Na lokaciji Tribina Grada Zagreba održano je još jedno javnozdravstveno-edukativno događanje posvećeno važnoj temi mentalnog zdravlja. Ovog puta, isto je bilo usmjereno na mentalno zdravlje djece i odraslih, a nosilo je naziv “Mentalno zdravlje za sve: Dijalog stručnjaka i zajednice”. Svrha je bila poticanje otvorenog dijaloga o mentalnom zdravlju među različitim generacijama kao i jačanje svijesti o njegovoj važnosti. Organizator događanja bila je Europska networking inicijativa Hrvatska u suradnji s Gradom Zagrebom čime je omogućeno okupljanje stručnjaka i građana u zajedničkom nastojanju za boljim razumijevanjem ove teme.
Mentalne bolesti stigmatizirane su u velikoj mjeri. Svaki govor o tome je dobar zbog toga što ljudi doznaju više informacija i na neki način se stigma oko mentalnih bolesti skida. Vidim to u posljednjih deset godina, da što je više ta tema prisutna u javnosti, time veći broj ljudi raspolaže s više informacija i tako destigmatiziramo bolesti i to je prvenstveni cilj ovakvih skupova. S obzirom na to da Svjetska zdravstvena organizacija najavljuje da će za četiri do pet godina to biti bolest broj jedan u svijetu. Tu mislim prvenstveno na depresiju. Dobro je da se razgovara o tome, prvenstveno zbog edukacije. – Aleksandar Stanković, televizijski voditelj
Događanje je imalo jedinstven cilj: okupljanje stručnjaka i građana u otvorenom dijalogu o važnosti mentalnog zdravlja. Kroz rasprave i interaktivne sesije, sudionici su imali priliku podijeliti svoja iskustva i saznanja čime je događaj postao platforma za jačanje svijesti o ovom ključnom pitanju. Također, inicijativa je značajno doprinijela procesu destigmatizacije mentalnih problema potičući društvo na otvoreniji pristup i osnažujući mogućnosti za traženje i pružanje potrebne podrške onima koji se suočavaju s mentalnim izazovima.
Prije svega se mijenja učestalost te problematike. Sve češći su psihosocijalni problemi koji izviru iz problema funkcioniranja obitelji. Ono što mi vidimo kao veliki problem je nedostatak empatije. Dakle, nekakvog suosjećanja, razumijevanja drugih. Prilagođavanja osjećajima drugih pa onda tu imamo nekakve ispade, nešto što bi se moglo nazvati asocijalno ponašanje, vršnjačko zlostavljanje i tako dalje. Drugo, problem je kada dijete stvara nekakvu krivu sliku o sebi pa onda recimo nama je sada jedan od velikih javnozdravstvenih problema debljina. Mi smo vidjeli iz naših istraživanja da to kreće iza pete godine. Onda linearno raste skroz do odrasle dobi. Prvi problemi koje dijete osjeti su zapravo emocionalni problemi. Kemijski procesi, oštećenje krvnih žila i tako dalje. To još uvijek dijete ne osjeća, to ne boli. Ali prvi problem koji dijete osjeti su emocionalne poteškoće, problemi u socijalizaciji i to nam stvara dosta problema. Treća kategorija su djeca iz obitelji u kojima se roditelji razvode. Visoki postotak tih razvoda je visoko traumatizirajući, a prema tome i tu djeca stradavaju. Djeca su dio obitelji. To su trenutačno gorući problemi. – Dr. Milivoj Jovančević, pedijatar
Pripremljen je bogat i raznolik program koji je obuhvatio različite aspekte mentalnog zdravlja. Naime, program je uključivao stručna predavanja i panel rasprave na kojima su sudjelovali stručnjaci iz ovog područja. Tematske jedinice obuhvatile su mentalno zdravlje predškolske i školske djece, kao i mladih i odraslih osoba. Kroz ove aktivnosti, naglašena je važnost prevencije i podrške u različitim životnim fazama, a sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva i saznanja koja mogu doprinositi boljitku društva i zdravlju pojedinaca.
Ne govori se uopće o mentalnom zdravlju. Govori se najviše o mentalnim bolestima. Puno više se o tome priča. Osobito se o tome ne govori tamo gdje bi najviše trebalo. To su prije svega rodilišta, kada majke rode djecu. Iza toga, jaslička i vrtićka dob. I onda u ranoj osnovnoj školi. S 9, 10, 11 godina se polako priča o unaprjeđenju mentalnog zdravlja. Tako da s jedne strane počinjemo kasno, a s druge strane u stvari zanemarujemo silne promjene koje su se dogodile u zajednici, koje su učinile da je mentalno zdravlje postalo problem broj jedan. Prije 70 godina kao problem nije uopće postojalo. Prije svega, izloženost silnom stresu, silnim informacijama. Iza toga bih rekao leži popustljivost i lažna obzirnost društva i roditelja. S treće strane, imamo previše vremena i previše prilike i to krivo iskorištavamo. Zbog toga, djeca od najranije dobe, od prve godine života izložena su jednoj atmosferi koja ne pogoduje mentalnom zdravlju. – Doc.dr.sc. Ranko Stevanović, predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje
Mentalno zdravlje od iznimne je važnosti za svakog pojedinca jer ima ključnu ulogu u kvaliteti života i svakodnevnom funkcioniranju. Zapravo, mnogi smatraju da je mentalno zdravlje možda čak važnije od fizičkog, jer utječe na sposobnost osobe da se nosi s izazovima života. Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao stanje ukupne dobrobiti u kojem pojedinac može ostvariti svoje potencijale. Osoba koja uživa u dobrom mentalnom zdravlju sposobna je nositi se s normalnim stresovima života, raditi produktivno, a također doprinositi društvu na pozitivan način čineći ga boljim i zdravijim.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
