Zelena akcija: Hrvatska mora biti odlučnija u borbi protiv zagađenja plastikom

Zelena akcija traži od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da usvoji ambicioznije mjere u okviru novog zakona o gospodarenju otpadom te tako postavi pravi primjer u borbi protiv zagađenja plastikom

FOTO: Press materijal

Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije poručila je kako Hrvatska može biti među prvim članicama EU koje će voditi u otklonu od jednokratnih plastičnih proizvoda i kulture bacanja.

Cilj međunarodne kampanje “Srpanj bez plastike” je potaknuti građane i građanke da počnu koristiti višekratne predmete, a donositelje odluka na kreiranje politika koje će omogućiti lakši prijelaz od kulture bacanja do kulture ponovne uporabe, očuvanja i popravka predmeta. Tranziciju je moguće ostvariti uvođenjem mjera za poticanje razvoja sustava za ponovnu uporabu i otvaranje novih, zelenih, radnih mjesta.

– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokazalo se izrazito tromim i pasivnim u izradi novog zakona o gospodarenju otpadom. Usprkos redovitom pozivanju na akciju, i dalje kasnimo s prvim rokovima koji ne donose veliku promjenu, osim zabrane stavljanja na tržište određenih proizvoda – pojasnila je Mileusnić.

Direktiva o jednokratnoj plastici jasno ističe da je potrebno spriječiti zamjenu jednokratnih plastičnih proizvoda drugim jednokratnim proizvodima. Stoga je nužno definirati konkretne odredbe koje stavljaju naglasak na poticanje razvoja sustava za ponovnu uporabu.

Neke od tih mjera odnose se na potporu u prijelazu na ponovnu uporabu u ugostiteljskom sektoru, primjerice, obvezu upotrebe višekratnog posuđa za konzumaciju na licu mjesta. Nadalje, trgovci bi veći dio svojih proizvoda trebali imati obvezu prodavati u rinfuzi.

Vrlo je važno i pitanje javne nabave gdje je potrebno uvođenje minimalnih obveznih kriterija i ciljeva kako bi se spriječila i smanjila uporaba jednokratne ambalaže, s posebnim naglaskom na objekte u javnom vlasništvu.

Kako bi sustav bio učinkovit, treba usvojiti ekonomske poticaje koji podržavaju ponovnu upotrebu (npr. oporezivanje, učinkovita razlika u naknadama za ambalažu za višekratnu upotrebu i sl.). Tu svakako spada i podrška pokretanju novih start-upova, projekata te informiranju potrošača. U ovom je kontekstu važno osigurati i pravo potrošača na ponovnu uporabu kao i promicanje najboljih praksi.

– Osim kreatora politika i donositelja odluka, potrebna nam je i široka podrška javnosti  jer su ljudi ti koji čine sustav i već sada mogu doprinijeti pozitivnoj promjeni – zaključila je Mileusnić.