Povodom stote obljetnice rođenja Većeslava Holjevca u Sigetu niče “simbol otpora” protiv devastacije zelenih površina

Na idejama Većeslava Holjevca nastao je Novi Zagreb, oaza zelenila, koju aktualni gradonačelnik sada želi betonizirati, kažu organizatori okupljanja u Sigetu

22. kolovoza 1917. godine rođen je Većeslav Holjevac, jedan od najpoznatijih zagrebačkih gradonačelnika. Na njegovim idejama nastao je Novi Zagreb, stoga će se u utorak, 22. kolovoza, na livadi u Sigetu, nasuprot Zagrebačkog velesajma, s početkom u 19 sati, održati okupljanje na kojem će biti prikazano platno sastavljeno od doniranih plahti koje će Slaven Kosanović-Lunar ukrasiti grafitom iznenađenja.

– S obzirom da se već dva mjeseca borimo da se na našoj livadi ne radi trgovački i poslovni centar, ovaj grafit će predstavljati “simbol otpora” protiv devastacije zelenih površina u Novom Zagrebu, kojeg je Većeslav Holjevac sa suradnicima osmislio, suprotno od onog što sadašnji gradonačelnik želi učiniti betonizacijom – stoji u pozivu organizatora.

Holjevac je rođen u Karlovcu gdje je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima. Član je Komunističke partije Jugoslavije od 1939. i jedan od organizatora antifašističkog pokreta na Kordunu, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa. Poslije rata, od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je ‘prešao preko Save’.

Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika’ 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela ‘Hrvati izvan domovine’ i ‘Zapisi iz rodnoga grada’.

Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine.