Jesen u Dubravi 2023.

Zagrebancija
-
0
Jesen u Dubravi 2023.
Sportska, edukativna, javnozdravstvena i gospodarska manifestacija JESEN U DUBRAVI 2023. SPORT, STEM&ĄRT ZA KVART (SSAK2023) održala se 23.9.2023. na SRC Jezero Granešina, u okviru Europskog tjedna mobilnosti u Dubravi #ETM2023 u organizaciji članice Vijeća za prevenciju Vijeća gradske četvrti Gornja Dubrava Andreja Marcetić i suradnji Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, , Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Narodnog sveučilišta Dubrava, Knjižnice Jelkovec, Udruge športskih ribolovaca invalida domovinskog rata RH (UŠRIDRR), Agronomske škole Zagreb, Škole za medicinske sestre Vinogradska, Prehrambeno-tehnološke škole, Učeničkog doma “Dora Pejačević”, Osnovne škole Antuna Mihanovića, Osnovne škole Rapska, Osnovne škole Granešina, Osnovne škole Vjenceslava Novaka, Osnovne škola Marije Jurić Zagorke, Osnovne škole Markuševec, Osnovne škole A.B. Šimić, Osnovne škole Dore Pejačević, Našice, Dječjeg vrtića Šegrt Hlapić, Dječjeg vrtića Leptir Sesvete, Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava, Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govorenja SUVAG, III.PP Dubrava, Udruge umirovljenika Seniori Studentski grad, Kulturno-umjetničkog društva Oporovec, Hrvatskog crvenog križa,  Agencija za odgoj i obrazovanje i Hrvatske obrtničke komore. Manifestacija je bila iznimno raznolika i bogata programima u organizaciji i suradnji s brojnim institucijama i organizacijama, obuhvatila je različite aspekte kulture, obrazovanja, zdravlja i ekologije: edukativne radionice, posebno one usmjerene na STEM i ekološku svijest, pružale su priliku sudionicima da steknu nove vještine i znanja, etno radionice poticale su očuvanje kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih izraza i pomagale u povezivanju generacija i prenošenju tradicije; likovne radionice za djecu i odrasle pod vodstvom renomiranih hrvatskih slikara i slikara iz Ukrajine nudile su izvanrednu priliku za izražavanje kreativnosti i umjetničkog izraza, javnozdravstvene aktivnosti usmjerene prema zdravlju pružile su važne informacije i poticale brigu o vlastitom zdravlju, a što je korisno za sudionike i zajednicu u cjelini; u području održivosti i ekologije eko sajam je promicao održivu poljoprivredu i ekološku svijest, potičući lokalne OPG-ove i učeničke zadruga podržavajući održivi razvoj i ekološku osviještenost; sportske aktivnosti – biciklijada i vanjska teretana, promicale su tjelesnu aktivnost i zdrav način života. Isto tako, prisustvo III. Policijske postaje Dubrava na manifestaciji “Jesen u Dubravi 2023. – Sport, STEM&ĄRT za kvart (SSAK2023)” jasno pokazuje važnost suradnje između lokalne zajednice s ciljem povećanje svijesti o sigurnosti, jačanje povjerenja, primarne prevencije i poticanja suradnje. Ovo je izvanredan primjer kako zajednica može surađivati kako bi organizirala manifestaciju koja potiče obrazovanje, kulturu, zdravlje i ekološku osviještenost. PR i event management organizirala mr.sc.Andreja Marcetić, VP Vijeća GČ Gornja Dubrava, predsjednica Odbora za ljudska prava i međunarodne odnose UŠRIDRRH.  

Muzej suvremene umjetnosti je živo mjesto stvaranja, izlaganja i interpretiranja

Zagrebancija
-
0
Muzej suvremene umjetnosti je živo mjesto stvaranja, izlaganja i interpretiranja
Muzej suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu predstavlja kulturnu instituciju koja pruža jedinstvenu i dinamičnu perspektivu na svijet suvremene umjetnosti. Smješten u prepoznatljivom staklenom paviljonu u sjevernom dijelu grada, MSU je postao središnje mjesto susreta umjetnosti, kulture i obrazovanja. Muzej suvremene umjetnosti prostire se na gotovo 15 tisuća četvornih metara i privlači pažnju svojom modernom arhitekturom. Izgrađen u blizini rijeke Save, stakleni paviljon dizajniran je od strane arhitekta Igora Franića i Idisa Turato, a otvoren je 2009. godine. Lokacija muzeja omogućava prekrasan pogled na grad i okolicu, i na taj način daje doživljaju umjetnosti i okoline dodatnu dimenziju. Muzej je zapravo utemeljen 21. prosinca 1954. godine osnivanjem Gradske galerije suvremene umetnosti, s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti. U sklopu prvog muzeja se osim galerije suvremene umjetnosti nalazio Centar za fotografiju, film i televiziju, te knjižnica. Isprva se nalazio u palači Kulmer na Gornjem gradu. U početku je muzej imao malu zbirku, ali je ubrzo obogaćen novim radovima. Zbog malog prostora muzej nikada nije imao stalni postav. Odluka o gradnji novog muzeja na adresi Avenija Dubrovnik 17, na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu donesena je 1998. godine. Na arhitektonskom natječaju izabran je rad spomenutog arhitekta Igora Franića. MSU je dom raznolikoj kolekciji suvremene umjetnosti, koja obuhvaća različite medije i izraze. Od slika i skulptura do video instalacija i performansa, muzejska zbirka pruža posjetiteljima uvid u različite aspekte suvremene umjetnosti. Izložbe se redovito mijenjaju, nudeći dinamičan doživljaj i priliku za otkrivanje novih umjetničkih radova. MSU ima snažan naglasak na edukaciji i angažmanu posjetitelja. Organizira različite edukativne programe, radionice i vođene ture kako bi posjetiteljima približio umjetničke procese i kontekste. Programi su prilagođeni različitim uzrastima i stupnjevima umjetničkog iskustva, čime se muzej otvara širokoj publici. MSU se ističe svojim interdisciplinarnim pristupom suvremenoj umjetnosti. Kroz suradnje s umjetnicima, kustosima, teoretičarima umjetnosti i drugim institucijama, muzej stvara dinamično okruženje koje potiče dijalog i razmjenu ideja. Muzej je često domaćin različitih kulturnih događanja i manifestacija. Osim redovitih izložbi, posjetitelji mogu uživati u performansima, predavanjima, filmskim projekcijama i drugim događanjima koja obogaćuju kulturnu ponudu grada Zagreba. MSU aktivno surađuje s drugim muzejima i galerijama diljem svijeta, što pridonosi globalnom karakteru njegove ponude. Razmjena umjetničkih djela, gostovanje umjetnika i sudjelovanje u međunarodnim projektima čine MSU relevantnim akterom na globalnoj kulturnoj sceni. Posebnost je LED zaslon koji pokriva veći dio zapadne strane muzeja, a dug je 90 metara. Na njemu se projiciraju umjetnički video radovi kojima Muzej komunicira s prolaznicima, šetačima, vozačima, a ne samo s muzejskom publikom. Jedan je od najvećih ekrana u ovom dijelu Europe. Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavlja esencijalnu točku susreta između umjetnosti, kulture i publike. Njegova arhitektura, kolekcija, edukativni programi i raznovrsni kulturni događaji čine ga ključnim čimbenikom u obogaćivanju kulturne scene grada Zagreba i pružaju posjetiteljima jedinstveno iskustvo suvremene umjetnosti. Muzej suvremene umjetnosti nije samo mjesto gdje se čuva umjetnost, već i prostor gdje se ona živi, istražuje i doživljava na različite načine. Iduće godine Muzej suvremene umjetnosti obilježava 70 godina. Osim velike obljetnice čeka ga i nekoliko velikih izložbenih projekata kao što su izložba Tomislava Gotovca, zatim Gorana Trbuljaka. Kraj godine završit će s jednom iznimno aktualnom izložbom koja je posvećena klimatskim promjenama. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.

Stručnim sastankom “Za dojenje zajedno” obilježen nacionalni tjedan dojenja

Domagoj Vušak
-
0
Stručnim sastankom “Za dojenje zajedno” obilježen nacionalni tjedan dojenja
Na Tribini Grada Zagreba, održan je stručni sastanak pod nazivom “Za dojenje zajedno”, kojim je obilježen Nacionalni tjedan dojenja… – Nacionalni tjedan dojenja jedna je nacionalna inicijativa da podignemo svijest o važnosti dojenja kao najzdravijeg izbora za dijete, majku i cijelo okruženje. Mi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo redovito, svake godine, obilježavamo ovaj tjedan, u okviru aktivnosti promicanja zdravlja, znači nacionalnog programa Živjeti zdravo. Ove godine smo zaključili da je važno poslati poruku da smo mi u promicanju dojenja, u uspostavi i zaštiti dojenja, svi zajedno, da to nije samo jedna struka, jedna osoba, jedna institucija, nego da smo zajedno, rekla je Maja Lang Morović, voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Stručni sastanak održali su predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Udruga Roda i Grad Zagreb… – U suradnji s brojnim stručnjacima iz ovog područja održali smo stručni sastanak na kojem su provedena dva okrugla stol, jedan na temu dojenja u sustavu zdravstva, a drugi na temu dojenja u zajednici. Događaj se obilježava dugi niz godina, a tako bi se trebalo nastaviti i u budućnosti.. Mi se nadamo da će to trajati kontinuirano, dok god imamo mogućnosti, dok god radimo zajedno na tim temama nastojat ćemo se udružiti i organizirati, uvijek će to biti na drugačiji način, uvijek ćemo imati aktivnosti u zajednici gdje će biti pozvane obitelji, roditelji, bit će stručne aktivnosti, okrugli stolovi, tako da ta površina ide sa svih strana. Između ostalog, na skupu se govorilo i o doniranju humanog, majčinog mlijeka… – Danas smo tu kako bi se povezali, svi oni koji su u mogućnosti i obvezi pružati podršku dojenju i ženama, senzibilizirati širu javnost, i kako bismo poslali zajedničku poruku da ako radimo kontinuirano da smo ženama dostupni, rekla je Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge koja brine o trudnoći i djetinjstvu. Iako se na prvu ne čini tako, brojni su problemi s kojima se majke susreću pri dojenju… – Najvažniji problemi su već u rodilištu, ne znaju kako dijete namjestiti na dojku, ne znaju je li dijete dobro uhvatilo dojku. Nakon toga kreće njihov strah, kad dođu doma, dobiva li dijete dovoljno mlijeka, i zatim niz uobičajenih problema pri dojenju. Ono što je problem je da majke često slušaju parole poput dojenje je najbolje, važno je dojiti, dojenje povezuje majku i dijete, a podršku koju očekuju odmah, ne mogu dobiti odmah. Tijekom izlaganja i diskusija, nastojalo se identificirati i poslati ključne poruke okupljenim zdravstvenim djelatnicima, suradnicima, budućim zdravstvenim radnicima, te pripadnicima civilnog društva, roditeljima, skrbnicima i svim ostalim zainteresiranim osobama.

Biciklijada 3 JEZERA u nedjelju 08.10.

Zagrebancija
-
0
Biciklijada 3 JEZERA u nedjelju 08.10.
U nedjelju 08.10. Udruga Djeca za bolji svijet organizira biciklijadu 3 JEZERA (Strmec, Rakitje, Orešje) u okolici Svete Nedelje koja je prilagođena za obitelji s manjom djecom. Cijelo vrijeme vozi se po makadamu i po ravnom terenu u duljini od 16 kilometara, ali i svi ostali ljubitelji bicikliranja su više nego dobrodošli, poručuju iz udruge. “Na svakom jezeru naš čeka nastup određenog kulturno umjetničkog društva, a na jezerima imamo i poučno predavanje određenog ribičkog društva o ribama i biljkama”, dodali su iz Udruge Djeca za bolji svijet. Također za sve sudionike osiguran je i grah i kolači. Prijave su na društvenim mrežama Udruge Djeca za bolji svijet (LINK). Polazak je s parkirališta ŠRD Rak na jezeru Rakitje u 10.00 sati.

Lovrić, Rusak i Barić: Tomašević je ukinuo taksi stajališta u Masarykovoj preko noći

Domagoj Vušak
-
0
Lovrić, Rusak i Barić: Tomašević je ukinuo taksi stajališta u Masarykovoj preko noći
Gradski zastupnici Ivica Lovrić, Gordana Rusak i Otto Barić pružili su podršku taksistima koji prosvjeduju zbog ukidanja taksi stajališta u Masarykovoj. Kažu, bez isprike su ih izmijestili s radnih mjesta… – To je isto kao da ove urede, koji se oko nas nalaze, jednostavno izmjestite, i onda nema nikakvog razgovora zašto ste to napravili, koja je zamjena i alternativa tome. Taksisti traže odgovore na ta pitanja, međutim, ne mogu ih dobiti od gospodina gradonačelnika, on s njima ne razgovara. On ne odgovara na njihova pitanja, ne sastaje se s njima na njihovu molbu. Mi smo ovdje iz dubljeg razloga, jer se osjećam krivom,a vjerujem i moji kolege, što nismo prije reagirali na ovakvo rušenje demokracije u Gradu Zagrebu, rekla je Gordana Rusak, gradska zastupnica. Na ovom mjestu taksi stajalište postoji stotinjak godina, a gradonačelnik ga je preko noći ukinuo, rekao je gradski zastupnik Otto Barić… – To znači, skoro sto godina je moralo proći da bi, u jednom procesu koji je netransparentan, nekoordiniran i nejasan, a potpuno zanemaruje javnost i sve ono što javnost treba znati. U tom procesu je to preko noći ukinuto, da bi kroz godinu-dvije, u sljedećem mandatu za koji se nadamo da se neće dogoditi, se ovdje raspisao natječaj, to nema nikakve veze, normalni civilizacijski tijek bi bio da ovdje svatko tko želi može ući u taksi, kao što može u Beču, u Kopenhagenu, Berlinu, u svakoj pješačkoj zoni ili neposredno uz nju. Ovdje smo ukinuli veliki broj taksi stajališta i to je neprihvatljivo. Svjedoci smo da se gradonačelnik sustavno obračunava s pojedinim skupinama građana, ustvrdio je gradski zastupnik Ivica Lovrić… – Sjetimo se roditelja odgojitelja, ugostitelja, iznajmljivača apartmana, brojnih poduzetnika kojima ne osigurava da mogu dobiti dozvole i investirati, sad su došli na red taksisti. Rekao bih, obračunava se sa socijalno ugroženim skupinama i s onima koji doprinose ovom gradu svojim radom, gospodarstvenicima, ugostiteljima, taksistima, iznajmljivačima soba, onima koji su najaktivniji i najvrijedniji dio gospodarskog života Grada Zagreba, zašto to Tomašević radi, treba pitati njega. Taksisti provode peticiju kojom se žele vratiti na stara taksi stajališta u Masarykovoj ulici… – Htjela bih reći da je gospodin gradonačelnik nama uzeo radno mjesto i sustavno pravo za rad. Mislim da smo time dovoljno rekli. Nećemo stati na ovome, idemo dalje, rekla je Gordana Marenić, taksistica. Taksisti su pokušali omesti gradonačelnikovu konferenciju za medije, uoči početka kružili su ispred zgrade gradske uprave i trubom iskazali svoje nezadovoljstvo.

Lunarov mural u Masarykovoj prisvaja sve manje simpatija. Ovim grafitom nisu oduševljeni ni iz zagrebačkog HSLS-a

zagrebancija.com
-
0
Lunarov mural u Masarykovoj prisvaja sve manje simpatija. Ovim grafitom nisu oduševljeni ni iz zagrebačkog HSLS-a
Lunarov mural u Masarykovoj prisvaja sve manje simpatija. Ovim grafitom nisu oduševljeni ni iz zagrebačkog HSLS, pogotovo jer Grada sada ide u čišćenje grada od takvih ukrasa. Potpredsjednik HSLS-a Alen Lochert upitao je hoće li isto učiniti i na kolniku križanja Masarykove/ Tesline i Preradovićeve ulice koji je sama organizirala. „Ova gradska vlast mjesecima najavljuje borbu protiv grafita na način da će u stopostotnom iznosu subvencionirati troškove uklanjanja grafita sa zgrada. Zanima nas hoće li Grad Zagreb sam sebe prijaviti u taj program kako bi se uklonio grafit na križanju križanja Masarykove/ Tesline i Preradovićeve. Pri tom moram naglasiti ne dovodimo u pitanje vještinu autora, nego činjenicu da je Grad Zagreb dozvolio da se tako nešto radi. Zanima nas što o tome misle konzervatori i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode?Hoće li Grad Zagreb sam sebe kazniti i platiti kaznu predviđenu odlukom o komunalnom redu koja iznosi od 100 do 250 eura. Smatramo da ovakvim potezom gradska vlast potiče grafitere da uništavaju tuđu imovinu jer ako može Grad zašto ne bi mogli i oni.” Mural ili grafit u Masarykovoj vide kao još jedan primjer nereda u Gradu „Ovo je samo jedan od primjera nereda u Gradu Zagrebu. Imamo nered svima vidljiv i s odvozom otpada. Kad se maknete iz najužeg centra vidjet ćete hrpe smeća. Imamo nered u prometu, kao i tramvajskom i biciklističkom prometu”, zaključno je prokomentirao Lochert.

Održana izložba “Nakit, romsko obiteljsko blago”

Domagoj Vušak
-
0
Održana izložba “Nakit, romsko obiteljsko blago”
Modnom revijom, na kojoj su mladi prikazali svo bogatstvo romskog modnog izričaja, otvorena je izložba “Nakit, romsko obiteljsko blago”. Među izloženim eksponatima uz digitalne fotografije, povijesne crtiće o nakitu, koji je kod Roma imao višestruko značenje, nalaze se nakit i ukrasni predmeti izrađeni na radionicama koji su prethodili postavljanju izložbe. – Do izložbe je došlo spontano. Već nekoliko godina sam član Saveza, i često surađujem u pisanju istraživačkih tekstova za časopis i portal. Kako je nakit sastavni i važan aspekt romske kulture, a ja se bavim izradom nakita, nekako smo se spontano dogovorili da ćemo ući u projekt, na inicijativu Saveza Roma Kali sara. Ima jako puno znalaca, koji već znaju o tradicionalnom romskom nakitu, pa nije bilo teško prikupiti građu, ostatak sam našla na internetu, i iz naše knjižnice sam uzela neke knjige koje prikazuju predivne komade nakita po kojima sam pokušala prikazati, kroz svoj nakit, njihov stil, rekla je Petra Cvetković, članica saveza Kali sara. U radionicama su sudjelovali članovi savezi Kali Sara, koji su sami izrađivali nakit… – Ja sam u početku pripremila neke komade nakita koji su mi se činili vrlo jednostavnim, ali pokazalo se da smo se trebali vratiti unazad, na učenje osnovnih čvorova, da bismo došli do neke jednostavne narukvice, što je usporilo proces izrade. To me malo iznenadilo. Nakit je od izrazite važnosti za Rome i njihovu kulturu… – Vjerujte mi da je nakit strahovito važan romskom narodu, prvenstveno zlato. Kad je migracija Roma krenula iz Indije, prije više od tisuću godina, oni su sa sobom nosili zlato, to je njima bila platežna moć, s kojom su preživljavali. Moram nešto reći, Romi su, što se tiče kulture, strahovito bogati narod, ne samo u slikarstvu, ne u književcnosti, glazbi, nego i izradi s rukama. Ruke su bile njihov život, njihov opstanak, što se tiče samog nakita, strahovito je bogat. Nismo uspjeli sve izložiti, koliko toga ima, rekla je Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma Kali Sara. Nakit i nošnja, kao i odjevni predmeti, dio su identiteta Roma… – Naprimjer, Romi s istoka su, pogotovo žene, imali dukate. Što više dukata, to su iz bogatije obitelji. To je bio njen miraz, na taj način se bogatije udala, nosila je to sa sobom, i to se s generacije na generaciju prenosilo, ne samo kod Roma, i kod drugih naroda je to tako Zato je važno prezentirati i eksponirati romske predmete, kako bi ih sačuvali od zaborava… – Ono što stalno govorim, jako malo znaju o našoj kulturi, jeziku i tradiciji, a mi smo tu već preko 700 godina. Pozivamo sve, dođite, upoznajte nas, vidjet ćete kako smo velikog srca i bogati u svakom pogledu. Oni koji su prošetali revijom, nosili su antikne komade iz Indije… – Danas nosim reviju, ovo na meni je “pravo sari” iz Indije, imam nakit koji je također iz Indije, nakit koji su nekad davno nosile romkinje. Broj onih koji su posjetili izložbu iznenadio je i organizate, posebice u broju mladih. OVAJ ČLANAK SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Međunarodni Dan starijih osoba u Vrbovcu

zagrebancija.com
-
0
Međunarodni Dan starijih osoba u Vrbovcu
U nedavno otvorenoj zgradi Gradskog društva Crvenog križa u Vrbovcu obilježen je Međunarodni dan starijih osoba. Bila je to prilika za prisjetiti se svega što Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec radi za bolji život starijih osoba. Gradsko društvo Crvenog križa je jedno od najneaktivnijih društava u državi postalo jedno od najaktivnijih, sve to zahvaljujući trudu i radu naše ravnateljice Jelene Mucko, koja je dan i noć u Crvenom križu. Uspjeli smo provesti puno projekata, preko 30 milijuna kuna europskog novca smo donijeli u Vrbovec, što je za ovako malo sredinu stvarno puno. Posebno smo ponosni na našu novu zgradu, koju smo dobili u stopostotnom financiranju od 17 milijuna kuna. Vjerujem da smo s našim projektima uljepšali i olakšali našim umirovljenicima njihove dane. Pomogli smo i puno ljudi koji su u potrebi, i siromašnima – izjavio je Mato Jelić, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Vrbovec. Izgradnja zgrade u kojoj se nalazi Gradsko društvo Crvenog križa gotovo je u stopostotnom iznosu financirano europskim novcem, i to projektom “To mi treba”: Pored toga, moramo se zahvaliti Gradu Vrbovcu i Zagrebačkoj županiji koji su nas dodatno financijski podržali, grad s milijun kuna, i Županija s 995 tisuća, no nama je ostalo sredstava i moramo im vratiti 50 tisuća eura. Osim ako ih neće ostaviti da završimo neke projekte – nastavila je Jelena Mucko, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Vrbovec. Brojne su aktivnosti koje provodi Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec, a mnoge od njih događaju se upravo u novootvorenoj zgradi. Zgrada je koncipirana kao centar za pružanje socijalnih usluga u zajednici, mi imamo sve socijalne usluge koje su po zakonu o socijalnoj skrbi predviđene. Imamo kuhinju u kojoj pripremamo obroke i dostavljamo starijim i nemoćnim osobama na teren. Imamo prostor za poludnevni boravak, prostor za dnevne aktivnosti s raznim radionicama, od sportsko-rekreativnih, tekstilne, keramičarske, drvodjelske, imamo i frizerski salon, imamo i prostor za pružanje pomoći u kući starijim osobama, počet ćemo s tom uslugom početkom studenog – ističe Mucko. Iako prikupljenim novcem itekako pomažu građanima u zajednici, ima i onih koji ne gledaju blagonaklono na to. Možda bih napomenula da investicija ovog tipa nije dovoljno prihvaćena u Hrvatskoj, još uvijek ima ljudi koji smatraju da je ulaganje u infrastrukturu za potrebe starijih osoba bacanje novca. Misle da se starije osobe mogu sami zabavljati, ili ih trebaju zabavljati djeca ili netko drug. Ne vide prednosti što smo postigli i što ćemo tek postići. Mi smo među prvima koji ima ovakav tip centra za pružanje usluga starijim osoba, ali s vremenom će se to morati proširiti po cijeloj zemlji – nadodaje Mucko. I Zagrebačka županija ulaže značajna sredstva za skrb o starijim osobama, što iz vlastitog proračuna, što iz fondova Europske unije. Zaista nastojimo pomoći, kroz financiranje, ali i kroz naše programe. Meni je žao, kolegica koja je zadužena za zdravstvo i socijalnu skrb nije s nama bolesna je. Ovaj projekt smo podržali maksimalno, partneri smo, prepoznali smo važnost projekta za starije osobe. Način na koji je ovdje pružena usluga starijim osobama je, kao što je ravnateljica rekla, da ih se uključi, involvira u svakodnevni život, da se međusobno druže, ne da su izolirani, nego da i kroz taj način budu vitalniji. Druženje utječe i na fizičko i na mentalno zdravlje, samim time će se i na zdravstveni sustav smanjiti opterećenje, jer što su ljudi vitalniji i zdraviji su, i time će biti i manji trošak u zdravstvu. Osim svega navedenog, Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec kuha obroke i odnosi ih potrebitima, što je samo jedna u nizu aktivnosti koju provode, zaključio je Damir Fašaić, pročelnik Upravnog odbora za gospodarstvo i fondove Europske unije ČLANAK JE NAPISAN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM

Demencija – razumijevanje, simptomi, prevencija

zagrebancija.com
-
0
Demencija – razumijevanje, simptomi, prevencija
Demencija je složen i težak medicinski problem koji zahvaća milijune ljudi širom svijeta. To je grupa simptoma povezanih s oštećenjem mozga, što rezultira gubitkom kognitivnih funkcija kao što su pamćenje, razumijevanje, razmišljanje i komunikacija. Iako nema potpuno izlječenje, rano prepoznavanje, upravljanje simptomima i preventivne mjere mogu znatno poboljšati kvalitetu života za one koji žive s demencijom.

Što je Demencija?

Demencija nije jedna bolest, već skupina sličnih simptoma koji se pojavljuju kao posljedica različitih bolesti i stanja mozga. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, ali postoje i druge, poput vaskularne demencije, Lewyjeve tjelesne demencije i frontotemporalne demencije. Simptomi demencije obično se razvijaju postupno i napreduju s vremenom. Najčešći znakovi uključuju: 1. Gubitak pamćenja: Osoba može zaboraviti nedavne događaje, imena i datume. 2. Poteškoće s koncentracijom i razmišljanjem: Problemi s rješavanjem jednostavnih zadataka i donošenjem odluka postaju učestaliji. 3. Poteškoće s komunikacijom: Osoba može imati teškoća s pronalaženjem pravih riječi, ponavljati iste rečenice ili gubiti nit razgovora. 4. Promjene u ponašanju i raspoloženju: Mogu se pojaviti promjene u raspoloženju, kao što su tuga, tjeskoba ili agresija. 5. Problemi s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti: Održavanje higijene, oblačenje i prepoznavanje poznatih lica mogu postati izazovni zadaci.

Prevencija Demencije

Iako ne postoji čarobni lijek za demenciju, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik od razvoja ove ozbiljne bolesti ili usporili njezin napredak. Evo nekoliko ključnih preventivnih mjera: 1. Fizička Aktivnost: Redovita tjelesna aktivnost poboljšava cirkulaciju, održava zdravlje srca i smanjuje rizik od demencije. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe svaki tjedan. 2. Zdrava Prehrana: Uravnotežena prehrana bogata antioksidansima, vitaminima i omega-3 masnim kiselinama može podržati zdravlje mozga. Izbjegavajte pretjeranu konzumaciju rafiniranih šećera i zasićenih masti. 3. Mentalna Stimulacija: Održavanje uma aktivnim kroz čitanje, rješavanje mozgalica, učenje novih vještina i druženje s prijateljima može pomoći očuvanju kognitivnih funkcija. 4. Društvena Interakcija: Održavanje društvenih veza i aktivno sudjelovanje u zajednici može smanjiti osjećaj izolacije i depresiju, što su faktori rizika za demenciju. 5. Kontrola Kroničnih Bolesti: Dijabetes, visoki krvni tlak i visoki kolesterol mogu povećati rizik od vaskularne demencije. Redoviti pregledi i pravilno liječenje ovih stanja mogu pomoći u prevenciji demencije. 6. Održavanje Zdravog Tlaka: Održavanje zdravog krvnog tlaka ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja krvnih žila u mozgu i smanjenju rizika od vaskularne demencije. 7. Ograničenje Alkohola i Nikotina: Pretjerana konzumacija alkohola i pušenje povećavaju rizik od demencije. Smanjenje ili potpuno odustajanje od ovih štetnih navika može biti ključno za prevenciju. Važno je napomenuti da su genetika i nasljedni faktori također važni u riziku od demencije, ali promjene u načinu života i pridržavanje ovih preventivnih mjera mogu igrati ključnu ulogu u smanjenju tog rizika. Demencija je ozbiljno stanje koje utječe na kvalitetu života ne samo oboljelih, već i njihovih obitelji i njegovatelja. Razumijevanje simptoma, pravovremena dijagnoza i primjena preventivnih mjera mogu znatno olakšati ovu tešku situaciju i doprinijeti boljoj budućnosti za one koji žive s demencijom. Davanje podrške osobama koje žive s demencijom može biti izazovno, ali je od iznimne važnosti za njihovu kvalitetu života i emocionalno blagostanje. Ovdje su neki korisni savjeti kako pružiti podršku osobama s demencijom: Informirajte se o demenciji: Prvo i osnovno, educirajte se o demenciji kako biste bolje razumjeli što osoba prolazi. To će vam pomoći da budete strpljivi i empatični. Komunicirajte s razumijevanjem: Komunikacija može biti izazovna, ali važno je prilagoditi se. Govorite sporije, jasno i koristite jednostavan jezik. Održavanje pozitivnog tona i izražavanje nježnosti može pomoći osobi da se osjeća voljeno. Održavajte rutinu: Stvaranje stabilne dnevne rutine može pomoći osobama s demencijom da se osjećaju sigurno. To uključuje redovite obroke, vrijeme za šetnju i odmor. Dopustite im da budu neovisni: Gubitak neovisnosti može biti frustrirajuć za osobu s demencijom. Pružite im priliku da obavljaju jednostavne zadatke i donose odluke kad je to moguće, kako bi očuvali osjećaj kontrole nad vlastitim životom. Pokažite strpljenje i razumijevanje: Osobe s demencijom mogu biti zbunjene i anksiozne. Budite strpljivi i pružite im dodatno vrijeme za obavljanje svakodnevnih zadataka. Održavajte sigurnost: Pazite na fizičku sigurnost osobe s demencijom. Uklonite potencijalno opasne predmete ili situacije iz okoline. Također, razmislite o postavljanju sigurnosnih uređaja u kući, poput kvaka na vratima i ručica za tuširanje. Pružite emocionalnu podršku: Osobe s demencijom često doživljavaju emocionalnu turbulenciju. Slušajte ih pažljivo i budite tu da pružite podršku, suosjećanje i utjehu. Uključite ih u aktivnosti: Nastavite uključivati osobu u aktivnosti koje su im nekada bile drage, čak i ako ih sada mogu obavljati uz pomoć. To može uključivati čitanje, crtanje, slušanje glazbe ili šetnje. Razgovarajte s profesionalcima: Ako osoba s demencijom pokazuje znakove značajnih poteškoća u svakodnevnom životu, obratite se zdravstvenim stručnjacima i organizacijama koje pružaju podršku osobama s demencijom i njihovim obiteljima. Brinite se o sebi: Skrbnici i obitelj također trebaju brinuti o sebi. Briga o osobi s demencijom može biti fizički i emocionalno iscrpljujuća, stoga je važno tražiti podršku i odmoriti se kad je to potrebno. Pružanje podrške osobama s demencijom zahtijeva strpljenje, razumijevanje i empatiju. Svaka osoba s demencijom je jedinstvena, pa je važno prilagoditi pristup njezinim individualnim potrebama. Nesebična podrška može značiti sve za osobe koje žive s demencijom, doprinoseći njihovom osjećaju sigurnosti, ljubavi i pripadnosti. ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

U Vrbovcu obilježen Međunarodni dan starijih osoba

Domagoj Vušak
-
0
U Vrbovcu obilježen Međunarodni dan starijih osoba
U nedavno otvorenoj zgradi Gradskog društva Crvenog križa u Vrbovcu obilježen je Međunarodni dan starijih osoba. Bila je to prilika za prisjetiti se svega što Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec radi za bolji život starijih osoba… – Gradsko društvo Crvenog križa je jedno od najneaktivnijih društava u državi postalo jedno od najaktivnijih, sve to zahvaljujući trudu i radu naše ravnateljice Jelene Mucko, koja je dan i noć u Crvenom križu. Uspjeli smo provesti puno projekata, preko 30 milijuna kuna europskog novca smo donijeli u Vrbovec, što je za ovako malo sredinu stvarno puno. Posebno smo ponosni na našu novu zgradu, koju smo dobili u stopostotnom financiranju od 17 milijuna kuna. Vjerujem da smo s našim projektima uljepšali i olakšali našim umirovljenicima njihove dane. Pomogli smo i puno ljudi koji su u potrebi, i siromašnima, rekao je Mato Jelić, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Vrbovec. Izgradnja zgrade u kojoj se nalazi Gradsko društvo Crvenog križa gotovo je u stopostotnom iznosu financirano europskim novcem, i to projektom “To mi treba”… – Pored toga, moramo se zahvaliti Gradu Vrbovcu i Zagrebačkoj županiji koji su nas dodatno financijski podržali, grad s milijun kuna, i Županija s 995 tisuća, no nama je ostalo sredstava i moramo im vratiti 50 tisuća eura. Osim ako ih neće ostaviti da završimo neke projekte, rekla je Jelena Mucko, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Vrbovec. Brojne su aktivnosti koje provodi Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec, a mnoge od njih događaju se upravo u novootvorenoj zgradi… – Zgrada je koncipirana kao centar za pružanje socijalnih usluga u zajednici, mi imamo sve socijalne usluge koje su po zakonu o socijalnoj skrbi predviđene. Imamo kuhinju u kojoj pripremamo obroke i dostavljamo starijim i nemoćnim osobama na teren. Imamo prostor za poludnevni boravak, prostor za dnevne aktivnosti s raznim radionicama, od sportsko-rekreativnih, tekstilne, keramičarske, drvodjelske, imamo i frizerski salon, imamo i prostor za pružanje pomoći u kući starijim osobama, počet ćemo s tom uslugom početkom studenog. Iako prikupljenim novcem itekako pomažu građanima u zajednici, ima i onih koji ne gledaju blagonaklono na to… – Možda bih napomenula da investicija ovog tipa nije dovoljno prihvaćena u Hrvatskoj, još uvijek ima ljudi koji smatraju da je ulaganje u infrastrukturu za potrebe starijih osoba bacanje novca. Misle da se starije osobe mogu sami zabavljati, ili ih trebaju zabavljati djeca ili netko drug. Ne vide prednosti što smo postigli i što ćemo tek postići. Mi smo među prvima koji ima ovakav tip centra za pružanje usluga starijim osoba, ali s vremenom će se to morati proširiti po cijeloj zemlji. I Zagrebačka županija ulaže značajna sredstva za skrb o starijim osobama, što iz vlastitog proračuna, što iz fondova Europske unije… – Zaista nastojimo pomoći, kroz financiranje, ali i kroz naše programe. Meni je žao, kolegica koja je zadužena za zdravstvo i socijalnu skrb nije s nama bolesna je. Ovaj projekt smo podržali maksimalno, partneri smo, prepoznali smo važnost projekta za starije osobe. Način na koji je ovdje pružena usluga starijim osobama je, kao što je ravnateljica rekla, da ih se uključi, involvira u svakodnevni život, da se međusobno druže, ne da su izolirani, nego da i kroz taj način budu vitalniji. Druženje utječe i na fizičko i na mentalno zdravlje, samim time će se i na zdravstveni sustav smanjiti opterećenje, jer što su ljudi vitalniji i zdraviji su, i time će biti i manji trošak u zdravstvu, rekao je Damir Fašić, proočelnik Upravnog odbora za gospodarstvo i fondove Europske unije. Osim svega navedenog, Gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec kuha obroke i odnosi ih potrebitima, što je samo jedna u nizu aktivnosti koju provode, zaključio je Fašaić. ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM

Dani vina ovog vikenda u Jastrebarskom

zagrebancija.com
-
0
Dani vina ovog vikenda u Jastrebarskom
Spajajući prošlost i sadašnjost jaskanskog kraja, Dani vina najznačajnija su lokalna manifestacija kojom se ponose Jaskanci, ali i sami vinari. Baš poput grožđa, Dani vina su sazrijevali svih ovih godina, prolazeći različite faze, da bi se nakon punih 30 godina polako vraćali svome izvornom obliku. Stopljeni s veličanstvenom prirodom jaskanskog kraja, proslavit će se kraj berbe kao najznačajnijeg dijela godine u vinogradu, a vrijedni vinari predstavit će rezultate svoga rada. Kroz tri dana i to od 29. rujna do 1. listopada, u perivoju dvorca Erdödy u Jastrebarskom, održavaju se Dani vina, organizirane su brojne radionice, edukacije i degustacija na kojima će se o vrhunskim vinima s Plešivice slušati od ponajboljih stručnjaka. Na Danima vina ove će godine sudjelovati 14 vinara i to Josip Braje, Robert Braje, Krešimir Ivančić, Željko Gregorić, Vinarija Jagunić, Franjo Kolarić, Podrum Mladina, Stjepan Sirovica, Siniša Šoškić, Tomac & Bajda, Dobra berba, RJ Winery, Vinarija Šember i Vinarija Kurtalj. Za glazbeni su program zaduženi Neno Belan & Fiumens koji će publiku zabaviti u petak, 29. rujna, Matija Cvek & The Funkensteins  koji će nastupiti u subotu, 30. rujna i Gazde čiji je nastup rezerviran za  nedjelju, 1. listopada.   ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM

Misterija boja: dublje razumijevanje svijeta kroz spektar boja

zagrebancija.com
-
0
Misterija boja: dublje razumijevanje svijeta kroz spektar boja
Boje su svuda oko nas. Gledamo ih, doživljavamo ih i povezujemo s raznim emocionalnim i kreativnim iskustvima svakog dana. Boje nisu samo estetski užitak; one su ključne za našu percepciju svijeta i duboko utječu na naše emocije i ponašanje. U ovom članku istražit ćemo tajanstveni svijet boja, kako ih percipiramo i kako oblikuju naš svakodnevni život. Prvo što primijetimo kod boja jest njihov emocionalni utjecaj na nas. Crvena nas može uzbuđivati i poticati, dok plava može djelovati umirujuće i opuštajuće. Ova emocionalna povezanost s bojama duboko je ukorijenjena u našim životima i kulturama. Na primjer, mnoge kulture povezuju bijelu boju s čistoćom i nevinosti, dok crna može simbolizirati tugu ili smrt. Boje se često koriste u umjetnosti i dizajnu kako bi se izražavale emocije i stvorila atmosfera. Poznato je da boje u interijeru domova ili radnih prostora utječu na raspoloženje i produktivnost ljudi.
Crvena: strast, snaga i pozornost
Crvena boja često se povezuje s intenzivnim emocijama poput strasti, ljubavi i bijesa. To je boja koja nas može potaknuti na akciju i pobuditi našu pažnju. Zbog toga se često koristi u marketinške svrhe kako bi privukla pozornost. No, crvena može imati i svoju tamniju stranu – može simbolizirati opasnost ili agresiju. Uz to, crvena je često povezana s energijom i vitalnošću.
Plava: mir, harmonija i stabilnost
Plava boja često se percipira kao opuštajuća i umirujuća. Ona nas asocira na nebo i more, prirodne elemente koji nas često smiruju. Plava također simbolizira vodu i čistoću. Zbog toga se često koristi u spa centrima i prostorima za opuštanje. Iako plava može donijeti osjećaj mira, treba paziti da se ne pretera s njom jer prevelika upotreba plave može izazvati osjećaj hladnoće i udaljenosti.
Žuta: radost, optimizam i kreativnost
Žuta boja odmah donosi osjećaj sunca i topline. Ona je povezana s radosti, optimizmom i srećom. Žuta također potiče kreativnost i komunikaciju. Zbog toga se često koristi u reklamama kako bi privukla pozitivnu pažnju. No, prekomjerna izloženost žutoj boji može izazvati osjećaj nervoze ili nelagodnosti.
Zelena: ravnoteža, priroda i obnova
Zelena boja simbolizira prirodu i rast. Ona donosi osjećaj ravnoteže i obnove. Mnogi ljudi osjećaju se smirenima kad su okruženi zelenim prostorima, poput parkova ili šuma. Zelena također može simbolizirati zdravlje i svježinu. Zbog toga se često koristi u proizvodima koji se reklamiraju kao ekološki prihvatljivi ili zdravi.
Ljubičasta: kreativnost, misterioznost i duhovnost
Ljubičasta boja često se povezuje s kreativnošću, umjetničkim izražavanjem i duhovnošću. Ona donosi osjećaj misterioznosti i dubine. Ljubičasta boja također može potaknuti maštovite procese u našem mozgu i potaknuti nas da razmišljamo izvan okvira. Zbog toga se često koristi u umjetničkim djelima i dizajnu koji teže biti jedinstveni i izvanredni.

Percepcija boja

Ljudska sposobnost percipiranja boja temelji se na složenom procesu u mozgu. Naše oči sadrže receptore zvane koni koji su osjetljivi na tri osnovne boje: crvenu, zelenu i plavu. Kombinacijom signala iz ovih receptora, mozak stvara široku paletu boja koje vidimo oko sebe. Fascinantno je da neke životinje, poput nekih vrsta ptica i kukaca, mogu vidjeti spektar boja koji je izvan ljudskih mogućnosti. To znači da svijet oko nas može biti mnogo raznovrsniji nego što ga mi percipiramo.

Kulturni i simbolički aspekti boja

Boje imaju duboko ukorijenjen značaj u kulturama širom svijeta. Na primjer, crvena boja često se povezuje s ljubavlju i strašću u mnogim kulturama, dok se u drugim kulturama može povezivati s opasnošću ili srećom. Boje se također koriste u religijskim obredima i ceremonijama, često s posebnim simboličkim značenjem. Zastave su odličan primjer korištenja boja u simbolici. Svaka nacija ima svoju zastavu s određenim bojama koje predstavljaju povijest, identitet i vrijednosti te zemlje. Na primjer, američka zastava ima crvene, bijele i plave pruge, dok japanska zastava ima bijelu pozadinu s crvenim krugom. Korištenje boja u umjetnosti i dizajnu Likovna umjetnost i dizajn koriste boje kako bi izrazili kreativnost i komunicirali poruke. Umjetnici koriste boje za stvaranje različitih efekata i atmosfera u svojim djelima. Na primjer, upotreba svijetlih, živih boja može stvoriti osjećaj radosti i energije, dok tamne, tamnije boje mogu izazvati ozbiljnost ili tugu. U dizajnu, boje se koriste kako bi se privukla pažnja, stvorila prepoznatljivost i komunicirala određena poruka ili identitet. Logotipi, reklamni materijali i ambalaža često se pažljivo planiraju kako bi se iskoristila psihologija boja i utjecala na kupce. Boje su srce percepcije Boje su nevidljiva nit koja povezuje našu percepciju svijeta s našim emocionalnim i kreativnim iskustvima. One nas okružuju u svakodnevnom životu, utječući na naše raspoloženje, izražavanje i interpretaciju svijeta oko nas. Duboko ukorijenjene u kulture i simboliku, boje su ključ za dublje razumijevanje ljudske percepcije i interakcije s okolinom. Bez obzira na to jeste li umjetnik, dizajner, ili samo promatrač svijeta oko sebe, razumijevanje boja može obogatiti vaše iskustvo i otvoriti vrata prema dubljem razumijevanju spektra boja koji nas okružuje. ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Razbijanje tabua i borba protiv raka dojke

zagrebancija.com
-
0
Razbijanje tabua i borba protiv raka dojke
Kada pomislimo na borbu protiv raka dojke, često nam se u umu javlja slika roze trake, ženskog solidarnosti i kampanje za svijest o važnosti mamografija. Dok ovi elementi igraju ključnu ulogu u borbi protiv ove bolesti, postoji mnogo dublja priča koja se krije iza statistika i kampanja – priča o hrabrim ženama, obiteljima koje se bore, i istinskom zajedništvu u suočavanju s rakom dojke. Što je rak dojke? Rak dojke, jedna od najčešćih malignih bolesti među ženama diljem svijeta, često se doživljava kao izazov sa samo fizičke strane. No, ova bolest je mnogo više od toga. Ona utječe na živote ne samo oboljelih, već i njihovih obitelji, prijatelja i često mijenja način na koji gledamo na život. Rak dojke, u svojoj srži, predstavlja nekontrolirani rast stanica u dojkama, što može dovesti do stvaranja kvržica ili čvorova. Iako je najčešći među ženama, rijetko zahvaća i muškarce. Pored fizičkih izazova, pacijenti se suočavaju s emocionalnim teretom dijagnoze i liječenja, što može biti izuzetno iscrpljujuće.   Snaga ujedinjenih žena Jedan od najdubljih aspekata borbe protiv raka dojke je nevjerojatna snaga i podrška koju žene pružaju jedna drugoj. Zajedništvo koje se razvija među ženama oboljelima od raka dojke nije samo inspirirajuće, već i ključno za njihovu borbu. Mnoge žene koje su se suočile s rakom dojke postale su aktivistkinje i zagovarateljice svijesti o bolesti. One dijele svoje priče, potiču druge na redovite preglede i potiču istraživanja kako bi se pronašli bolji načini za prevenciju i liječenje ove opake bolesti. Razbijanje stigme i podizanje svijesti Jedan od najvažnijih aspekata borbe protiv raka dojke je razbijanje stigme i podizanje svijesti. Žene koje se suočavaju s ovom bolešću često se suočavaju s predrasudama i nesporazumima. Mnogi ljudi ne shvaćaju da rak dojke može zahvatiti žene svih dobnih skupina i da genetika nije uvijek ključni faktor. Edukacija je ključna za promjenu percepcije i poticanje na prevenciju i rano otkrivanje. Kako bismo to postigli, potrebno je nastaviti s kampanjama za svijest, ali i poticati otvorene razgovore o raku dojke. Dijalog između pacijenata, obitelji, zdravstvenih stručnjaka i javnosti može pomoći u razumijevanju izazova s kojima se suočavaju oboljeli od raka dojke i pružiti podršku koja im je potrebna. Inovacije u liječenju Razvoj novih tehnologija i terapija igra ključnu ulogu u borbi protiv raka dojke. S napretkom znanosti i medicinske tehnologije, postoje sve bolji načini za liječenje ove bolesti. Imunoterapija, personalizirana medicina i ciljane terapije otvaraju vrata za ciljano i učinkovito liječenje raka dojke. To znači da se svaki pacijent tretira individualno, uzimajući u obzir specifičnosti njihovog tumora i genetskog profila. Prevencija: ključ za budućnost Dok su inovacije u liječenju ohrabrujuće, prevencija ostaje ključem za smanjenje incidencije raka dojke. Redoviti mamografi i samopregledi dojki ostaju osnovna sredstva za ranu detekciju. Također, promocija zdravih načina života, uključujući uravnoteženu prehranu, tjelovježbu i smanjenje izloženosti rizičnim faktorima, igraju ključnu ulogu u prevenciji raka dojke. Zaključak Borba protiv raka dojke nije samo stvar pojedinca, već cijele zajednice. Obitelji, prijatelji, zdravstveni radnici i zagovaratelji zajedno čine snažnu mrežu podrške za oboljele od raka dojke. Ujedinjeni u svijesti, prevenciji, liječenju i istraživanju, možemo napraviti stvarnu razliku u životima mnogih žena i njihovih obitelji. Ruka uz ruku, možemo ostvariti cilj – pobijediti rak dojke i pružiti svim ženama svijetlu budućnost bez straha od ove opake bolesti. ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Održan okrugli stol na temu “Sport i intelektualno vlasništvo”

Domagoj Vušak
-
0
Održan okrugli stol na temu “Sport i intelektualno vlasništvo”
U auli Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol na temu “Sport i intelektualno vlasništvo”. Sportovi su postali globalna industrija vrijedna više milijardi dolara – industrija koja generira ulaganja u objekte, zapošljava milijune ljudi diljem svijeta i zabavlja milijarde… – Možda nismo toga toliko svjesni, koliko puno intelektualnog vlasništva ima u sportu, a zapravo ga ima. Ako krenemo od brendinga, brendova, pojedinih igrača, klubova, natjecanja, sve to se štiti pravima intelektualnog vlasništva. Kad govorimo o prijenosu utakmica, preko TV-a, ali sada sve više putem interneta, piratizacije tih događanja gdje se neovlašteno prenose sportski događaji, također je top tema na razini Europske unije, ali i kod nas u Hrvatskoj. Osim toga, mi ćemo otvoriti jednu temu koja nije toliko definirana, propitat ćemo kako metode poučavanja u području sporta, kako sportske škole, akademije, kako različiti oblici mogu biti zaštićeni pravima intelektualnog vlasništva, rekla je Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu. Okrugli stol okupio je stručnjake iz područja sporta, ali i prava, kako bi se povezali sport i intelektualno vlasništvo, s ciljem bolje pravne zaštite… – Što se onda, naravno, reflektira i na financijske učinke, ali ne samo na to, nego i na određeni red u ovom području, da ne može raditi svatko što hoće, nego da ipak, kad je netko izumio nekakvu inovativnu metodu, neki novi kreativni pristup, da ona, zasluženo, uživa rezultate svoga rada, pa onda samo licencirane osobe, licencirani treneri mogu njegovu tehniku poučavati, a osobito kad se ulaže u organizaciju sportskih događanja, u natjecanja, onda treba omogućiti onima koji su uložili financijska sredstva u organizaciju takvog događanja da imaju određeni ekskluzivitet o čemu se raspravlja u Hrvatskoj, ali i na području Europske unije. Iako su sportski događaji često dostupni javno, sve je više onih koji ga gledaju preko ilegalnih strimova… – To je nešto na čemu se konstantno radi, to je bitka u kojoj je, da budemo iskreni, teško izaći kao pobjednik i može li imati pobjednika, ali se stalno radi. Europski savezi, tu pričamo o krovnim organizacijama, poput UEFA-e više inzistiraju na tome, dok ako odete preko Atlantika, Amerikanci se time gotovo pa i ne zamaraju. Bilo kakav njihov sport, bio američki nogomet, bejzbol ili NBA liga je vrlo dostupan na europskom kontinentu putem tih strimova. Oni smatraju da je njihovo tržište toliko popunjeno da se ne moraju s time toliko boriti, jer je pitanje može li se u toj bitci pobjediti, ali da bi se to trebalo regulirati, da, s obzirom na činjenicu da i televizije sve više gledamo u smjeru interneta i naših digitalnih platformi, rekao je Marko Šapit, sportski novinar. Poslovni odnosi izgrađeni na temeljima prava intelektualnoga vlasništva pomažu osigurati ekonomsku vrijednost sporta, potiču rast industrije, omogućavaju sportskim organizacijama da financiraju događaje te osiguravaju sredstva za promicanje razvoja sporta na lokalnoj razini, zaključak je okruglog stola.
1...464748...2.526Stranica 47 od 2.526