Kraj godine obilježavamo proslavom Božića kroz različite aktivnosti – ukrašavanjem doma kićenjem bora, pripremom hrane i kupovinom darova. Etnografije različitih mjesta u Hrvatskoj bilježe posebnosti njegove proslave, ali i univerzalnu želju za njegovom svečanošću i isticanjem.
Procesi komercijalizacije znatno utječu na način proslave Božića što je vidljivo i kroz vrste i upotrebu božićnog nakita. Još u 19. stoljeću kapitalističko društvo prvi put u značajnijem opsegu utječe na način proslave Božića kakav poznajemo danas, a kroz njegovu komercijalizaciju uvjetovanu tada prisutnim procesima industrijalizacije, ekspanzije trgovine te željezničkog prometa.
Izložbom predstavljen božićni nakit fundusa Etnografskog muzeja potječe s kraja 19. i iz 20. stoljeća dok je ideja predstaviti njegove vrste, različite načine njegove izrade i ukrašavanja njime. Pritom se uzima u obzir i izostanak ovakvih praksi u pojedinim periodima i krajevima Hrvatske. Posjetiteljima predstavljamo ukrase izrađene različitim materijalima i tehnikama podijeljene u dvije velike skupine, onu nakita izrađenog kod kuće za osobne potrebe i onog serijski izrađenog namijenjenog prodaji.
Kao i sve druge tradicije i običaji i načini slavljenja Božića u stalnoj su mijeni, pa se tako protokom vremena mijenja i božićni nakit. Ova mijena uvjetovana je različitošću dostupnih materijala i tehnika izrade dok stil, mjesto te način izrade odražavaju duh i ukus vremena u kojem su nastali, ali i socioekonomske prilike.
Je li zelenilo samo ukras ili je ono imalo i određenu apotropejsku funkciju koja je s vremenom nestala? Izložbom se tematizira i božićno zelenilo te posebice božićno drvce s različitim značenjima koja su mu pridavana kroz povijest. Postav izložbe potaknut će pitanje starosti tradicija kakve danas poznajemo.
Raznovrsni planirani popratni programi obuhvatit će radionice izrade božićnog nakita, predavanja i prezentacije vezane uz temu izložbe te različite dječje programe.
