simptomi su koji se sve češće pojavljuju kod osoba koje su nezaposlene.
Porast burnouta kod nezaposlenih
Teška ekonomska situacija u velikom dijelu svijeta, nažalost povećava broj osoba koje su na rubu burnouta. Tome pridonosi i velika inflacija. Situacija je uvelike teža ukoliko osobe imaju i obitelj o kojoj moraju brinuti- pritisak je veći, a konstatno odbijanje doprinosi dugotrajnoj depresiji, a posljedično i burnoutu. Problem nezaposlenosti do burnouta dovodi i sve veći broj mladih ljudi, koji zbog toga nisu u mogućnosti se osamostaliti, žive još uvijek kod roditelja i nemaju financijske mogućnosti priuštiti si stvari koje njihovi vršnjaci imaju. Tome ne pridonose ni društvene mreže koje konstantno promoviraju uspješne živote sa savršenim zanimanjima i velikim plaćama.
Mimi R. ima 48 godina i živi u Zagrebu. Završila je srednju ekonomsku školu, no nikada nije radila u struci. Do prije šest godina radila je u velikoj hrvatskoj tvrtci koja je, nažalost, kao i mnoge druge, otišla u stečaj. Od tada je na burzi.
-Nakon što je tvrtka u kojoj sam radila propala, odlučila sam s nešto malo ušteđevine, uzeti mjesec, dva dana odmora, pa onda krenuti tražiti posao. Nažalost, ta dva mjeseca otegnula su se na šest mjeseci, pa godinu i evo do danas šest godina. Posao sam krenula tražiti šest mjeseci nakon gubitka radnog mjesta, no stizale su odbijenice za odbijenicom. Poslovi i koje sam mogla dobiti jednostavno nisu plaćali dovoljno da mogu pokriti životne troškove. Podstanar sam. Jednu sam sezonu otišla raditi na more, no to nije bilo dugotrajno rješenje, htjela sam posao u koji ću biti sigurna i odlaziti na njega svaki dan- ispričala je Mimi kako je sve krenulo.
A onda je prolaskom vremena izgubila i volju tražiti posao.
-Nakon određenog vremena, zapala sam u depresiju. Na razgovore za posao išla sam tek tako, znala sam da ću biti odbijena, nisam se ni trudila. Radila bih povremeno neke manje poslove čišćenja i ispomoći i preselila u stan s cimerima. Smatrala sam velikim neuspjehom da s 45 godina živim s cimerima i nemam ništa u životu, ali doslovno nisam imala snage ni za što. Odustala sam od svega, došla do faze da sam si rekla gotovo je i danima ležala u sobi gledajući TV. Tko zna što bi danas bilo sa mnom da nisam odlučila jedan dan samo ustati, posuditi novac i otići u Njemačku. Nije lako ni ovdje, teško je, i dalje živim s cimerima, ali dan za danom izvlačim se iz depresije i pokušavam živjeti normalno- ispričala je Mimi.
Društvena stigma i zablude koje okružuju nezaposlenost mogu dodatno pogoršati te osjećaje. Pritisak traženja posla, društvena očekivanja i usporedba s tuđim uspjesima mogu pojačati emocionalno opterećenje nezaposlene osobe, što dovodi do sagorijevanja.
Upravljanje emocionalnim učinkom nezaposlenosti je ključno. Uključivanje u razne druge aktivnosti, traženje emocionalne podrške od prijatelja, obitelji ili grupa za podršku, održavanje rutine i pronalaženje svrhe u aktivnostima izvan traženja posla mogu pomoći u ublažavanju stresa i spriječiti izgaranje. Izbor koji imate je ili se pokrenuti korak po korak- ili otići putem iz kojeg je povratak vrlo težak.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
Grad Dugo Selo jedini je sa svojim vlastitim vinogradom, pohvalio se gradonačelnik Nenad Panian. Tu snagu daje im zaštitnik grada Sv. Martin.
Središnji dugoselski događaj godine svakako je Martinje i krštenje mošta. Za vino najvažniji obred tako je večeras obavio lupoglavsko-brckovečki martinski biškup Kristijan Vinojčić sa svojim kolegom Božidarom Habekovićem, dugoselsko-rugvičkim biskupom.
I ono najvažnije, krštenje vina urodilo je plodom.Vina u šatoru pored Gradske sportske dvorane kako već priliči takvim ceremonijama, nije nedostajalo što je onda tamburašima, pjevačima i plesačima KUD-a Preporod, olakšalo da sa zaraznim osmjesima i veselim pokretima prate cijelu ceremoniju.
ČLANAK JE NAPISAN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM 
Nema ništa ljepše nego otvoriti novi vrtić ili novu školu, istaknuo je gradonačelnik Tomašević. Ovaj dječji vrtić primit će sedam skupina, a od toga pet jasličkih, za kojih inače nedostaje najviše kapaciteta.
“Ovo je drugi dječji vrtić koji otvaramo kao nova gradska uprava. Do kraja godine otvorit ćemo još dva dječja vrtića. Cijeli investicijski ciklus vezan za dječje vrtiće gdje u nekoliko sljedećih godina planiramo uložiti više od 100 milijuna eura u projekte 26 dječjih vrtića širom Zagreba. To je bez presedana u povijesti Zagreba, takav iskorak u širenju kapaciteta dječjih vrtića. 80% od tih 100 milijuna eura financirat ćemo iz gradskog proračuna. Koristit ćemo maksimalno što možemo iz NPOO-a, odnosno iz EU fondova. Većina toga morat će past na teren gradskog proračuna”, rekao je gradonačelnik.
Trenutno su u tijeku radovi na još sedam dječjih vrtića.
“Odranski Obrež, koji ćemo otvoriti do kraja godine. Isto kao i Sesvetsku Selnicu. Uskoro ćemo otvoriti Ivanju Reku pa onda na proljeće Žitnjak pa Sesvetski Kraljevec pa do nove pedagoške godine Svetu Klaru i Novi Retkovec”, objasnio je Tomašević.
Uz ulaganje u zgrade dječjih vrtića, gradska uprava ulaže u ljude koji rade u dječjim vrtićima.
“U proteklom smo razdoblju znatna sredstva iz proračuna uložili u poboljšanje uvjeta rada u vrtićima, povećanje plaća i drugih materijalnih prava te zapošljavanja odgojitelja na neodređeno vrijeme. Tako da imaju sigurniji status. Jako puno odgojitelja je u zadnjih nekoliko mjeseci iz određenog ugovora dobilo ugovor na neodređeno te zaposlene na ugovore na neodređeno vrijeme. Njihov radni status je sigurniji i to postoje primamljivije radno mjesto. Isto tako, išli smo u dodatno ekipiranje za jasličke skupine s pomoćnim radnicima. Kada gledamo samo ove godine u sustavu gradskih vrtića dodatno je zaposlenih 450 ljudi”, dodao je gradonačelnik Tomašević.
Do početka iduće pedagoške godine gradska uprava planira ukupno 14 vrtića u cijelom gradu. Gradonačelnik je objasnio kako žele u što kraćem roku što više povećati kapacitete dječjih vrtića jer su dali obavezu i obećanje da neće biti neupisane djece u vrtićima u gradu Zagrebu do kraja ovog mandata.
“Ovo je baš primjer vrtića koji je u zakupu. Vrtić se nalazi u objektu koji je prenamijenjen za potrebe dječjeg vrtića od strane vlasnika i koji je Zagreb uzeo u zakup na 10 godina. To je izuzetno bitno iz perspektive sigurnosti i stabilnosti. To je napravljeno na najtransparentniji način. Bio je javni poziv za sve vlasnike objekata u gradu Zagrebu koji su bili zainteresirani da Grad uđe u zakup tih objekata. Trošak prenamijene ovog objekta u dječji vrtić je isto tako bio trošak vlasnika objekta, a ne Grada. Grad je potrošio novac za opremanje samog dječjeg vrtića od 150 000 eura”, obrazložio je.
Šest novih dječjih vrtića bit će otvoreno u gradskoj četvrti do kraja ovog mandata do 2025., obećao je gradonačelnik. A pripremaju projekte za još dva vrtića tako da bi do 2026. trebalo biti gotovo osam novih vrtića za oko 650 djece samo u Sesvetama, inače najvećoj gradskoj četvrti po broju stanovnika. To je bez presedana, osam dječjih vrtića nije se napravilo u deset godina u cijelom gradu, a kamoli u jednoj gradskoj četvrti, zaključio je Tomašević.
FOTO: Ivan Novosel
