Siječanj, prvi mjesec nove godine, često se dočekuje s velikim očekivanjima, ali istovremeno može donijeti izazove koji rezultiraju siječanjskom depresijom. Ova vrsta emocionalnog stanja, prepoznatljiva po umoru, tuzi i manjku motivacije, često se javlja nakon blagdana. Siječanjska depresija je popularni, ali nekako neznanstveni termin koji se koristi za opisivanje općeg lošeg raspoloženja koje se često pojavljuje nakon Božića i Nove godine. Ovaj fenomen nije službeno prepoznat kao psihijatrijski poremećaj, ali mnogi ljudi diljem svijeta doživljavaju neki oblik emocionalnog pada nakon veselog i uzbuđujućeg razdoblja praznika.
– Naravno da depresija postoji tijekom cijele godine, ali ovi praznični dani oko Božića i Nove godine izazivaju u ljudima određene emocionalne reakcije koje ih vraćaju u ono stanje iz primarnih obitelji. Ako postoje neke traume vezane uz to, vrlo lako se okidaju dodatni stresovi. Mnogi ljudi postavljaju ciljeve ili rezolucije za novu godinu. Kada se suoče s izazovima ostvarivanja tih ciljeva ili se osjećaju kao da su već propustili postaviti sebi visoke standarde, to može dovesti do osjećaja neuspjeha ili tuge – rekao je Tin Pongrac, predsjednik udruge za prevenciju suicida.
Ovisno o iskustvu, siječanjska depresija može biti rezultat kombinacije faktora. Nakon veselja tijekom prosinca, povratak u svakodnevicu može rezultirati osjećajem praznine i tuge. Osim toga, smanjenje razine sunčeve svjetlosti može dovesti do poremećaja sna, smanjenja energije i depresivnih raspoloženja, a često si ljudi kroz novogodišnje odluke postavljaju nerealne ciljeve. Praznici su često vrijeme kada se ljudi okupljaju s obitelji i prijateljima. Nakon što se to razdoblje završi, pojedinci se mogu osjećati usamljeno ili izolirano.
– Blue monday se npr. slavi u Engleskoj i Nizozemskoj kao službeni, simbolični događaj. Ne bih tome pridavao nikakvo stvarno i znanstveno značenje, već samo poticaj da je bitno brinuti o depresiji. Svijest se širi, sve je bolje stanje. Nakon pandemije ljudi su shvatili važnost mentalnog zdravlja – objasnio je Pongrac.
Tijekom siječnja stručnu pomoć potraži više ljudi nego u ostalim mjesecima u godini, no zanimljiva je činjenica da su u lipnju i srpnju statistički najviše stope suicida.
Nakon pandemije ljudi su shvatili važnost mentalnog zdravlja. Bilo je niz utjecajnih osoba u Hrvatskoj koje su izašle u javnost i priznale da su depresivne. Stigma često priječi ljude da na vrijeme potraže pomoć – rekao je.
Fizička aktivnost, kreativno izražavanje i grupne podrške prva su pomoć za oporavak i resocijalizaciju, no ljudi koji boluju od depresije ne bi trebali izbjegavati farmakoterapiju.
– Opasno je izostaviti lijekove iz liječenja. Postoji bezbroj negativnih primjera gdje su ljudi odbili ili prestali uzimati lijekove. Ne treba se osloniti i samo na lijekove. Zato se ja zalažem da se uvede psihoterapija za sve građane – poručio je Pongrac.
Razumijevanje vlastitih osjećaja, postavljanje realnih ciljeva i traženje podrške od ključne su važnosti za prevazilaženje depresije. Važno je znati da je izliječiva, te da se s pravim pristupom može proći s pozitivnim izgledima. Kako bi se nosili s siječanjskom depresijom ili sličnim osjećajima nakon praznika, važno je prakticirati samopomoćne strategije poput održavanja zdravih navika spavanja, prehrane i vježbanja, kao i aktivnosti koje potiču dobro raspoloženje poput druženja s prijateljima, bavljenja hobijima i opuštanja. Ako se osjećaji depresije ili tuge produlje ili postanu teški, važno je potražiti podršku od strane stručnjaka za mentalno zdravlje poput psihologa ili psihijatra.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
