Mužjak ima oštećeno letno perje zbog čega ne može letjeti, a njegova ga partnerica prati u
dobru i zlu. Par je godinama skladno živio na jezeru koje je nastalo iskopom gline kraj bivše
ciglane u Sesvetskoj Selnici, no kad je labudovima pronađeno bolje mjesto za život,
dogovoreno je njihovo preseljenje.
„Godinama smo u kontaktu s građanima iz Sesvetske Selnice koji nas zovu kad se labudovi
nađu u nevolji – kad im je jezero okovano ledom ili kad je labudovima potreban pregled
veterinara. Zajednička nam je želja bila da labudovima potražimo mjesto gdje će imati
potreban mir, ali i gdje će ih stručnjaci lakše nadzirati. U akciji hvatanja labudova uz terensku ekipu Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba sudjelovali su zagrebački vatrogasci, a prije ponovnog puštanja u prirodu labudove smo temeljito pregledali u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba.
Preseljenje para labudova jedna je od akcija kojima se revitalizira život na maksimirskim
jezerima. „Nadamo se da će se ovdje labudovima iz Sesvetske Selnice idućih godina pridružiti i drugi labudovi jer je Drugo maksimirsko jezero dom labudova od njegova nastanka 1941. godine. Zbog toga se na jezeru postavlja i labuđi otočić nadahnut onim kakav je nekada bio na istom mjestu, a koji se može vidjeti na starim fotografijama Maksimira. Naši stariji sugrađani s nostalgijom se prisjećaju i labuda Jure, miljenika mnogobrojnih generacija koje su posjećivale naš park. Doseljeni par labudova obnavlja posebnu vezu između Maksimira i labudova, ptica koje u mnogim kulturama imaju pozitivnu simboliku – od dobrote i elegancije do ljubavi“, rekla je Nika Dolenc, v. d. ravnatelja Javne ustanove Maksimir.
Postavljanje labuđeg otočića te uređenje Drugoga maksimirskog jezera koje će uskoro biti
dovršeno, aktivnosti su u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II).
„Infrastrukturnim zahvatima u parku Maksimir, uz uređenje postojećih sadržaja, donosimo
nove koji će građanima omogućiti nove doživljaje, a partnerskim ustanovama daljnji razvoj i podizanje vlastitih kapaciteta. Projekt osigurava i niz stručnih podloga zahvaljujući kojima će se podići kvaliteta upravljanja parkom Maksimir i značajnim krajobrazom Savica. Gradski
prozori u prirodu donose i nove edukativne elemente te programe s ciljem promocije
prirodnih i kulturnih vrijednosti naših zaštićenih područja. Maksimir je zeleni dragulj Zagreba, a naša je obveza očuvati ga kako bi i u nadolazećim desetljećima Zagrepčani i njihovi gosti u toj urbanoj zelenoj oazi mogli uživati u razonodi i odmoru“, kazao je Dejan Jaić, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Projekt Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene
infrastrukture (Modernizacija II) sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.
Nositelj projekta je Grad Zagreb, partneri su Javna ustanova Maksimir, udruga BIOM,
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga Vjetar u leđa, a suradnik je Ustanova
Zoološki vrt grada Zagreba.
