Grad Zagreb do 2020. godine mogao bi imati vlastitu kompostanu

Na dnevnom redu sjednice Odbora za gospodarski razvoj raspravljalo se o uspostavi sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu. Gospodarenje otpadom i dalje je jedan od gorućih problema, a članove Odbora posebice ih je zanimalo pitanje biootpada i izgradnja kompostane

Temeljem Zakona o gospodarenju otpadom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je Uredbu, u kojoj jedinice lokalne uprave i samouprave moraju donijeti odluku o postupanju s miješanim komunalnim i biorazgradivim otpadom. Uredba je stupila na snagu 1. studenog, a rok za donošenje je odluke je 1. veljače.

– Ta odluka mora sadržavati kriterije obračuna količine otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, najmanju učestalost sakupljanja otpada, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, područje pružanja javne usluge te opće uvjete ugovora s korisnicima – istaknula je Sandra Tucak Zorić, pomoćnica pročelnika za zaštitu okoliša i održivo gospodarenje otpadom

Članove Odbora zanimalo je kada će početi razvrstavanje otpada po kućanstvima u Gradu Zagrebu, te je li to predviđeno u Odluci.

– Već sada dobar dio stanovnika Grada Zagreba ima dvije kante, za miješani komunalni otpad i za papir. Pri tome imamo i zelene otoke, reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta. Što se tiče odluke, njena primjena je od 1. svibnja, tako Uredba kaže, tako da nećemo imati samo dvije kante, nego i tri i vreće, a sve će biti obrađeno u odluci – dodala je Tucak Zorić.

Metode odvojenog prikupljanja otpada razlikuju se ovisno o tome žive li građani u obiteljskim kućama ili zgradama.

– Na području Grada Zagreba 40 posto stambenih zgrada ima, a 60 posto nema vlastita spremišta. Tendencija ove Uredbe jest da taj otpad bude kontroliran onima koji ga stvaraju tako da njihov račun bude povezan s tim što su predali – objasnila je Marina Lovrečki, voditeljica Podružnice Čistoća.

Kao jedan od ključnih problema istaknuo se i biootpad te kako je planirano postupati s njime.

Imamo dvije kompostane ukupnog kapaciteta 37.000 tona. Zrinjevac može primiti još oko 10.000 tona, ali trebamo imati u vidu da Zrinjevac zasad kompostira biootpad s javnih površina koje održava i onaj dio s tržnica. Od otpada s javnih površina Zrinjevac izrađuje prvoklasni kompost koji se može koristiti u poljoprivredne svrhe za uzgoj povrća – dodala je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

Kapaciteti Zrinjevca nisu dovoljni kako bi primili sav biootpad grada, pa će raspisat će se natječaj u kojem će se tražiti tvrtka koja ima tu mogućnost, barem do izgradnje vlastite kompostane.

– Ovih dana bit će objavljen javni natječaj za studijsko projektnu dokumentaciju za tu kompostanu. Zatim ide studija izvedivosti, studija utjecaja na okoliš, idejni projekt i prijava na EU fondove. Procjena vrijednosti te dokumentacije je 4,5 do 5 milijuna kuna sa tenderima. Sama studija ponudit će tri alternativna rješenja, a nakon odabira se prijavljujemo na EU fondove – zaključio je Igor Zgomba, direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom.

Fondovi Europske unije dokumentaciju i izgradnju financiraju sa 85 posto sredstava. Procjene izgradnje kompostane su oko 110 milijuna kuna, a predviđena izgradnja bila bi u četvrtom kvartalu 2020. godine.