U gradskoj upravi održana je 31. sjednica Gospodarsko-socijalno vijeća Grada Zagreba. Za novog predsjednika GSV-a izabran je predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Mirko Budimir na razdoblje od godinu dana.
“Raspravljali smo o donošenju programa o poticanju mikro, malog i srednjeg poduzetništva, gdje smo dobili jedan kvalitetan program. O njemu smo raspravljali prije uključivanja u javno savjetovanje. Socijalni partneri su imali svoje dodatke. Neću reći da su to bile neke primjedbe na program, nego smo dali svoje prijedloge. Vjerujemo da ćemo imati kvalitetan program u javnoj raspravi i da će poslije javne rasprave otići na Skupštinu i da će se usvojiti i da će to biti za dobrobit poduzetnika, odnosno mikro,malih i srednjih poduzetnika grada Zagreba”, rekao je Mirko Budimir, predsjednik Gospodarsko-socijalno vijeća Grada.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec u novom sazivu Gospodarsko-socijalnog vijeća nakon ovih izbora i dalje je u funkciji potpredsjednice GSV-a kao predstavnica gradske uprave.
“Mi sada u ovoj praksi, nešto više od dvije godine imamo dinamične sastanke Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV-a). Trudimo se imati teme koje su aktualne, kao što je predsjednik istaknuo. Ono što socijalni partneri smatraju prioritetnim dolazi na dnevni red Skupštine, a takve stvari raspravljamo i na GSV-u. Program potpore poduzetništvu ide na sjednicu Skupštine u travnju, a u javno savjetovanje ide sljedeći tjedan”, objasnila je Dolenec.
Grad Zagreb u svojem proračunu potpore za obrte i male i srednje poduzetnike ima više od sto posto više sredstava nego prošle godine.
“Iznos za potpore u 2023. godini bio je 1,7 milijuna eura. Ove godine 5,5 milijuna eura, tako da nakon što usvojimo ovaj program, ide niz provedbenih pravilnika i onda same potpore o kojima ćemo sigurno razgovarati i dalje na GSV-u”, dodala je zamjenica gradonačelnika.
Osvrnula se na manjak radne snage u gradskim poduzećima i na temu stranih radnika.
“Tema velikog broja stranih se našla na sjednicama GSV-a i prošle godine. Tu moramo govoriti s više šešira. Kao poslodavac, Grad Zagreb puno radi na unaprjeđenju uvjeta rada. Mi smo još uvijek u dobroj poziciji. Komunalna poduzeća koja zapošljavaju: Zrinjevac, Čistoća i Zagrebačke ceste i dalje mogu na domaćem tržištu rada pronaći radnike, a isto tako i ZET. Kao direktan poslodavac još nemamo iskustva sa stranim radnicima. S obzirom na to da u gradu Zagrebu boravi velik broj stranih radnika, apsolutno smo zainteresirani za tu temi. Prije svega iz perspektive integracije stranih radnika. Ove godine u proračunu imamo značajna sredstva za učenje hrvatskog jezika i jako smo zainteresirani s HUP-om raditi više na unaprjeđenju regulacije za strane radnike”, zaključila je Dolenec.
Tlo u Zagrebu noćas nije mirovalo. Metropolu su zatresla dva slabija potresa na što se oglasila i Seizmološka služba Republike Hrvatske.
– Noćas, 07. ožujka 2024. godine seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su dva slaba potresa kod Markuševca. Prvi se dogodio u 1 sat i 55 minuta magnitude 1.9 i drugi tri minute kasnije, u 1 sat i 58 min, magnitude 2.8 prema Richteru, a procijenjeni intenzitet u epicentru II-III stupnja EMS, odnosno III-IV stupnja EMS – objavili su.
FOTO: SSRH
Nije mirovala niti aplikacija Lastquake pa su tako neki od komentara bili:
– Zagreb centar, podrhtavanje od dvije sekunde, blago zatreslo prozor – komentirao je jedan stanovnika centra.
– Od ovog noćas nema spavanja – napisao je netko iz Sesveta.
– Totalno sam se prepala. Baš se osjetilo, zagrmilo i zatreslo – komentar je stanovnice Kašina.
Kako bi dostojno proslavili nadolazeće blagdane, u ime svih umirovljenika, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević, zatražio je od Vlade uskrsnice, ali i od gradova koji do sad nisu donijeli odluku o isplati.
– Vrijeme je za uskrsnice. Na taj način brojni gradovi i općine pomažu umirovljenicima. Nakon što su državnim i javnim službenicima i namještenicima izdašno povećane plaće, a uz to i dodatne beneficije logično je i da se umirovljenicima kratkoročno olakša udar inflacije – objasnio je predsjednik HSU-a.
Također je predstavio i zahtjev da se konačno i zakonski regulira isplata 13. mirovine ili godišnjeg dodatka koji bi se isplaćivao svima bez obzira na visinu iznosa mirovine.
– U nekim europskim zemljama to je već normalna praksa stoga smatramo da je vrijeme da se takav jedan dodatak uvede i u Hrvatskoj – dodao je Gabričević.
Ovih je dana premijer Andrej Plenković otkrio kako će umirovljenici dobiti od Vlade uskrsnicu, koja će biti jednaka kao i božićnica, što znači da će jednokratni dodatak od 50 do 160 eura dobiti svi oni čija mirovina ne prelazi 840 eura. U taj iznos ulazi i inozemna mirovina te plaća od rada uz mirovinu.
Što se Grada Zagreba tiče, on je povećao iznos uskrsnice s dosadašnjih 26,54 eura na 50 eura, koju će primiti ukupno 23.328 korisnika u sustavu mjesečnih pomoći iz gradskog proračuna. Isti iznos bit će isplaćen korisnicima i za Božić, najavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Zagreb je uvršten među 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. od strane Europske komisije. Tim je povodom gradonačelnik Tomislav Tomašević primio zamjenika glavnog direktora Glavne uprave za okoliš Europske komisije Patricka Childa sa suradnicima i predstavnicima ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj.
Naime, Grad Zagreb jedini je hrvatski grad koji je izabran za sudjelovanje u misiji Europske unije za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030., odnosno u tzv. misiji za gradove. Izrazivši ponos što je Grad Zagreb izabran među 100 europskih gradova za klimatsku neutralnost, gradonačelnik Tomašević je dodao:
– Mi u zadnje dvije godine radimo velike korake prema naprijed da to nadoknadimo i još veće korake ćemo raditi kako bi postigli ambiciozan cilj do 2030. To su koraci u sustavu gospodarenja otpadom, u održivom prometu, prebacivanju cijelog voznog parka ZET-a na ugljično neutralne vidove prijevoza. Radimo i velike promjene u sektoru voda, tako da pripremamo investiciju od 300 milijuna eura u vodoopskrbnu mrežu, odvodnju i treći stupanj pročistača otpadnih voda. Cilj nam je smanjiti gubitke vode u čemu je Zagreb jedan od najgorih glavnih gradova u EU zbog 40 godina nepodržavanja vodoopskrbnih cjevovoda – najavio je gradonačelnik objasnivši kako za taj projekt očekuje 70% sufinanciranje iz europskih fondova.
– Veseli me što je baš Zagreb jedan od gradova koji smo odabrali da sudjeluju u ovoj misiji EU-a. Na današnjem sastanku s predstavnicima Grada vrlo smo detaljni konstruktivno razgovarali o svim pripremama za postizanje klimatske neutralnosti“, rekao je Patrick Child dodavši kako će odabrani gradovi izraditi klimatske ugovore za gradove, a oni će uključivati opći plan za postizanje klimatske neutralnosti u svim sektorima, primjerice energetici, zgradarstvu, gospodarenju otpadom i prometom, te povezane planove ulaganja.
– Jasne i vidljive obveze koje su gradovi preuzeli u ugovorima omogućit će im da surađuju s EU-om, nacionalnim i regionalnim tijelima te, najvažnije, s vlastitim građanima kako bi ostvarili taj ambiciozan cilj – rekao je zamjenik glavnog direktora Child.
Gradonačelnik Tomašević je podsjetio kako i projekt ozelenjavanja grada dobro napreduje, pa je već zasađeno preko 7.000 od planiranih 8.000 stabala u ovoj sezoni sadnje, a krenuo je i pilot projekt ozelenjavanja gradskih dvorišta unutar blokova stambenih zgrada, primarno u donjem gradu ali i u drugim gradskim četvrtima kako bi se stvorile zelene oaze.
– Sve to doprinosi klimatskoj adaptaciji i smanjenju emisije stakleničkih plinova – rekao je gradonačelnik. Na kraju se gradonačelnik Tomašević zahvalio Europskoj komisiji na podršci koju pruža Zagrebu na tom putu te Europskoj investicijskoj banci koja prati Zagreb upravo u projektima zelene transformacije i digitalizacije.
Grad Zagreb je zbog nepravilne dokumentacije izgubio 18 milijuna eura iz EU fondova za gradnju bazena Špansko. Prijava je uredno podnesena Ministarstvu turizma i sporta, međutim na adresu Gradske uprave stigla je odbijenica.
– Mi smatramo da to što nam je projekt bio odbijen nije bilo u skladu s pravilima natječaja. Podnijeli smo upravnu tužbu vezanu uz povlačenje sredstava za taj projekt. No, to što nismo dobili EU sredstva, neće nas zaustaviti u tome da izgradimo bazen u Španskom kao prvi bazen na zapadu grada ikada. To je jedan od onih projekata 20 koji se 20 godina obećavaju, ali se nikada ne realiziraju – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Bez obzira na to što više ne mogu računati na europski novac, Tomašević uvjerava kako to neće utjecati na realizaciju projekta.
– Javna nabava je u tijeku, dolaze različiti upiti od potencijalnih izvođača zbog čega se produžuju rokovi kako bi se svima odgovorilo. Bez obzira što nismo povukli novac od EU fondova, Grad će to financirati sam u potpunosti – izjavio je.
Podsjetio je gradonačelnik i na to kako se u Zagrebu godinama nije ulagalo u sportsku infrastrukturu.
– Od Univerzijade pa do danas, jedino su napravljena dva bazena. Pogledajte u kojem je stanju Dom sportova, Cibonina dvorana, Hipodrom, kompleks Šalata, Kranjčevićev stadion, Maksimir. Sve su to projekti koje želimo obnoviti, dograditi i proširiti i izgraditi nove komplekse kao što je bazen u Španskom – zaključio je gradonačelnik.
Bez obzira na zavrzlame, radovi bi, najavio je, mogli krenuti u proljeće.
U Dumovcu je otvoreno novo oporavilište za životinje, za zbrinjavanje divljih životinjskih vrsta i smještaj pasa.
Projekt je pokrenut sa svrhom unaprjeđenja kvalitete sustava zbrinjavanja životinja i značajan je za Grad Zagreb, kao i za Ustanovu Zoološki vrt grada Zagreba. Njegova ukupna vrijednost iznosi oko 2.8 milijuna eura i dio je projekta „Oporavilište za divlje životinje – Modernizacija Zoološkog vrta grada Zagreba III faza”, koji je s nešto manje od polovice sredstava sufinanciran sredstvima Europske unije, a preostali iznos financiran je iz proračuna Grada Zagreba.
– Konačno dobivamo bolju skrb za sve životinje, funkcionalniji i opremljeniji sustav koji osigurava mogućnost za smještaj divljih životinjskih vrsta uz proširenje postojećih kapaciteta za smještaj pasa u skloništu Dumovec. Ovim zahvatom nakon 23 godine osigurali smo novi dodatni sadržaj skloništa, što nije značajno samo za Grad Zagreb već i za cijelu Republiku Hrvatsku”, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Oporavilište se sastoji od specijaliziranih prostora površine veće od 1300 m². U prizemlju objekta su zbrinuti napušteni psi, po prvi puta u pojedinačnom smještaju, a na katu ozlijeđene i iscrpljene divlje životinje s područja Grada Zagreba te strogo zaštićene vrste iz cijele Hrvatske, kao i one oduzete u prekograničnom prometu. U objektu se nalazi i suvremena karantena, veterinarska ambulanta i volijera za ptice, nabavilo se vozilo prilagođeno prijevozu životinja, oprema za hvatače i oprema za označavanje životinja koje se puštaju u prirodu.
Projektom je ukupno stvorena nova vrijednost u infrastrukturi i opremi, a osim nove opreme posebno je bitna solarna elektrana na krovu koja će i direktno smanjiti troškove rada oporavilišta, ali i doprinijeti očuvanju prirode i okoliša kroz proizvodnju oko 35.000 kWh električne energije. To predstavlja oko 30% budućih energetskih potreba zgrade.
– Ovo je dobar primjer kako se može postići dugoročna održivost projekta, ali i povećati upotreba obnovljivih izvora energije – dodao je zamjenik gradonačelnika Korlaet.
Prema najnovijim podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske, ostvario je i u veljači značajan porast turističkih dolazaka i noćenja. Tako je zabilježeno 65.040 dolazaka, što predstavlja rast od 12% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Također, broj noćenja dosegnuo je 132.875, što čini porast od 5% u usporedbi s veljačom prethodne godine.
Kada su u pitanju strani gosti, najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Srbije, a slijede ih gosti iz Italije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Slovenije. U noćenjima, pak, prednjače gosti iz Italije, a zatim iz Srbije, Njemačke, Bosne i Hercegovine te SAD-a. Zanimljivo je istaknuti da Zagreb bilježi rast i u usporedbi s veljačom rekordne 2019. godine, s povećanjem od 8% u dolascima i 14% u noćenjima. Ovi rezultati potvrđuju snažan kontinuitet razvoja turističkog sektora u glavnom gradu.
Također, u prva dva mjeseca ove godine ostvareno je 127.880 dolazaka, što je povećanje od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, evidentiran je i rast od 5% u broju noćenja, s ukupno ostvarenih 270.316 noćenja.
Direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, Martina Bienenfeld, izrazila je zadovoljstvo postignutim rezultatima te naglasila kako ovi pokazatelji svjedoče o atraktivnosti Zagreba kao cjelogodišnje turističke destinacije. Istaknula je kako očekuje nastavak ovog pozitivnog trenda kojem će dodatno doprinijeti 6. izdanje Festivala svjetla Zagreb koji počinje 20. ožujka.
Grad Zagreb je dobio novu gimnastičku dvoranu Lučko, sa svim sadržajima potrebnim za treninge i natjecanja. Otvorili su je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet.
– Ovo je povijesni trenutak za zagrebačku i hrvatsku gimnastiku jer nakon 150 godina Grad Zagreb stječe gimnastičku dvoranu na 19.000 m2, opremljenu po najvišim standardima – rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je zajedno s proslavljenim hrvatskim gimnastičarima, Marijom Možnikom i Tinom Srbićem predstavio dvoranu u kojoj će se gimnastika nastaviti razvijati u vrhunskim uvjetima.
– Nama je trebalo ovakvo dugoročno rješenje kako bi sadašnje i buduće generacije gimnastičara imale sigurne uvjete za treniranje – rekao je naš proslavljeni gimnastičar i predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza Mario Možnik.
– Ovo je jedina prava gimnastička dvorana u Zagrebu i zato posebno hvala Gradu Zagrebu – dodao je najtrofejniji hrvatski i zagrebački gimnastičar Tin Srbić.
Dvorana je od 2018. godine bila u privatnom vlasništvu odnosno zakupu Grada Zagreba, za što je dosad isplaćeno gotovo 2 milijuna eura, tako da je isplativost investicije desetak godina. Zbog toga je Grad odlučio kupiti dvoranu za samo 4.5 milijuna eura, kako bi se trajno osigurao prostor za zagrebačku i hrvatsku gimnastiku. Radi se o jednoj u nizu investicija u sportske objekte Grada Zagreba kroz program kapitalnih ulaganja, investicijsko ulaganje i ulaganja kroz Ustanovu za upravljanje sportskim objektima.
– Velikim koracima idemo naprijed da nadoknadimo desetljeća zanemarivanja u zagrebačku sportsku infrastrukturu – zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Kompleks ispunjava sve sportske kriterije za vrhunsku gimnastiku i popratne sportove kao što su nogomet i rekreacija, a osigurano je i parkiralište te ugostiteljski i poslovni objekti. Nova gimnastička dvorana je opremljena za trening, pripremu i organizaciju gimnastičkih natjecanja sa zaletnom stazom za preskok, prostorom za smještaj kompleta sprava, gimnastičkom jamom za set sprava bez konja i partera nad gimnastičkom jamom sa spužvama, trampolinom uz jamu, akrobatskom i trampolin stazom te prostorom za ritmičku gimnastiku s tepihom.
Ljubitelje umjetnosti, trgovce umjetninama, ali i one koji svoj dom žele oplemeniti jedinstvenim umjetninama i ove je godine privukao Exclusive Art Fair u Zagrebu. Posjetitelji su kroz dva dana imali priliku istražiti bogatu raznolikost umjetničkih izražaja, predstavljenu kroz djela lokalnih i međunarodnih umjetnika.
FOTO: Zagrebancija.com
– Sajam je evo, kao što vidite, uznapredovao. Svake godine smo sve bolji i bolji. Moram naglasiti da se suradnja s trgovačkim centrom Family mallom pokazala odličnom. Ulažu puno u ovaj posao i ovo je stvarno novi centar sajamskog okupljanja u Zagrebu. Nažalost, premalo je internacionalnih slikara. Imamo nešto Slovenaca, naših najbližih susjeda, imamo nešto i ljudi iz Ukrajine, tu je još jedan iz Njemačke, ali uglavnom su to splitsko, zagrebački i slavonski umjetnici u najvećem broju – rekao je Ante Potočnjak, direktor sajma umjetnosti.
FOTO: Zagrebancija.com
Ovaj sajam umjetnosti pruža platformu za promociju kreativnosti i interakciju s umjetnicima iz različitih područja, uključujući slikarstvo, kiparstvo, fotografiju, instalacije i još mnogo toga. Ove godine svoje radove zagrebačkoj publici predstavio je i ukrajinski umjetnik Eduard Belsky.
– Ja sam profesionalni umjetnik i sa svojim slikama putujem svijetom. Posljednja izložba na kojoj sam bio su Art Miami i Art Chicago u SAD-u. Zatim sam bio u raznim dijelovima Francuske. To je moj život i od toga zarađujem za svoju obitelj i idemo dalje – objasnio je razlog svog sudjelovanja slikar Eduard Belsky.FOTO: Zagrebancija.com
Sajam obično nudi ne samo mogućnost kupovine umjetničkih djela, već i priliku za razgovor s umjetnicima, razumijevanje njihovog procesa stvaranja i inspiracija koje stoje iza njihovih radova. Ovo stvara intimnu atmosferu koja potiče dublje razumijevanje i povezanost s umjetnošću. Jedan od izlagača starosjedioca zagrebački je likovni umjetnik Petar Pero Vidak koji je predstavio svoje slike ulja na platnu.
FOTO: Zagrebancija.com
– Ljudi koji me prate znaju već način mog rada, s tim da želim svaki put kad je novi Art fair ponuditi neke nove sadržaje, ali temeljno se držim veduta grada Zagreba. Osjetio sam da me tu publika najviše prati i podržava moje slike, kako na društvenim mrežama tako i na forumima, pa sam ostao dosljedan tome – izjavio je Vidak.
FOTO: Zagrebancija.com
Uz to, Art Fair može služiti i kao platforma za promociju mladih talenata, pružajući im priliku da svoje radove predstave široj publici i uspostave kontakte u umjetničkoj industriji.
– Već zadnjih godina prenosim na platno svoju fascinaciju oblacima, tako da su u biti oni moj prepoznatljivi pečat. To je dio koji sam pripremila, ulje i akril na platnu, a također sam donijela i jedan opus u biti ono što ja jesam, grafički dizajner i ilustrator, tako da je i to jedan drugi dio isto. S time se predstavljam – poručila je Lidija Kraljević, slikarica.
FOTO: Zagrebancija.com
Svoje radove izložili su umjetnici iz Vinkovaca i Osijeka, a Našice je predstavljao slikar Srečko Perković i njegova studio galerija Templar. Na ovoj izložbi pozivnog, međunarodnog karaktera Perković se, između ostalog predstavio ciklusom “Život cvijeća” koji je inspiriran glazbom Dore Pejačević.
Svojom kombinacijom ekskluzivnosti, kvalitete i podrške umjetnosti, Art Fair u Zagrebu postaje nezaobilazan događaj za sve ljubitelje umjetnosti koji posjećuju našu metropolu.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih osoba te s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom, održao stručni skup kojim je obilježen Svjetski dan sluha.
FOTO: Zagrebancija.com
– Oštećenje sluha je, u pravom smislu riječi, globalni problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije na svijetu živi između 450 i 500 milijuna ljudi koji imaju hendikepirajuće oštećenje sluha, što znači da im je srednji prag čujnosti na boljem uhu 35-40 decibela ili više. To je jedan od razloga zašto je to globalni problem, golema učestalost, a drugi razlog je taj što su posljedice oštećenja sluha pervazivne, one se u koncentričnim krugovima šire na sve više sfera kvalitete života, zbog poteškoća u komunikaciji. Osoba koja teško čuje teško i komunicira, to interferira s njenim uspješnim interakcijama, tako se teškoće komunikacija prelijevaju na sve sfere života – rekao je Luka Bonetti, izvanredni profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.
FOTO: Zagrebancija.com
Do 2050. godine bit će 700 milijuna ljudi gluhih i nagluhih, što predstavlja ogroman trošak za ekonomiju.
– Na nacionalnoj razini treba se postaviti na dva načina. Treba sustavno organizirati probir, otkrivati oštećenje sluha, kako bi posljedice bile manje. Također, treba raditi na demistifikaciji nekih stavova, poput toga da je oštećenje sluha prirodna posljedica starenja, to ne bi trebalo biti tako. Treba raditi i na osjetljivosti javnosti na potrebe osoba s oštećenjem sluha, one, nakon što im se dodijeli slušno pomagalo, zahtijevaju i dalje neke prilagodbe svojih sugovornika da bi bili uspješni u komunikaciji. Mislim da bi puno napravili kada bi javnost upoznali s tim potrebama i tako olakšali socijalnu reaktivaciju osoba s oštećenjem sluha – kazao je Bonetti.
FOTO: Zagrebancija.com
Osim što ne čuju, osobe s oštećenjem sluha susreću se i s brojnim drugim problemima.
– Svakako, najveći problem je komunikacija, kada ljudi više ne razumiju dovoljno svoju okolinu, kada ne mogu stupati tako lagodno u komunikacije kao što su dosad mogli, a to su ljudi koji su možda bili vrlo radno aktivni, socijalno aktivni, na nekim vodećim pozicijama, rukovodećim, i sada odjednom imaju poteškoće s osnovnim osjetilom. Zbog toga se javlja nelagoda, frustracija u komunikaciji, početak izbjegavanja različitih komunikacijskih kontakata, i sve većeg povlačenja od socijalnih interakcija, jer kad vam je nešto nelagodno, kada vas frustrira, kada ne možete biti uključeni kao što ste bili, počinjete se povlačiti – izjavila je Marina Olujić Tomazin, poslijedoktorand na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na Odsjeku za oštećenje sluha.
FOTO: Zagrebancija.com
Bez obzira na oštećenje sluha, postoje pomagala, čak i u Hrvatskoj, koja mogu vratiti sluh.
– U Hrvatskoj su dostupni vrhunski brendovi slušnih pomagala, i najnovije generacije, tako da ono što je novo na tržištu u svijetu, dostupno je i kod nas. Ti aparati danas pružaju puno veće mogućnosti nego što ljudi znaju o tome, tu ima prostora da se poradi, da se ljude osvijesti o današnjoj tehnologiji i što mogu dobiti od nje. Slušni aparati više nisu uređaji koji samo pojačavaju zvuk, nego se fokusiraju na govor, na razgovor licem u lice, te još dvije situacije koje su bitne starijim osobama, to su razgovor telefonom i slušanje televizije – dodao je Davor Šušković, vanjski suradnik Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
FOTO: Zagrebancija.com
Najveći problem osobama s oštećenjem sluha je komunikacija s drugim ljudima, u čemu im pomažu komunikacijski posrednici.
– Prema zadnjoj statistici, oko 90 prevoditelja, odnosno komunikacijskih posrednika, je na području cijele Hrvatske, što nije dovoljno. Potrebno je povećati taj broj, i educirati ih, jer u Hrvatskoj ne postoji formalno obrazovanje za prevoditelje znakovnog jezika, tako da je to jedna od stvari koju zagovaramo, za što se borimo, da se postavi sustav formalnog obrazovanja za prevoditelje – poručila je Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.
FOTO: Zagrebancija.com
Od nedavno postoji i web platforma na kojoj su online dostupni komunikacijski posrednici, s kojima gluhe i nagluhe osobe mogu stupiti u kontakt, a zove se Slavica, po poznatoj hrvatskoj slikarici Slavi Raškaj.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
– Prometne gužve postale su toliko česte u Zagrebu, da se svakih nekoliko dana govori o prometnom kolapsu – ovako je temu o prometu u Zagrebu započeo gradski zastupnik Kristijan Jelić na koferenciji za novinare te dodao kako se na aplikacijama za navigaciju, svakodnevno većina glavnih prometnica crveni.
– U Zagrebu se nažalost godinama zapostavljao javni gradski prijevoz i prometna infrastruktura, pa se sadašnju gradsku vlast i gradonačelnika Tomaševića ne može kriviti za problem koji se stvarao desetljećima, ali se treba priznati kako se nova gradska vlast (blago rečeno) nije dobro snašla u vođenju prometne politike Zagreba – rekao je.
– Svima je jasno tko je bio kriv za lošu prometnu infrastrukturu u prethodnih 6 mandata, ali pitamo se tko je sada kriv što apsolutno svi prometni projekti u Gradu Zagrebu ili debelo kasne ili nisu ni pokrenuti. Primjerice zbog kašnjenja radova na rekonstrukciji Jadranskog mosta (rok je bio svibanj 2023.), Zagreb nije stigao realizirati sredstva iz EU fonda solidarnosti, odnosno realizirano je samo oko 1/3 sredstava. Jedan od razloga je bio što nisu bili u stanju duže od 6 mjeseci ugovoriti izradu elaborata nove prometne regulacije – izjavio je Jelić.
Da bi apsurd bio još veći, Jelić navodi kako su dva natječaja propala jer Grad nije bio u stanju procijeniti realnu visinu troškova.
– Rokovi su tako debelo produljeni, te će tramvajski promet u najboljoj opciji krenuti preko mosta tek početkom 2025. Osim ogromnih gužvi koje su nepotrebno produljene na Jadranskom mostu, Grad će zbog kašnjenja izgubiti minimalno 2,5 milijuna eura – poručio je.
– U postojećem GUP-u postoje prometna rješenja i ucrtane su trase koje bi uvelike olakšale promet u gradu Zagrebu, kao što su primjerice gradnja Jarunskog mosta na zapadu i produžetak Branimirove ulice na istoku grada. Nažalost gradonačelnik je odustao od projekta Jarunskog mosta, usprkos predizbornim obećanjima. Građani su slušali punih 20 godina obećanja bivšeg gradonačelnika o izgradnji Jarunskog mosta, a sadašnja vlast samo je nastavila sa kontinuitetom lažnih obećanja. Tim činom srušen je dugogodišnji san stanovnika zapadnog dijela Zagreba o povezivanju Ilice preko Vrapčanske ulice, ulice Oranice, Zagrebačke ceste i Petrovaradinske ulice preko Jarunskog mosta sa Jadranskom avenijom – istaknuo je zastupnik.
– Na kraju i prva (od tri) etape produžetka Branimirove do Brestovačke ulice, koju stanovnici istočnog dijela grada čekaju već više od 13 godina, trebala je biti gotova do 01.12.2023., a sada smo već u ožujku 2024. a kraj radova još nije na vidiku. Do kada će građani Grada Zagreba tolerirati ovakvu, terminalno nesposobnu vlast?! – upitao se.
Započeli su radovi sanacije prijelaznih naprava i izvanrednog održavanja Jadranskog mosta u sklopu programa sanacije savskih mostova – izvijestili su iz Grada Zagreba.
– Od kada smo preuzeli upravljanje Gradom uložili smo preko 26 milijuna eura u obnovu mostova preko Save, od čega je 11 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije – rekao je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, napomenuvši kako je do 2021. u obnovu savskih mostova uloženo tek 8 milijuna eura.
Plan Grada je u narednom periodu obnoviti sve savske mostove.
– To je nužno kako bismo imali mostove otporne za moguće potrese. Novi Zagreb ne smije biti odsječen u slučaju razornog potresa – objasnio je gradonačelnik Tomašević.
Prva faza radova trajat će šest mjeseci te će za to vrijeme biti otežano prometovanje mostom. Za vrijeme izvođenja radova, za promet će biti zatvoren istočni kolnik mosta, a sav promet odvijat će se dvosmjerno po zapadnom kolniku, u dva prometna traka za svaki smjer. U zoni radova na Jadranskom mostu bit će onemogućeno kretanje pješaka i biciklista, koji će biti preusmjereni preko starog Savskog mosta. Također, prometovanje teretnih vozila privremeno će biti zabranjeno, kao i izlaz vozila iz smjera Riječke ulice prema Jadranskom mostu.
U centru Zagreba, točnije na lokaciji srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici uskoro bi mogla niknuti nova podzemna garaža. Riječ je o novo – starom projektu koji nažalost nije zaživio u vrijeme vladavine Milana Bandića, ali bi, kako nas aktualni gradonačelnik uvjerava, mogao u njegovom mandatu.
– To će biti garaža na tri podzemne etaže, 800 parkirnih mjesta. Nad zemljom će ići novi rekreativni sadržaji, atletska staza, igralište za rukomet, mali nogomet i druge discipline – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Investiciju Zagrebačkog holdinga, odnosno Zagrebparkinga, vrijednu 30 milijuna eura podržava većina oporbenih zastupnika, no neki od njih najavu projekta smatraju samo spinom.
– Koliko ja znam, a mislim da ne griješim, ta je dokumentacija već jednom napravljena i sad se ponovno raspisuje natječaj za tu istu dokumentaciju. Dok se to sve nabavi i riješi, evo sljedećih izbora – komentirao je Otto Barić, gradski zastupnik.
Tomašević je pojasnio zašto je nužna nova projektna dokumentacija.
– Projekt je tada zamišljen kao projekt javno-privatnog partnerstva s manje parkirnih mjesta, oko 500, a bili bi pod zemljom i trgovački sadržaji. Mi smo iz tog razloga mijenjali projekt, umjesto 500 na 800 parkirnih mjesta bez trgovina. Bitno nam je da ljudi mogu doći automobilom do garaže, a onda u najuži dio grada nastaviti javnim prijevozom ili pješice – objasnio je.
Gradska zastupnica Gordana Rusak najavu projekta je nazvala licemjerjem bez granica.
– On danas mrtav hladan kaže da je on bio za te garaže, a s obzirom na to da internet sve pamti, imate ovakve naslove Zelene akcije na čijem je čelu bio Tomislav Tomašević – ‘Bandić opet u centar gura garaže’, ‘Želimo bolji javni prijevoz, a ne garaže’ itd. Protestirali su protiv tog istog projekta za kojeg sad kažu da će ga napraviti – komentirala je.
Čelni je čovjek Zagreba opovrgnuo te navode.
– Ja sam se oduvijek zalagao za tu garažu pored DB Klaićeve jer i na sjevernoj i južnoj strani, ima Zeleni val, prometnica je s tri trake i može primiti toliki broj automobila – kazao je.
Trpimiru Goluži sporna je cijena garaže.
– Taj projekt je dobar, o cijeni možemo razgovarati jer je cijena na početku bila 250 milijuna kuna, a sada se već govori o 310 milijuna kuna. Mislim da on neće riješiti problem prometa u užem centru grada Zagreba nego će samo djelomično riješiti problem parkiranja – smatra Goluža.
Tomaševićevu odluku da ipak gradi garažu za koju je navodno bio protiv, kritizirao je i potpredsjednik Skupštine Mislav Herman.
– Klub zastupnika HDZ-a imao je svoj amandman na tu temu koji je od strane Tomaševića bio glatko odbijen. Danas se organizira nešto što se odbilo prije više od godinu dana – poručio je.
Odbilo ili ne, većina će se složiti da je manjak parkirnih mjesta u Zagrebu jedan od gorućih problema, posebno u blizini gradskih bolnica, zbog čega je ovakav projekt i više nego dobrodošao.
Nabava rabljenih augsburških tramvaja opet je bila tema rasprave na 31. sjednici zagrebačke gradske skupštine koje se ovog puta dotaknuo gradski zastupnik Trpimir Goluža.
– Ja ću vas podsjetiti da je Tomašević nabavu tih tramvaja opravdao kao premoštavanje perioda do 2024. godine, odnosno do nabave novih 20 Končarevih tramvaja. Vjerovali ili ne, mi smo sad u 3. mjesecu, a od 11 kupljenih tramvaja u Zagreb je navodno stigao samo jedan – rekao je zastupnik Goluža.
Obrušio se Goluža i na medijsko reklamiranje dolaska tramvaja u Zagreb koje je stajalo, kako navodi, nekoliko desetaka tisuća eura.
– Danas o njima nitko ništa ne govori, spominju se samo kada ispadnu iz tračnica i izazovu prometni kolaps u Zagrebu. Bilo bi lijepo čuti od gradonačelnika gdje je zapelo i hoće li uopće doći ti sjajni tramvaji u Zagreb – zanimalo je Golužu.
A da isporuka iz Augsburga kasni, potvrdio je i sam gradonačelnik.
– Da, kasne tramvaji. Zbog toga su naplaćeni svi maksimalni penali prema Augsburgu, no očekujemo da će doći kroz nekoliko mjeseci. Iako moram reći da mi je posebno zanimljiva kritika oporbe – prvo zašto tramvaji dolaze, a sada zašto ne dolaze. Što god da čovjek napravi, nikad nije dobro – komentirao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Gradonačelnik je zaboravio da tome očito oporba i služi!
