S prvim danom 2023. Hrvatska postaje dvadeseta članica eurozone, a tome prethode brojne prilagodbe koje su već sada postale dio naše svakodnevice. Građani su u strahu od rasta i zaokruživanja cijena te porasta troškova života, a mnogi su zabrinuti kako će već sada teško stanje na tržištu nekretnina izgledati jednom kada u potpunosti prijeđemo na euro.
Matija Gečić, vlasnik agencije za nekretnine, upozorava da cijene na tržištu nekretnina i dalje rastu te da uzlazni trendovi nakon konverzije, čini se, neće stati. U Sloveniji je nakon konverzije uočena stagnacija cijena nekretnina, a za neke vrste nekretnina primijećen je i rast. Ipak, tvrdi Gečić, sa Slovenijom se ne možemo uspoređivati te ne želi spekulirati hoće li i u Hrvatskoj doći do stagnacije na tržištu po ulasku u eurozonu, posebice zbog specifičnosti hrvatskoga tržišta.
Mnogim mladim obiteljima kupnja nekretnine je samo san. Nepristupačnost tržišta nekretnina mladim obiteljima u Hrvatskoj donekle je riješena APN-om, međutim, postavlja se pitanje što će biti s APN-om kada prijeđemo na euro. Gečić smatra da će se s 2023. godinom zaključiti njegovo djelovanje. Trend rasta cijena na tržištu nekretnina najbolje prikazuje činjenica da si dvoje mladih zaposlenih ljudi u 2022. godini ne može priuštiti stan od 50 m2 u Zagrebu. Nažalost, ni budućnost na ovom području ne donosi puno promjena jer se očekuje i daljnji rast nekretnina, ali treba imati u vidu i da je mnogim mladima teško kupiti nekretninu zbog malih primanja, pa i uz pomoć APN-a, upozorava Gečić.
Nažalost po nas, ali i agenta za nekretine, ne živimo u svijetu čarobnjaka i teško je predvidjeti hoće li se situacija u narednim mjesecima ili godinama promijeniti. Iako se predviđa daljni rast cijena nekretnina, zadnja nam ostaje nada da nakon kratkog perioda prilagodbe konverziji dolazi i željno iščekivana stabilizacija. Jedno je sigurno, neizvjesnost na tržištu se nastavlja i s ulaskom u eurozonu.
