Umjetnička organizacija Kuća nahero organizator je prvog multumedijalnog kulturnog festivala koji je na zagrebačkom Maksimiru okupio brojne posjetitelje, ljubitelje umjetnosti, prijatelje, kolege, ali i slučajne prolaznike koji su došli podržati nezavisnu umjetničku scenu. Tim je povodom na festivalu predstavljena i izložba dviju renomiranih umjetnica naziva Hurry up, Take your Time’ koja je ujedno i otvorila festival.
Festival počinje izložbom Alane Kajfež i Tare Beate Racz koja reflektira Alisu u zemlji čudesa i naše ljudsko nesvjesno Počinje sa zecom koja nas vodi u galeriju u Centru za kulturu i informacije Maksimir. Izložbu glazbeno otvara Antun Aleksa sa svojim novim projektom IDEM – kazala je Rajna Racz, kazališna redateljica i umjetnička direktorica UO Kuća nahero.
Na ovoj izložbi možete vidjeti 14 slika slikarice i psihologinje Tare Beate Racz koje su sve recentno rađene.
Radi se o jednom novom ciklusu koji se nadovezuje na moje prethodne radove, ali su friški. Radi se o dijalogu s kiparicom Alanom Kajfež koja je moja kolegica i prijateljica i susjeda, to nas je sve povezalo i nas dvije smo razgovarale i htjele smo zapravo stvoriti jedan svijet snova, jednu zemlju čudesa. Inspirirale smo se pričom Alisa u zemlji čudesa, zato i dolazi taj dvosmisleni naziv “Požuri, daj si vremena,” kako se zove i sama izložba – istaknula je Tara.
Na taj način, ove kreativke pred svakog su promatrača postavile svojevrsne zagonetke i slagalice. Alana Kajfež, završila je Akademiju likovnih umjetnosti, a njezino polje interesa su skulpture najčešće pravljene od stalka. Radi i poliester te razne druge načine i obrade raznih materijala: Bavim se tematikom tijela, animalistikom, zapravo i snovima, pa ukomponiram i mitologiju i snove u jedan sadržaj koji je meni zapravo polje interesa i stvaram oko toga koncept. Na ovoj izložbi izlažem velikog zeca kojeg smo nazvali Kobalt zbog njegove specifične boje koje sam odabrala. On je zec u pokretu, obješen je, odnosno levitira iznad zemlje, ima značenje kao, ulazi u zečju rupu kao u Alisi u zemlji čudesa. To je neki magičan moment koji sam htjela stvoriti s ovom izložbom.
U sklopu festivala održavaju se radionice izvedbene poezije, radionice likovne terapije i glazbene radionice: U subotu imamo radionicu likovne ekspresivne terapije koju vodi Tara Beata Racz. Ona je mlada slikarica, psihologinja i likovna umjetnica koja će aktivirati Maksimir kao šumski prostor i prostor potencijalne terapije- To će biti jedna šetnja gdje ćemo doći na livadu, gdje ćemo svi zajedno kreirati i vidjeti kako se umjetnost može koristiti za ravnotežu i mentalno zdravlje. U nedjelju je dan za najmlađe i započinje s predstavom Teatra Poco Loco „Vuk i sedam kozlića“ i potom nastavljamo na dvije radionice. Prve radionice, umjetničke terapija „Životinjsko carstvo“ i radionica „Zvukopis“. U tim radionicama djeca uče različite procese bavljenja likovnom i glazbenom umjetnošću- Time mi odgajamo publiku za dalje.
Art terapija je psihoterapijska grana koja spaja umjetnost i psihologiju. Veže se dosta na psihodinamska učenja i jungijansku teoriju i geštalt psihologiju i zapravo pomaže osobi da izrazi različite emocije koje osjeća koje su često potisnute. Nalaze se u nesvjesnom i onda uz pomoć umjetnosti, a to ne mora biti samo vizualna umjetnost, to može biti i glazba i pokret ili dramska izvedba, pokušavaju se te emocije izvući na površinu i eksternalizirati, odnosno verbalizirati – kazala je Tara Beata koja se i inače bavi art terapijom.
Skladatelj i saksofonist Marin Živković objasnio je kako izgledaju njegove glazbene radionice: Za ove dvije radionice ja urgiram da ljudi dolaze s instrumentima i da sviraju skupa. Zadnji dan u nedjelju radionica je namijenjena najmlađoj publici koja će se upoznati s načinima kako zapisati zvuk i melodiju i kako to interpretirati.
Glazbenik Antun Aleksa otvorio je festival izvedbom pjesama nastalih u sklopu njegovog novog projekta zvanog Idem te je istaknuo zašto su ovakvi lokalni festivali važni za nezavisnu kulturno umjetničku scenu: Mislim da je bitno da postoje ovakvi kulturni centri u gradu i da nije sve napravljeno da se događa u središtu grada. Bitno je da se kvartovi obogaćuju s različitim kulturnim sadržajem. Koncept festivala Svi smo mi Nahero je odličan jer se bavi raznim aspektima umjetnosti, od likovne umjetnosti, do radionica, glazbe i predstava.
Program Festivala Svi smo ni Nahero usmjeren je na međugeneracijsko sudjelovanje te s je orijentiran prema lokalnoj zajednici i aktivnoj uključenosti lokalne zajednice u edukativnim kreativnim radionicama.
ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
