Globalizacija, tehnološki napredak i konkurentnost globalnog tržišta, jedni su od uzorka porasta burnouta ili izgaranja na poslu u velikom dijelu zapadnog i razvijenog svijeta. Stalna dostupnost zaposlenika, teško razgraničavanje radnog i slobodnog vremena, ali i ekonomska nestabilnost i nezaposlenost pogađa sve veći broj radno sposobnog stanovništva diljem svijeta, a u tom slučaju nije izuzetak ni Hrvatska.
Hrvatska se suočava i s manjkom radne snage, pa često teret posla i povećan opseg posla pada upravo na radnike. Strah od gubitka posla te iste radnike dovodi u situaciju da ne znaju reći ne, prihvaćaju sve zadatke koji se nerijetko izvršavaju i izvan radnog vremena i u slobodno vrijeme, sve do trenutka kada zbog povećanog i dugotrajnog stresa ne dođe do burnouta.
Iako je u početnim definicijama burnout bio vezan uz zanimanja koja su uključivala brigu o drugima, danas tog pravila više nema, i u udruzi Životna linija, koja radi upravo na očuvanju mentalnog zdravlja, nažalost, imaju iskustva s raznim profesijama.
-Dolaze nam ljudi svih profesija, no nešto učestalija su potplaćena zanimanja. Simptomi su često anksioznost i depresija, a ponekad i suicidalnost- izjavio je predsjednik udruge Životna linija Tin Pongrac.
I nažalost, nije samo riječ o većem broju profesija, nego i o sve većem broju ljudi. Mnogi od njih dopuste si izdržavati stres sve dok ne bude kasno i ne moraju potražiti stručnu pomoć.
-Javlja nam se mnogo ljudi koji imaju snažan stres na poslu. Ponekad nakon izgaranja imaju potrebu povući se na neko vrijeme. Vrlo je važno da potraže i prime odgovarajuću pomoć i podršku- dodao je Pongrac.
Razloga za burnout, kako smo već naveli, je nekoliko, no ni poslodavci ne olakšavaju situaciju i u onako već globalno teškom radnom okruženju.
-Naš je dojam da je najsnažniji faktor za stres na poslu loša nadređena osoba, koja ima nerealna očekivanja od zaposlenika ili nema suosjećanje za potrebe zaposlenih. Također, ponekad i sama zaposlena osoba ima prevelika očekivanja od same sebe, što također može dovesti do izgaranja- primjetio je predsjednik udruge Životna linija Tin Pongrac.
Društvene mreže također su jedan od razloga. Nerealne slike drugih, uspješnih ljudi stavljaju pred nas izazov koji je u vrlo velikom broju slučajeva teško ostvariv, što dovodi do osjećaja neuspjeha, beznadnosti, anksioznosti i depresije, a naposlijetku i do burnouta. U tome, kao što je rekao i Pongrac, često ne pomažu ni poslodavci, koji u trci za konkurentnosti, nemaju dovoljno osjećaja niti znanja za mentalno zdravlje zaposlenika.
Mentalno zdravlje općenito još je uvijek nedovoljno prepoznato i često se zanemaruje, a posebice kada je u pitanju relativno nov sindrom, kao što je upravo- burnout.
Iz tih razloga, svatko bi za sebe, trebao brinuti o mentalnom zdravlju i prepoznati kada je previše i kada je dosta. Prevencija je ključ.
-Za prevenciju izgaranja na poslu najvažnija je briga o vlastitom mentalnom zdravlju. Dobro bi bilo potražiti pomoć čim se uvidi da postoji pojačani stres na poslu, dakle mnogo prije nego što dođe do izgaranja. Odličan način da se prevenira izgaranje u uvjetima visokog stresa na poslu redovita je psihoterapija, koju preporučamo svima, jer je bitna za očuvanje mentalnog zdravlja svih ljudi- savjetuje Tin Pongrac.
Psihoterapija danas više ne bi trebala biti tabu i ne treba biti nešto čega bi se trebali sramiti ili smatrati to svojim neuspjehom.
U udruzi Životna linija također vam nude svoju pomoć, ukoliko primjetite da niste u stanju sami regulirati svoje mentalno zdravlje.
-Osobe koje su doživjele izgaranje na poslu uvijek su dobrodošli u našu online grupu za emocionalnu potporu, koja je besplatna. Također, imamo grupne i individualne terapijske grupe. Imamo grupu za emocionalnu podršku, koja se sastaje online, preko Zooma. Svi zainteresirani mogu se javiti na mail adresu: info@zivotnalinija.hr- poziva Pongrac.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
Od 29. studenoga do 7. siječnja, najpoznatija i najljepša šetnica okružena visokim, gordim platanama, ugostit će ugostitelje i male obrtnike, koji će tom prelijepom mjestu dodati prstohvat čarolije. Od ponedjeljka do četvrtka od 12 do 23 h, petkom od 12 do 24 h, subotom od 10 do 24 h te nedjeljom od 10 do 23 h, posjetitelji mogu otkrivati sadržaje, koje je pomno pripremao organizacijski tim RougeMarina.
Nakon dvanaestogodišnjeg iskustva u organizaciji događanja i uspješno odrađenog projekta RougeMarin parka, odlučili su organizirati advent na Slatkom Zrinjevcu te pozvati zagrebačke ugostitelje i male obrtnike da s posjetiteljima podijele blagdanske trenutke i uživaju u adventskoj atmosferi. Inspiracija im je bila višestoljetna tradicija licitara, najprepoznatljivijeg zagrebačkog simbola Božića i božićnih blagdana. Upravo se to slatko srce provlači kroz mnoge detalje u samom parku. Marin Medak ponosan je na prvi održivi festival – Slatki Zrinjevac. Baš kako to čine velike europske metropole, uvodi upotrebu porculanskih šalica, kako se ne bi stvarao suvišan otpad. Šalice će se kupovati, a možete ih vratiti ili zadržati za uspomenu.
Možete li se prisjetiti koliko ste slatkih, nezaboravnih trenutaka proveli upravo na ovome mjestu, šetajući, maštajući na nekoj od klupa, držeći se zaljubljeno za ruku ili u potrazi za osvježenjem kraj fontane? A možda ste proučavali spomenike poznatih lica, koja su svoj dom pronašla upravo na Zrinjevcu? Njima će se pridružiti i skulpture, nastale u okviru projekta Sit&Meet kao što su Marin Getaldić, Milka Trnina, Dražen Petrović, Nikola Šubić Zrinski i Ruđer Bošković. Znate li zašto su Getaldića zvali čarobnjakom i zloglasnim vračem? A da je Milka čokolada, kako legende kažu, svoje ime dobila po našoj Milki Trnini, jednoj od najpoznatijih svjetskih opernih pjevačica? Posjetitelje očekuje i 12 gastro iznenađenja, kao i desetak kućica malih obrtnika s prigodnim, ručno izrađenim blagdanskim suvenirima pa na Slatkom Zrinjevcu možete i kupiti darove za svoje najmilije, kao što su kuglice za bor, licitari i razne, prigodne rukotvorine.
Raskošna gastro ponuda željno očekuje svoje gurmane. Buncaš, Grahos vojnički grah, Kaiser kobasica, “Vruća Talijanka i Španjolka”, talijanska porchetta, kobase na milijun načina uz više prstohvata začina te Crunchy Beef Empanada samo su neke od delicija za prste polizat’ zbog kojih ćete zasigurno svratiti na Slatki Zrinjevac. A kakva vas tek slatka ponuda očekuje! Posebne kroštule, christmas pudding, Božićna palačinka, churrosi, domaće fritule po bakinoj recepturi, prženice s finim umacima i slatke rolice s finom kremom. Vrijedi spomenuti i sjajne, toplo hladne koktele kakve još pili niste, no rado biste, by Filip Lipnik i Art of Bar. Oni će zaokružiti gastro gozbu, koja vas očekuje od podneva do ponoći na Slatkom Zrinjevcu uz prave gastro mahere, chefove Mihovila Rosu, Damira Baju, Zvonimira Štrka, Marija Mihelja, Melkiora Bašića, Marina Medaka te inovativnog pekara Karla Vulina.
Grad Zagreb će nadolazeću Novu godinu proslaviti bez vatrometa.
– Grad neće financirati vatromet kao što je to bilo prethodnih godina. Mi smo prošle godine donijeli odluku s mnogim drugim hrvatskim gradovima da ne financiramo iz gradskog proračuna vatromet za Novu godinu i tu praksu mislimo nastaviti i dalje – potvrdio je odluku gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Odluku su pozdravili i u udruzi Prijatelji životinja.
– Tu su odluku mnogi gradovi donijeli nakon našeg apela da se zaštite životinje i okoliš od negativnih posljedica vatrometa. Pohvalili smo sve koji su odbacili vatromet za sigurnost ljudi, životinja i okoliša, kao i trgovine bez pirotehnike – poručili su.
U Rasadniku Jankomir započela je podjela drva za ogrjev Zagrepčanima slabijeg imovinskog stanja. Naime, Grad Zagreb je u suradnji sa Zagrebačkim holdingom i Podružnicom Zrinjevcem organizirao akciju prikupljanja stabala stradalih u oluji 19. srpnja te njihovu podjelu potrebitim građanima.
– Prema prvoj procjeni bilo je deset tisuća oštećenih stabala, no tek sada vidimo da je toga puno više i da ih je potrebno još toliko orezati tijekom sljedećeg perioda. Sva ta biomasa koja je nastala kao posljedica sanacije nevremena deponirana je na nekoliko deponija. Ta biomasa ide ili kao gorivo u bioenergane ili kao smjesa za proizvodnju komposta, a jedan dio smo odvojili za ogrjev – rekao je Damir Grgić, direktor Zrinjevca.
– Ne samo da se radi o našim siromašnim sugrađanima, već o onima koji doista žive u jako teškim životnim uvjetima. Njih je u Zagrebu 1420, a jedan manji dio grije se na drva – pojasnila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović.
FOTO: Otvorena televizija
– Za oko 200 najsiromašnijih građana pripremili smodrva za ogrjev. Svako će domaćinstvo dobiti 4 kubna metra, odnosno dvije palete drva. Nadamo se da će im to pomoći da lakše prebrode zimu – rekao je gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević te najavio kako uskoro kreće i podjela komposta.
– Zagrepčanima koji imaju vrtove moći će dobiti 1 kubik vrhunskog komposta – kazao je gradonačelnik.
Tomašević se pohvalio i sadnjom stabala u Zagrebu.
– Započeli smo sa sadnjom stabala i u nekoliko tjedana zasadili smo 1700 zamjenskih stabala od 3700 koliko smo najavili – poručio je.
Iako se gradonačelnik Tomislav Tomašević, s nekoliko dana zakašnjenja, obratio Zagrepčanima nakon urušavanja brda smeća na Jakuševcu, zagrebački HSLS i Udruga Ekologija grada to smatraju nedovoljnim.
– Situacija na deponiju Prudinec-Jakuševec je neodrživa, na što se konstantno upozorava već dvije i više godina, od proširenja koje smo imali početkom prošle godine, na prostor za skladištenje i obradu glomaznog otpada gdje bez ikakvih postupaka sortiranja se sav glomazni otpad samo drobi – madraci, jastuci, sve se nezakonito odlaže na deponij Jakuševec. Od biootpada, za što smo dokazali snimkom drona, jer iz Grada se prave da je sve po PS-u, da se biootpad, sakupljen na području Grada Zagreba odlaže na deponij Jakuševec, do ove posljednje situacije s urušavanjem, mislim da je došlo krajnje vrijeme da se ovakvoj praksi i ovakvom postupanju gradske vlasti stane na kraj – komentirao je Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.
Pavlović cijeli proces smatra netransparentnim, jer je došlo do ozbiljnog ekološkog incidenta, kojeg je gradska vlast pokušala zataškati.
– Da mi, građani, nismo svojim objavama otkrili da se nešto događa, Grad bi se i dalje pravio kao da ništa nije bilo. Izjave, nastavno na to, gradonačelnika Tomaševića, prošlog tjedna, još više zbunjuju s obzirom na to da je u četvrtak rekao da je došlo do urušavanja na plohi koja se već godinama ne koristi, što je neistinito, jer je do urušavanja došlo na plohi 6, koja je trenutno aktivna, možda se na tom dijelu zadnja dva-tri tjedna ne radi, međutim to je ploha na kojoj se trenutačno odlaže otpad. Isto tako, izgovoreno je da nije bilo ekološke ugroze, zbog čega nisu alarmirani građani. Mi jednostavno to ne možemo vjerovati i ne možemo to prihvatiti. Kada je pitanje gospodarenje otpadom, više ništa ne možemo vjerovati gradonačelniku, na svakom koraku je vidljivo njihovo ne djelovanje – izjavio je Pavlović.
– Tražimo i nadležne institucije da odrade svoj posao, tražimo od Grada da pokažu rezulate tog mjerenja koje je navodno provedeno 11. studenog, neposredno nakon što se dogodilo urušavanje. Isto tako tražimo hitnu sjednicu Odbora Hrvatskog Sabora za zaštitu okoliša, s obzirom na to da je ovo samo kap koja je, nadam se, prelila čašu, da neće biti većih incidenata, i da se napokon počne ozbiljnije razgovarati o temi okoliša i otpada u Gradu Zagrebu. Grad Zagreb je četvrtina Hrvatske po broju stanovnika, situacija je krajnje neodrživa, već dvije godine, od problema s glomaznim otpadom, otpadom po cestama, divljim životinjama, nametnicima, štakorima i smradom – rekao je predsjednik udruge Ekologija grada.
Otkrio je i na koji način bi udruga Ekologija grada riješila problem otpada u Gradu Zagrebu.
– Pitanje otpada bi riješili u suradnji sa strukom, vođeni, ne ideološkim, nego stručnim rješenjima. Grad mora krenuti u razvoj, trebao je krenuti davnih dana, u razvoj infrastrukture potrebne za uspostavu sustava gospodarenja otpadom, i sustava koji će nam omogućiti da dosegnemo ciljeve koje nam Europska unija zadaje. Treba nam pod hitno izgradnja zatvorene kompostane za biootpad, sortirnice za otpad, i na kraju, neupitno da Gradu Zagrebu treba energana za otpad. Dok se ta infrastruktura ne sagradi, mi ne možemo razgovarati o nikakvom funkcionalnom sustavu, niti možemo razgovarati o zatvaranju deponija Jakuševec.
S Pavlovićem se složio i Darko Klasić, predsjednik zagrebačkog HSLS-a, koji dodaje da su ih stavovi o zelenim politikama zbližili.
– Mi, kao HSLS, isto zastupamo skoro istovjetne politike, očekivali smo od Grada Zagreba da će to pitanje biti riješeno. Nemojmo se zavaravati, bez energana i cjelovitog gospodaranje otpada neće biti učinkovitog gospodarenje otpada, ni u Hrvatskoj, niti u Zagrebu, jer ako Zagreb ne ispuni zadanu kvotu, pada cijeli nacionalni plan za gospodarenje otpadom. Švedska i Norveška, konkretno kad smo imali pitanje Marinščine, su zainteresirane za preuzimanje otpada, ako im se plati, jer otpad koriste kao energiju. 20 tisuća Zagrepčana bi na račun Jakuševca godišnje moglo imati besplatno grijanje – poručio je Klasić.
Dva mjeseca od ubojstva studentice Mihaele Berak u Osijeku, ženske organizacije i inicijative izlaskom na ulice u 16 gradova simboličnim javnim akcijama zahtijevaju pravdu za Mihaelu Berak i njenu obitelj i sankcije za sve odgovorne za propuste u ovom slučaju.
“Ženske organizacije i inicijative podržavaju žene iz Osijeka. Izražavamo solidarnost sa svim žrtvama nasilja i prvenstveno sa ženama iz Osijeka. Žene iz Osijeka prosvjeduju već puna dva mjeseca zbog ovog slučaja koji je pokazao nefunkcioniranje sustava zaštite od nasilja nad ženama na svim razinama. Problemi postoje u praksi. Problemi postoje i u zakonima i u politikama koji su neadekvatni i zbog toga zahtijevamo njihove promjene”, poručila je Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.
Ženska mreža Hrvatske poručuje kako prema trenutnom zakonskom prijedlogu Vlade ovo teško ubojstvo žene ne bi bilo tretirano kao femicid! Baš kao ni slučajevi poput onih zbog kojih se obilježava nacionalni i međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i borbe protiv femicida.
“Od 2016. do danas ubijeno je 56 žena od strane intimnih partnera. Njih pet je ubijeno čak od strane policijskih službenika, službenim oružjem. Jedan od tih slučajeva upravo je ovaj slučaj iz Osijeka”, rekla je Dunja Bonacci Skenderović, stručnjakinja za suzbijanje nasilja protiv žena.
Izvršna direktorica Centra za ženske studije Dorotea Šušak istaknula je kako postojeći Obiteljski zakon ne štiti žene.
“Sigurnost i povjerenje za žene današnja je krilatica upravo zato što se tom krilaticom hvale institucije koje očigledno nisu sposobne pružiti tu sigurnost i povjerenje ženama. Postojeći Obiteljski zakon pojedine oblike nasilja nad ženama izjednačava s rudimentiranim prekršajima kao što je ulazak u tramvaj bez karte. Zbog toga i činjenice da ni država, ni politički sustav ne štiti žene danas smo ovdje s četiri vrlo konkretna zahtjeva. Prvi je da svi oblici nasilja nad ženama trebaju bit dio kaznene sfere zakona. Drugi je da tražimo donošenje Nacionalne strategije protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu. Tražimo također da se femicid kao posebni kazneni čin smatra rodno uvjetovanim i da kao takav uđe u zakon. Naposljetku, tražimo da se policijske službenike sustavno strože provjerava i da se oružje ograniči na nošenje isključivo unutar službe”, objasnila je Dorotea Šušak, izvršna direktorica Centra za ženske studije.
Prosvjedna akcija “Sigurnost i povjerenje za žene” održala se uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama u 16 gradova i mjesta u Hrvatskoj.
Najpopularnije zagrebačko klizalište na Šalati otvorilo je svoja vrata.
Termini za građanstvo su srijedom, četvrtkom i petkom od 18:00 do 19:30 sati, subotom i nedjeljom i blagdanom od 10:45 do 12:15, te poslijepodne od 18:00 do 19:30 i navečer od 20:15 do 21:45 sati.
Cijena ulaznice iznosi 3,00 EUR radnim danom i u jutarnjim terminima vikendom, a 4,00 EUR vikendom poslijepodne i praznikom/blagdanom. Svi oni koji bi klizali, a nemaju svoje klizaljke, mogu ih posuditi na Šalati po cijeni od 3,00 EUR radnim danom i vikendom ujutro, te za 4,00 EUR vikendom poslijepodne i navečer.
Blagajna se otvara 30 minuta prije početka klizanja.
“Noć kazališta” je manifestacija koja se obilježava svake godine diljem svijeta s ciljem promicanja kazališne umjetnosti i privlačenja novih gledatelja. Ideja je potaknuti interes za kazalištem i omogućiti ljudima da dožive čaroliju pozornice. Ova manifestacija obično uključuje različite aktivnosti poput besplatnih predstava, otvorenih vježbi, radionica, susreta s glumcima i drugih događanja koja povezuju kazališnu zajednicu i publiku.
U Hrvatskoj je započela kao jednodnevna manifestacija koja se održava svake treće subote u studenome od 2008. godine, no godinama prerasta prvotne okvire i izrasta u višednevnu manifestaciju, posebno omiljenu među zagrebačkom publikom. Ove nas godine Noć kazališta očekuje 25. studenoga.
FOTO: Zagrebancija
– Ono što je posebnost Noći kazališta kao manifestacije, je ta, da ona prikazuje to bogatstvo kazališne djelatnosti u cijeloj našoj zemlji i u svim svojim izvedbenim oblicima. Mi se nadamo da ćemo s ovako širokim programom doprijeti i do građana koji možda nemaju naviku redovito ići u kazališta pa ih pozivamo da nas dođu posjetiti i sigurni smo da nakon što dođu jednom, da će se vratiti još puno puta u kazalište – ispričala nam je organizatorica projekta Sandra Banić Naumovski.
FOTO: Zagrebancija
Bogat program nudi se i za one najmlađe.
– Programi za djecu održavaju se i u kazalištima “Trešnja” i kazalištu “Dubrava” koji također sudjeluju, a nude se programi i u centrima za kulturu. Što se tiče dječje kazališne djelatnosti, ove godine i u brojkama se pokazuju naša nastojanja da utječemo na razvoj publike, odnosno na širenje kazališne djelatnosti pa su ove godine s nama u kazališnoj noći i dječji vrtići i osnovne škole, ali i srednje škole sa svojim dramskim družinama gdje prikazuju svojim kolegama, roditeljima, ali i cijeloj zainteresiranoj publici što se događa u području, ne samo kazališta za djecu nego i dječjeg stvaralaštva u kazalištu – otkrila je organizatorica.
Upravo je svrha ovog projekta uzdići kazališnu umjetnost, pokazati njeno bogatstvo i posvetiti joj pažnju. Ulaznice se mogu kupiti po povoljnijim cijenama, ali nemojte čekati zadnji čas, već sada osigurajte svoje mjesto u publici.
FOTO: Zagrebancija
– Kazalište je živa umjetnost i sasvim je u redu platiti kazališne umjetnike, jer riječ je o ljudima koji žive od svog posla tako da nije uvijek nažalost moguće imati besplatan ulaz na predstave, no unatoč tome većina kazališta, odnosno uključenih sudionika, zaista se trudi ako ne može imati besplatan ulaz da još uvijek imamo dosta mjesta gdje je ulaz besplatan i da imamo značajan popust za naše građane i time učiniti kazalište dostupnijim građanima. Ako pogledamo neku cijenu od dva eura, svjesni smo vremena u kojima živimo i da to možda nije svakome dostupno posve, ali je svakako povoljnije nego inače. Ipak je tu riječ o nekim objektivnim troškovima. Da bi se npr. neke predstave izvele na nekom otoku, zahtjevaju dolazak i scenografije i ljudi – rekla je Banić Naumovski.
Teško je izdvojiti neku predstavu koju doista morate pogledati, pa što god odabrali sigurno nećete pogriješiti.
– Sve su predstave nezaobilazne. Osobno bih voljela kad bih mogla proći sva mjesta u jednoj noći i vidjeti sve što se događa. Rekla bih za sve ukuse postoji nešto u ovogodišnjoj Noći kazališta. Svaki zainteresirani posjetitelj na mrežnim stranicama Noći kazališta može naći nešto za svoj ukus i doživjeti tu kazališnu čaroliju – poručila je organizatorica.
Program Noći kazališta možete provjeriti na sljedećem linku: https://www.noc-kazalista.com/program-before-import/ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
Ukidanje mjere roditelj odgojitelj nije protuustavno. Sud je dijelom odbio, a dijelom odbacio ustavne tužbe podnesene protiv odluke Visokog upravnog suda, a koje se odnose na spornu mjeru. Aktualna je vlast u Zagrebu htjela izmijeniti i postupno ukinuti mjeru, što je Visoki upravni sud potvrdio da je zakonito. Međutim, članovi Hrvatske udruge roditelja odgojitelja podnijeli su ustavnu tužbu. Iz Gradske uprave poručuju kako je riječ o velikoj pobjedi.
– Radi se o mjeri koja je započela 2016. i do 2020. godine koštala je preko 320 milijuna eura. Prošle smo godine izdvojili 70 milijuna eura. S tim iznosom možemo izgraditi sve potrebne vrtiće u Zagrebu. Ova odluka je ispravna i očekivana. Od samog početka govorili smo da se radi o neustavnoj mjeri koju smo naslijedili jer je ženama priječila pravo na rad i djeci da se upišu u vrtić. Prošli smo tjedan otvorili dva vrtića, do kraja godine ćemo još dva. Imamo sedam gradilišta i još pet u najavi – komentirala je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.
S 30. rujnom 2900 korisnika izašlo je iz mjere, no 2420 ih je još uvijek u mjeri.
U svojih gotovo pa osam desetljeća postojanja, URIHO je postao simbol inkluzije osoba s invaliditetom, ne samo kada je riječ o tržištu rada, nego i njihovim uključivanjem u širu društvenu zajednicu.
– URIHO za Grad Zagreb znači jako puno to je zaštitna radionica koja zapošljava osobe s invaliditetom što je nama izuzetno važno jer znamo da je zapošljavanje najodrživiji i najbolji put ka stvarnoj i društvenoj uključenosti koji doprinosi boljoj gospodarskoj situaciji određenoj obitelji i naravno ima za cilj osnažiti osobe s invaliditetom – rekla je na početku slavljeničkog programa pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović.
FOTO: Zagrebancija.com
U prijedlogu proračuna za iduću godinu izdvajanja Grada Zagreba za URIHO, povećana su za više od 60%.
– Rezultat kolektivnih pregovora koje smo imali sa sindikatima tijekom ove godine postigli smo to da onima koji su imali najmanje plaće, radnicima URIHA, od kojih su i osobe s invaliditetom, da svakako to i promijenimo. Pregovorima smo to uspjeli i postići, tako da ipak rade za dostojanstvenu plaću koja im pomaže osigurati njihovu egzistenciju. Grad Zagreb ima velike planove za iduću godinu kako bi se osobe s invaliditetom uključile u sve segmente društvenog života – otkrila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
– Planiramo unaprjeđenje javnog prijevoza i nabavu novih vozila, otvaramo nove socijalne ustanove za djecu s teškoćama u razvoju, primarno za djecu s autizmom, radimo na pristupačnosti svih ustanova prema osobama s invaliditetom, i financijski i ulaganjima pokazujemo koliko su nam osobe s invaliditetom važne i koliko nam je važno njihovo potpuno uključivanje – kazao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba te otkrio na što je posebno ponosan.
FOTO: Zagrebancija.com
– Posebice sam ponosan što smo nakon niza godina povećali materijalna prava radnika u URIHU nakon više od 10 godina – poručio je.
URIHO zapošljava oko 500 osoba, a oko 300 radnika su osobe s invaliditetom.
FOTO: Zagrebancija.com
– Ova ustanova koja posluje od 1946. godine, prva je takva radionica u Republici Hrvatskoj koja zapošljava 500-injak osoba od kojih je 300 osoba s invaliditetom. Danas je dan naših radnika i radnica, danas je dan za slavlje. Slavimo sve njihove doprinose, sve ono što su oni napravili za ustanovu, ali i ustanova za njih. Ispred nas je transformacija ustanove, okretanje zelenim politikama, novim poslovnim ciljevima kako bi se URIHO još više pozicionirao na tržištu kao tvrtka koja nudi kvalitetne proizvode, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu – rekla je Sonja Kovač, pomoćnica ravnateljice URIHO-a.
FOTO: Zagrebancija.com
Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom pravni je slijednik najstarije zaštitne radionice u Hrvatskoj pod nazivom „Ivančica“, osnovane još daleke 1946. godine. Radionica se i danas nalazi u sastavu ustanove te je značajno doprinijela razvitku zaštitnog zapošljavanja.
URIHO je isto tako pravni slijednik nekadašnjeg poslovnog sustava pod nazivom DIOZ koji je nastao 1978. godine udruživanjem tadašnjih samostalnih zaštitnih radionica: DES-a za gluhe i nagluhe osobe, Ivančice za kronično oboljele osobe, OSVIT-a za invalide rada i ZIRI-a za tjelesne invalide te osoba sklonih asocijalnom ponašanju. Navedeno poduzeće, temeljem ugovora o preoblikovanju i spajanjem 10 društava 1996. godine mijenja svoj naziv u URIHO, ustanovu za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem, a njezini osnivači bili su Grad Zagreb i Hrvatski savez gluhih i nagluhih.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
U utorak 21. studenoga 2023. bit će isplaćeno jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata.
Jednokratno novčano primanje (JNP) isplatit će se korisnicima doplatka za djecu ostvarenog u Republici Hrvatskoj kojima su postupci ostvarivanja prava na doplatak za djecu bili u tijeku, a pravo na isplatu priznato im je do 30. rujna 2023.
JNP u ovoj isplati dobit će 1 235 korisnika za ukupno 1 788 djece, i za to je osigurano 90.850,00 eura iz Državnog proračuna.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata Vlade RH od 14. rujna 2023., isplatit će se:
50 EUR za 840 korisnika (za 840 djece), za što je osigurano 42.000.00 EUR
100 EUR za 267 korisnika (za 514 djece), za što je osigurano 26.700,00 EUR
150 EUR za 86 korisnika (za 257 djece), za što je osigurano 12.900,00 EUR
200 EUR za 33 korisnika (za 131 djece), za što je osigurano 6.600,00 EUR te
250 EUR za 1 korisnika (za 5 djece), za što je osigurano 250,00 EUR te
300 EUR za 8 korisnika (za 41 dijete), za što je osigurano 2.400,00 EUR.
U skladu s odlukama Vlade RH (od 8. rujna 2022., 22. prosinca 2022., 16. ožujka 2023. i 14. rujna 2023.) do sada je isplaćeno jednokratno novčano primanje za ukupno 128 155 korisnika za 247 024 djece, u ukupnoj svoti od 34.749.750,68 eura.
Žičara Sljeme neće biti u pogonu u ponedjeljak i utorak, 20. i 21. studenoga zbog redovnog mjesečnog servisnog pregleda.
– Riječ je o uobičajenim periodičnim aktivnostima kako bi se ispunili svi tehnički i sigurnosni preduvjeti za daljnji siguran i nesmetan rad žičare – poručili su iz ZET-a.
Zbog sanacije vodoopskrbnog priključka na Langovom trgu, u subotu 18. studenoga, od 7.30 do 13 sati, bit će obustavljen tramvajski promet od Draškovićeve ulice do Mihaljevca.
Putnike će od Mihaljevca do Kaptola prevoziti autobus.
Tramvajska linija 14 će zadnji polazak s Mihaljevca ostvariti u 7.40 sati, a nakon toga će prometovati izmijenjenom trasom u oba smjera:
Savski most – Savska cesta – Trg bana Josipa Jelačića – Draškovićeva – Vlaška – Kvaternikov trg – Maksimir
Zimska služba Zagrebačke županije spremna je za provođenje programa radova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije u zimskom razdoblju 2023./2024. za što je osigurano 2,6 milijuna eura.
Županijska uprava za ceste (ŽUC) Zagrebačke županije organizira provođenje zimske službe na 1.230 km županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije raspoređenih u III. i IV. razinu prednosti u razdoblju od 15. studenoga ove godine do 15. travnja 2024. Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je kako će ekipe zimske službe biti danonoćno na raspolaganju i apelirao na vozače i sve sudionike u prometu da se pridržavaju ograničenja brzine i prate signalizaciju na cestama.
FOTO: Ivan Novosel
Na području Zagrebačke županije nalazi se i 475 km državnih cesta (I. i II. razina prednosti) za koje su nadležne Hrvatske ceste.
Radove zimskog održavanja za državne, županijske i lokalne ceste izvode Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. i to putem stožera zimske službe kroz 7 mjesta pripravnosti (Okuje, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Ivanić-Grad).
FOTO: Ivan Novosel
„Kroz ovih 7 mjesta pripravnosti za potrebe zimske službe raspolažemo s ukupno 58 u potpunosti opremljenih vozila, a za državne, županijske i lokalne ceste osigurano je ukupno 11.000 tona soli i 7.000 mᶟ sipine“, rekao je direktor Županijskih cesta Tomislav Bačanek, dodavši da su sva vozila i sva mjesta pripravnosti komunikacijski umrežena. Također, na prometnicama diljem Zagrebačke županije u tijeku postavljanje 1000 dodatnih prometnih znakova koji upozoravaju na poledicu, takozvane ‘pahulje’, oko 300 komada dopunskih ploča opasnosti te više od 2000 rubnih štapova.
FOTO: Ivan Novosel
„Zimska služba je spremna, a kako bi se cestama moglo nesmetano i sigurno prometovati tijekom cijele godine, nužno ih je kontinuirano održavati“, rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, osvrnuvši se na ovogodišnje ulaganje u obnovu prometne infrastrukture. „Naše ceste doživjele su ‘preporod’. Iz Fonda solidarnosti EU, ŽUC je osigurao 91 milijun eura, a rezultati su itekako vidljivi na terenu – obnovljene ceste, mostovi i sanirana klizišta diljem Zagrebačke županije“, rekao je Kožić, naglasivši kako je riječ o povijesnom ulaganju.
FOTO: Ivan Novosel
Inače, ceste III. razine prednosti su uglavnom županijske ceste te lokalne ceste većeg prometno-ekonomskog značaja s autobusnim linijama, prilazi željezničkim postajama i važnijim industrijskim i turističkim centrima na kojima se prohodnost osigurava od 5:00 do 20:00 sati, s mogućnošću zastoja do 2 sata između 20:00 i 5:00 sati kod prosječnog sniježenja, te osiguranje jednog prometnog traka s mogućnošću zastoja od 2 sata između 20:00 i 5:00 sati kod iznadprosječnog sniježenja. Ceste IV. razine prednosti su neke županijske ceste manjeg prometno-ekonomskog značenja kao i sve lokalne ceste koje nisu u III. razini prednosti, a njihova se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00 sati te su kod prosječnog sniježenja mogući kraći zastoji, a kod iznadprosječnog sniježenja mogući su zastoji do jednog radnog dana.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM.
Izvršna direktorica Centra za ženske studije Dorotea Šušak istaknula je kako postojeći Obiteljski zakon ne štiti žene.
“Sigurnost i povjerenje za žene današnja je krilatica upravo zato što se tom krilaticom hvale institucije koje očigledno nisu sposobne pružiti tu sigurnost i povjerenje ženama. Postojeći Obiteljski zakon pojedine oblike nasilja nad ženama izjednačava s rudimentiranim prekršajima kao što je ulazak u tramvaj bez karte. Zbog toga i činjenice da ni država, ni politički sustav ne štiti žene danas smo ovdje s četiri vrlo konkretna zahtjeva. Prvi je da svi oblici nasilja nad ženama trebaju bit dio kaznene sfere zakona. Drugi je da tražimo donošenje Nacionalne strategije protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu. Tražimo također da se femicid kao posebni kazneni čin smatra rodno uvjetovanim i da kao takav uđe u zakon. Naposljetku, tražimo da se policijske službenike sustavno strože provjerava i da se oružje ograniči na nošenje isključivo unutar službe”, objasnila je Dorotea Šušak, izvršna direktorica Centra za ženske studije.
Prosvjedna akcija “Sigurnost i povjerenje za žene” održala se uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama u 16 gradova i mjesta u Hrvatskoj.
