Prva međunarodna znanstvena konferencija za mlade istraživače Šumarska znanost: razvoj i napredak na temeljima prošlosti okupila je brojne stručnjake i visoke uzvanike, a fokus konferencije je upravo na mladima koji će moći pokazati rezultate svojih istraživanja koje su proveli u svojim prvim godinama rada.
Zašto je to bitno, zato što istraživači na jugoistoku Europe nisu bili u mogućnosti prezentirati svoje radove. Na neki način nam je cilj transfer znanja mladih znanstvenika na području cijele regije. Osim toga, nije samo to bit ove konferencije. Konferencija je na neki način spoj prošlosti i budućnosti. Na današnji dan, prije točno 25 godina imali smo tragičnu nesreću u kojoj je poginulo šest znanstvenika u Hrvatskoj. Zbog toga, svake pete godine u okviru konferencije obilježavamo sjećanje na njih i na njihov znanstveni opus koji su imali, jer oni nisu bili samo poznati na području RH, nego su bili i svjetski znanstvenici – istaknula je Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta.
Interes za ovakve konferencije je iznimno velik, jer mladi znanstvenici sa jugoistoka Europe do sada nisu imali puno prilika prezentirati svoje radove. Skupilo se preko 30 prezentacija, govori nam ravnateljica, a dosta su ih nažalost morali i odbiti.
Ja mislim da je značaj konferencije jako velik, ne samo u tom znanstvenom smislu, što mladi znanstvenici budu izlagali, nego s obzirom na velike izazove koji su sada stavljeni pred nas kao šumarsku struku. Kao što svi znamo, klimatske promjene, utjecaj suša, jako veliki napadi različitih štetnika, pojava invanzivnih štetnika, kako u biljnom svijetu, tako i u životinjskom svijetu, karantenski štetnici… Znači, to su sve utjecaji koji utječu na šume, one su sve labilnije i nestabilnije i treba im velika pomoć. Tako bilo koji rezultat koji se ovdje bude objavio, sigurno će biti pozitivan za gospodarenjem šumama, i da će ga koristiti naši šumarski stručnjaci u praksi – navodi Perić.
Mladi znanstvenici koji su se ovom prilikom okupili su buduća generacija na kojoj će počivati cijela znanost o zaštiti i unaprjeđenju očuvanja hrvatskih šuma: Ovdje govorimo i o međunarodnom karakteru, što mene posebno veseli jer šume ne možemo dijeliti po administrativnim granicama i nikad se u povijesti nisu dijelile. One su zajedničko dobro čovječanstva, i dobro je da se na ovakav način razmišlja. Dobro je da se da prilika mladim ljudima, mladim znanstvenicima koji će svojim pristupom svoj radni vijek biti uključeni u cjelokupnu problematiku šuma. Ovo je garancija za sve nas da ćemo imati zdrave i kvalitetne šume koje će regenerirati zdraviji okoliš, zdraviji zrak i sve ono pozitivno da bi čovječanstvo moglo kvalitetno živjeti – kazao je Nediljko Dujić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.
Globalno, ljudi sve više primjećuju da se nešto događa sa prirodom, što je jedan poseban izazov. Starijoj generaciji znanstvenika nisu se događale ovakve brze klimatske promjene kao danas, te će odgovor koji će mladi znanstvenici morati dati je vrlo težak. Saborska zastupnica Mirjana Petir tom je prilikom izjavila: Znamo da je znanje moć i tu moć trebamo oplemeniti, trebamo je prenosti da bi ona imala vrijednost, trebamo je odjelotvoriti u stvarnom životu, a nema boljeg nego kad iskusni znanstvenici i istraživači svoje znanje prenose na mlade ljude na kojima će počivati buduće odluke koje ćemo donositi. Mi političari ne možemo donositi samo političke odluke koje neće biti utemeljene na znanosti. Hrvatska se ponosi i sa dva i pol stoljeća dugom tradicijom gospodarenja šumama. Mi smo ponosni na naš šumarski sektor, na održivo upravljanje šumama i po tome smo primjer drugima u Europi. Ako to želimo zadržati, ako želimo koristiti blagodati koje nam šume donose, od toga da imamo svježi zrak, do toga da se u njima razvija biološka raznolikost, pa i do onog što je jako važno da u šumama i u drvnoj industriji posao nalaze mnogobrojni ljudi, što znači da su šume garancije opstanka ruralnog prostora, onda moramo slušati što nam struka i znanost govore.
Na najvažnije činjenice hrvatskog šumarstva podsjetila je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Marija Vučković: Mi imamo jednu dobru tradiciju gospodarenja šumama koju su razvili šumari koja je duga preko 250 godina. Isto tako da je riječ o jednoj od najvažnijih strateških grana za hrvatsko gospodarstvo i o jednom velikom bogatstvu, nacionalnom resursu. Šume čine gotovo 49% Hrvatske, velik dio tog područja je zaštićen. Mi danas želimo isto tako reći određene novitete koji su vezani za naš novi nacionalni poljoprivredni strateški plan, ali koji isto tako ugrađuje i primjenjivat će određene šumarske mjere vezano za tematiku konferencije. Isto tako, bit će dobro poslušati sve ono što je važno o novim rizicima koji su pred svima nama kako bismo spriječili oštećivanje tog našeg vrijednog i bogatog šumskog resursa, a čut ćemo nešto i o biljnom zdravstvu i o preventivi vezano za požare u šumama. Podsjetit ćemo se na ono što je bilo prošle godine i što svi zajedno radimo ove godine kako bismo takve rizike umanjili.
U ime Zagrebačke županije konferenciji je nazočio i Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo. ZŽ kao supokrovitelj ove konferencije daje svoj doprinos, a dodatni razlog je i taj što sjedište Hrvatskog šumarskog instituta u ZŽ: Imamo suradnju i sa Institutom i s Fakultetom, kroz različite projekte sufinanciramo i pripomažemo radu mladih znanstvenika, a naše šumoposjednike sufinanciramo kroz određene mjere za sadnju i dosađivanje i rad u svojim šumama. U Zagrebačkoj županiji imamo 35% područja pod šumama, od toga je 60% u državnom vlasništvu, a 40% u privatnom. Prosječna veličina privatnih posjeda je 0.65 ha, znači radi se o malim šumoposjednicima o velikom broju njih, s kojima treba puno raditi. Zato postoje šumarske udruge šumoposjednika s kojima se više radi, ali očekujemo u idućem razdoblju puno veću suradnju i Zagrebačka županija ima svoj cilj i svoju viziju razvoja da bude vodeća zelena županija koja sve temelji na ekološki inovativnoj poljoprivredi i razvoju pametnih sela.
Ova konferencija zasigurno će doprinijeti razvoju šumarske znanosti, a organizatori vjeruju da će se i u budućnosti nastaviti u još većem kapacitetu.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM
