25.11.2023. organizarano je obilježavanje 90. obljetnice Holodomora (Gladomora) – genocida nad ukrajinskim narodom, u organizaciji Ukrajinske zajednice Grada Zagreba i Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj, na kojem su bili prisutni i članovi izaslanstva Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, uključujući mr.sc. Andreju Marcetić, članicu Vijeća za prevenciju VGČGD, i prof.dr.sc. Miljenka Šimpragu, člana Akademskog savjeta
VGČGD, uz niz predstavnika društveno-političkih i vjerskih institucija Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
Ovaj događaj ukazuje na važnost obilježavanja Holodomora, kao i na široku podršku koju su pružile različite društvene i institucionalne skupine. Holodomor, koji se dogodio u razdoblju 1932-1933, opisan je kao jedan od najstrašnijih zločina u modernoj povijesti, a broj umrlih varira od tri do deset milijuna ljudi. Glad je bila namjerno izazvana političkim režimom, granice su bile zatvorene, informacije strogo kontrolirane, a novinari su bili spriječeni
izvještavati o tragediji. Hrvatska vlada je podržala inicijativu Hrvatskog sabora da se Holodomor službeno proglasi genocidom nad ukrajinskim narodom, kroz predloženu deklaraciju kojom Hrvatski sabor priznaje Holodomor kao prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini tijekom razdoblja 1932-1933.
Priznavanje Holodomora kao genocida značajan je politički i moralni čin, te pokazuje solidarnost Hrvatske s žrtvama te strašne epohe u ukrajinskoj povijesti. Organizatori obilježavanja sjećanja na žrtve Holodomora, predvođeni Ukrajinskom zajednicom Garda Zagreba i Veleposlanstvom Ukrajine u Republici Hrvatskoj, između ostaloga, izrazili su zahvalnost Vijeću Gradske četvrti Gornja Dubrava za provođenje niza humanitarnih aktivnosti za izbjeglice, djecu i majke, iz Ukrajine privremeno smještene u Gradskoj četvti Gornja Dubrava. Obilježavanje sjećanja na žrtve Holodomora ima duboko značenje ne samo kao čin poštovanja prema žrtvama tog tragičnog događaja, već i kao prilika za educiranje javnosti o povijesnim događajima. Podizanje svijesti o Holodomoru važno je kako bi se osiguralo da se slični tragični događaji ne ponove te kako bi se čuvala sjećanja na žrtve.
Izvor: Andreja Marcetić, članica Vijeće za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava
Dubrava će biti domaćin prvih Olimpijskih igara (I. OI DUBRAVA 2023) i stručno- znanstvenu konferenciju pod nazivom “SPORT I ZDRAVLJE okupljajući odgojno-obrazovne ustanove, sportske klubove, stručnjake, znanstvenike, sportaše, udruge i građane u manifestaciji koja spaja sportsku, znanstvenu, javnozdravstvenu i edukativnu dimenziju.
Organizatori, Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava i Vijeće Gradske četvrti Donja Dubrava, najavljuju događaj koji potiče zajedništvo, inkluziju i promicanje zdravih stilova života. Svečano otvorenje I. OI DUBRAVA 2023 i znanstveno-stručne konferencije “SPORT I ZDRAVLJE” planirano je za 2. prosinca 2023. godine.
Sudionici će imati jedinstvenu priliku čuti stručnjake iz različitih sektora tijekom. Konferencije “SPORT I ZDRAVLJE”. Tematski raspon predavanja obuhvaća širok spektar relevantnih područja, pružajući uvid iz različitih perspektiva. Aspekti bavljenja sportom u vezi sa zdravljem adolescenata, ergonomski principi u radu s računalom, nutricionizam i utjecaj prehrane na zdravlje samo su neki od ključnih tema koje će se raspravljati.
Manifestacija je sjajan primjer kako se kroz sportske, znanstvene i edukativne inicijative može pozitivno utjecati na zajednicu. Suradnja s različitim partnerima dodatno obogaćuje događanje i osigurava njegovu uspješnost. Program je u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama, što dodatno podržava njezinu važnost i relevantnost za društvo. Ovo ukazuje na usklađenost s dugoročnim ciljevima i vizijom razvoja Republike Hrvatske (Nacionalna strategija RH 2030), i Grada Zagreba (Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2022. do 2025.) te ima potencijal pozitivno utjecati na
različite aspekte društva, uključujući sport, zdravlje, inkluziju i obrazovanje, čime je osiguran vrijedan doprinos zajednici. Događaj je impresivan jer spaja sport, znanost, zdravlje i obrazovanje te će zasigurno pružiti značajan doprinos promociji sporta, zdravlja i edukacije u zajednici.
Organizatorica događa je mr. sc. Andreja Marcetić, Vijeće za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava. Članovi Organizacijskog odbora s Ilija Sliško, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Trpimir Majcan, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Donja Dubrava, Marijan Vulić, ravnatelj Osnovne škole Granešina, Žarko Ćorić, ravnatelj Osnovne škole Vjenceslava Novaka, Željko Kelava, ravnatelj Osnovne škole Marija Jurić Zagorka, Josip Šestak, ravnatelj Prehrambeno-tehnološke škole, Ivica Marinić, ravnatelj Agronomske škole Zagreb, Nikola Šandrk, ravnatelj Osnovne škole Ivana Mažuranića, Duje Bonacci, Atletski sportski klub Sesvete, Dejan Stanešić, III. PP Dubrava, Boris Gnjidić, Košarkaški klub Dubrava, Marija Cik, Osnovna škola Granešina, Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara i mr. sc. Andreja Marcetić, VP Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, PR, event management.
Više o konferenciji doznajte klikom ovdje.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević obišao je obnovljeni Odjel psihogerijatrije u Klinici za psihijatriju Vrapče, koja je tom prilikom svečano obilježila 144. obljetnicu.
– Ovo ne govorim napamet, želim reći da mi je izuzetno drago, zato smo malo i postponirali ovo slavlje, jer je bolnica osnovana 15. studenog, dva tjedna kasnije, upravo stoga da otvorimo ovu zgradu, rekonstruiranu i obnovljenu zgradu psihogerijatrije, jer je to veliki doživljaj i događaj, i za nas u bolnici, za naše pacijente, a rekla bih i za cjelokupnu hrvatsku psihijatriju i zdravstvo. Na tome smo zaista neizmjerno zahvalni Gradu Zagrebu jer je ovo investicija koju u potpunosti financira Grad – rekla je Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatrije Vrapče.
– Gradnja je počela još 2016. godine, prvi radovi 2018., a samo godinu kasnije sve je obustavljeno zbog stečaja izvođača, potom je došla korona, nakon čega je gradnja nastavljena – ispričala je Brečić i zahvalila se još jednom u ime svih zaposlenih, ali i pacijanata.
– Stoga, doista zahvaljujem, u ime svih pacijenata, sadašnjih i budućih, u ime svih nas profesionalaca koji smo dobili prekrasnu zgradu. Ta zgrada se proteže na tri tisuće metara kvadratnih i ima četiri svoje jedinice. Ona će skrbiti za 59 bolničkih pacijenata, a imat će i 25 stolnica dnevne bolnice. Time je završena rekonstrukcija i obnova stare zgrade koja je spomenik kulture, a koja je izgrađane kada i naša velika, glavna zgrada, 1879. godine – poručila je.
Ova zgrada je “glazbena Gavella”, kada su u pitanju radovi, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– Baš se poklopilo da u istom mjesecu završimo i jedan i drugi projekt, projekti koji su započeli prije 5,6 ili 7 godina. Kao što ste čuli od ravnateljice, izgledalo je kao da se ovo nikad neće završiti, ponosan sam da smo 2022. godine, prije godinu i devet mjeseci započeli iznova radove na ovoj zgradi i da je ona konačno završena. Čuli ste i sami, projektiranje je počelo 2016. godine, to je sedam godina, pa do 2017. mislim da je krajem potpisan ugovor s izvođačima, oni su uvedeni u posao početkom 2018. godine, pet i pol godina kasnije zgrada je gotova. Dogodio se splet okolnosti, slično kao kod Gavelle, oko stečaja izvođača, bio je potres, svašta se zakompliciralo što se moglo zakomplicirati – pojasnio je Tomašević razloge zbog kojih se dugo čekalo na završetak radova.
Gradonačelnik je tom prilikom čestitao i 144. obljetnicu Klinike Vrapče, rekavši da su napunili “lijepe godine”.
Iako se burnout kao sindrom u prvotnom obliku pojavljivao najčešće kod zaposlenika čiji je primarni fokus na radnom mjestu bio briga o drugima, razvojem društva i tehnologije, pojam burnouta danas se primjenjuje i pogađa razne djelatnosti. I ne događa se samo na radnom mjestu, nego do burnouta može doći i u privatnom i socijalnom okruženju. Sve većom pojavom burnouta i ozbiljnije mu se počelo i pristupati, pa danas mnogi sektori ulažu dosta resursa na prevenciju burnouta i stvaranje povoljnijeg radnog okruženja. U isto vrijeme i liječnici su spremniji i imaju više saznanja o liječenju i prevenciji burnouta.
Razvojem interneta i tehlonogije dobili smo i neka nova zanimanja, a nažalost, ni ona nisu izuzeta od pojavnosti sindroma burnouta. Igranje računalnih igara, odnosno gaming brzorastući je trend koji privlači sve više tinejdžera i mladih te se smatra sportom nove generacije. Mladi diljem svijeta zarađuju od igranja računalnih igara, kako od kuće tako i sudjelovanjem na različitim turnirima s velikim novčanim nagradama. Biti najbolji u svijetu i živjeti od esporta zahtjeva i velike i iscrpne treninge, puno truda i odricanja i duge sate pred računalom, što može dovesti do burnouta.
Luka Matijević ima 27 godina, a u esportu je od svoje 13. godine, pa iz prve ruke zna kako među esportašima može doći do sagorijevanja. Danas radi kao European Esports Manager u G2 Esports, no prošao je sve segmente esporta- od igrača do komentatora i sada trenutno kao managera unutar G2 Esportsa.
-Do burnouta kod esportaša najčešće dolazi zbog pretjeranog i intenzivnog treninga koji zaista dugo traje. Svaki igrač je drugačiji što se tiče otpornosti na stres, posljedično i burnout, ali svi su jednako podložni njemu. Naprimjer, treniranje prije velikog turnira traje i po 8-10 sati dnevno, 6 dana u tjednu i to par mjeseci, pa jako brzo može doći do burnouta, što sam trening čini uvelike kontraproduktivnim za turnir. Simptomi su prepoznatljivi i manifestiraju se kroz manjak fokusa, energije i učinka koji su prvi znak da dolazi do burnouta, a iritabilnost i očiti pad u motivaciji je isto tako čest simpotom nakon dužeg perioda stresa- objasnio je Matijević.
Ovog rastućeg problema svjesni su u esportu, pa se sve više pažnje posvećuju prevenciji i podršci esportašima.
– Podrška najčešće dolazi iz samih organizacija koje igrači predstavljaju. Organzacije koje nisu toliko razvijene i nemaju kapaciteta za unajmiti ljude koji su sposobni u prepoznavanju i liječenju burnouta su nažalost još uvijek dosta česte na našim prostorima, no na internacionalnoj sceni ima puno organizacija koje sve više ulažu u takozvane performance coacheve koji su specijalizirani za prevenciju burnouta. Ali kad već same organizacije ne ulažu dovoljno, pozivam igrače da se i sami educiraju o tim temama. To mogu činiti najčešće putem radionica organiziranih od strane eksperata na tu temu unutar same organizacije. Burnout je isto prisutan i u drugim sportovima gdje su simptomi gotovo pa identični tako da se igrači mogu i iz drugih sportova educirati na tu temu. Svaki profesionalni igrač u jednom trenutku prolazi kroz burnout i većinu vremena igrači nisu svjesni toga dok sezona ne završi. U G2 su postavljeni procesi koji temeljno prate stanje igrača i postoje li rani znakovi burnouta- dodao je Luka Matijević.
Svako tko je u ovome i sam treba raditi na prevenciji i osjetiti kada je previše.
– Odmor je ključan i za prevenciju i liječenje burnouta. Aktivnosti van prostorije gdje igrač igra se izuzetno preporučuju. Izleti, putovanja i fizička aktivnost pomažu u rješavanju burnouta. Najbitnije je da se igračima dozvoli dovoljan period odmora i da intenzitet treninga nije prevelik na duži period- zaključio je Matijević.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
– A kako kod vas funkcionira odvoz otpada? – ovim je pitanjem gradski zastupnik Renato Petek započeo svoju objavu na društvenoj mreži te podijelio podatke vlastite evidencije odvoza otpada za obiteljsko kućanstvo.
Miješani otpad – redovito, 4-5 x mjesečno Papir – 1 x mjesečno! (svaki drugi termin)Biootpad – 2 x mjesečno (svaki drugi termin)Plastika i metal – redovito 2 x mjesečno
– Čistoća mora uredno odvoziti otpad prema rasporedu koji su sami donijeli! Gradonačelnik Tomašević je rekao u svibnju 2022. godine da kreće tjedni odvoz papira i plastike, no to se nije dogodilo niti za višestambene zgrade, naprotiv. Zadnja dva mjeseca su kod nas dva puta preskočili odvoz papira, a to znači da ga odvoze jednom mjesečno. Premalo! Posljednji puta su odvezli papir 30. listopada! To je ogroman problem, spremnik postaje premalen, pa se papir mora voziti u reciklažno dvorište ili s njime odlaziti na zelene otoke – požalio se Petek te dodao kako su u subotu preskočili odvesti biootpad.
FOTO: Renato Petek
– Možda me kazne, jer je kanta još na cesti. Kad se preskoči termin odvoza, nastaju problemi s količinom. Sada nije toliki problem sa smradom jer se sve smrzlo, no ljetos je bio pakao! S druge strane, biootpad nemam kako odvoziti i nositi, a kompostiranje u dvorištu nije opcija – rekao je zastupnik.
– Tri sam mjeseca pratio i bilježio, ponekad i fotografirao realizaciju rasporeda odvoza, a napominjem da se radi od odvozu otpada za obiteljsko kućanstvo na Jarunu. Platio sam račun i poslao prigovor – kazao je.
Petek čeka odgovor Čistoće vezanu uz dostavu njihove specifikacije odvoza koju, kako kaže, moraju voditi sukladno članku 2. stavka 4. Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba te sukladno članku 20. iste Odluke moraju dostaviti izvadak iz digitalne evidencije odvoza komunalnog otpada.
Otpad je i dalje goruća tema u Zagrebu. Zagrepčani svakodnevno po društvenim mrežama dijele fotografije na kojima se vide pretrpani kontejneri i nepravilno razvrstan otpad. Na Kajzerici malo drugačija priča. Spremnici prazni, a sav otpad pored njih.
– Spremnici potpuno prazni, reciklažno dvorište stotinjak metara dalje. Je li na ovom mjestu uopće potreban zeleni otok, budući da se spremnici ne koriste? – pitanje je jedne stanovnice Kajzerice.
FOTO: Inicijativa građana za čistu i radosnu Kajzericu
Drugi pak misle da nije do spremnika, već do građana koji otpad ne ostavljaju gdje bi trebali.
– Ako išta, ovo je samo primjer ljudskog idiotizma koji vlada u kvartu – poručio je jedan od građana.
– Sve pod video nadzor i kažnjavati – dodao je drugi.
Mjesec dana nakon što je u općini Bedenica otvorena nova školska sportska dvorana, u petak je svečano otvoren i novi Vatrogasni centar Bedenica. Ovu investiciju vrijednu 420.000 eura zajednički su financirali Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Zagrebačka županija, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Općina Bedenica koja se koja se pobrinula i za kupnju vatrogasnog vozila vrijednog 119.000 eura. Za opremanje vozila pobrinut će se Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije koja će osigurati 10 posto vrijednosti vozila.
FOTO: Zagrebačka županija
Svečanosti u vatrogasnom centru prisustvovali su glavni vatrogasni zapovjednik i izaslanik predsjednika Vlade Slavko Tucaković, izaslanik predsjednika Sabora i načelnik općine Dubrava Tomislav Okroša, zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, ravnateljica Uprave za potpomognuta područja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katica Mišković, načelnik općine Bedenica Slavko Cvrlja, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice općine Bedenica Zvonko Bičak te mnogi drugi gosti i mještani.
Predsjednik Vatrogasne zajednice općine Bedenica Zvonko Bičak u svom obraćanju osvrnu se na 113 godina djelovanja vatrogastva na području Bedenice, dok je predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek istaknuo kako se sinergijom lokalne samouprave i vatrogasaca može puno toga postići za razvoj vatrogastva i boljitak svih mještana.
FOTO: Zagrebačka županija
„Ovaj centar je izuzetno važan za funkcioniranje naše Vatrogasne zajednice koja je osnovana 2006. godine i koja do sada nije imala adekvatne i primjerene uvjete za djelovanje. Projekt izgradnje vatrogasnog centra krenuo je 2019. godine, a danas naši vatrogasci imaju sve što je potrebno za funkcioniranje. Novo navalno vozilo koštalo je 119.000 eura, a to ćemo otplatiti kroz tri godine“, rekao je načelnik Bedenice Slavko Cvrlja zahvalivši se svima koji su pomogli u realizaciji investicije. Istaknuo je kako se Bedenica snažno razvija, a radi sve većeg broj gospodarskih i društvenih sadržaja veća je potreba za osiguravanjem objekata.
„Prije nekoliko godina Zagrebačka županija ovdje u neposrednoj blizini izgradila je novu školu, a prije mjesec dana i novu sportsku dvoranu“, podsjetio je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec izrazivši zadovoljstvo što se Županija kroz mjere ruralnog razvoja uključila u financiranje novo Vatrogasnog centra. „Vatrogasci su ponos Zagrebačke županije i definitivno najsnažnija operativna snaga svakog njenog grada i općine. Znamo da uvijek možemo računati na njih, a isto tako i oni znaju da u Zagrebačkoj županiji imaju istinskog partnera“, zaključio je Kolarec.
FOTO: Zagrebačka županija
Izaslanik predsjednika Sabora Tomislav Okroša kazao je kako se svi mogu ugledati na Općinu Bednica i po ulaganjima u vatrogastvo, ali i realizaciji čitavog niza projekata društvenog značaja. „Koliko čujem od načelnika, priprema se i otvorenje ambulante, u najavi je i kulturni centar, a u planu je izgradnja dječjeg vrtića“, rekao je Okroša.
„Zahvaljujem prvenstveno načelniku općine, Zagrebačkoj županiji i ostalima koji su doprinijeli da se ovaj dom izgradi i proširi, te da korist od toga imaju svi mještani. Hrvatska vatrogasna zajednica i Vlada će i dalje putem raznih programa sufinancirati nabavu šumskih vozila, pick up vozila, izgradnju domova te adaptacije“, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik i izaslanik premijera Slavko Tucaković podsjetivši kako Hrvatska ima 150 tisuća vatrogasaca te da je Vlada u vatrogascima prepoznala treći stup domovinske sigurnosti, uz vojsku i policiju.
TEKST: Zagrebačka županija
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM
Početkom studenoga započeli su radovi na obnovi OŠ Đure Deželića koja je oštećena u orkanskom nevremenu tijekom ljeta. Temeljem do sada odrađenih radova stvorena je mogućnost da se u dijelu prostora škole organizira nastava za učenike od 5. do 8. razreda, a koja će započeti 4. prosinca ove godine.
Raspored organiziranja nastave objavljen je na web stranici škole. Kako bi se učenicima, nastavnicima i djelatnicima škole omogućio siguran boravak u školi i oko škole, osigurati će se sigurni putevi.
Sredstva za obnovu škole u iznosu od gotovo 670 tisuća eura u cijelosti je osigurala Zagrebačka županija.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar svečano su dodijeljene nagrade 57. natječaja Večernjeg lista za najbolju kratku priču koja nosi ime glasovitog hrvatskog književnika i dramskog pisca Ranka Marinkovića. Marinković je rođen 1913. godine u Splitu, a preminuo 2001. godine. Bio je jedan od istaknutih predstavnika hrvatske književnosti 20. vijeka.
Dobitnica ovogodišnje glavne nagrade je Magdalena Blažević, autorica priče “Đul pita”. Blažević je na dodjeli podsjetila da je prije tri godine osvojila istu nagradu, dodavši da i samu ‘Đul pitu’, koju je dugo pisala, smatra jednom od svojih najboljih kratkih priča. Rođena je 1982. u Žepču, a diplomirala hrvatski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima. Objavila je knjigu priča “Svetkovina” 2020. te roman “U kasno ljeto” 2022.
FOTO: Zagrebancija.com
– Ideja za priču nastala je 2000. g. kada sam došla na studij i upoznala djevojku koja se razvodila od ratnog zločinca. Nisam to mogla zaboraviti, znala sam da ću jednom morati napisati priču o njoj. Sada pišem novi rukopis kratkih priča i ovo je jedna od priča koja će ući u tu novu knjigu. Silno sam sretna da je nagrađena ovom značajnom nagradom – rekla je prvonagrađena autorica Magdalena Blažević.
Drugonagrađena je Mira Petrović za priču “Baba”, a treće mjesto osvojio je Ratko Cvetnić za priču “Zagonetna priroda”. Tradicionalni i prestižni, 57., natječaj za kratku priču Ranko Marinković ima zaista veliko značenje u ovo vrijeme kad su kultura i priče i tisak u velikoj krizi. Za taj projekt, kojega čitav niz godina vodi dr. sc. Tomislav Sabljak, istaknuo je dobitnik trećeg mjesta.
FOTO: Zagrebancija.com
– Sam nagradni natječaj predstavlja jednu od najdragocjenijih tradicija unutar hrvatske književnosti. Važan je iz više razloga, to je jedna od zadnjih oaza književnosti na hrvatskom kiosku. Osim toga, tijekom ovih 60 godina ta nagrada postala je i spomenik gospodina Sabljaka koji je i pokretač koji sve ove godine skrbi o tome da taj natječaj ne ode ispod razine, a nadam se i nagrade – komentirao je Cvetnić.
Od 620 prijavljenih priča subotnji magazin Večernjega lista “Obzor” objavio je njih pedeset, po izboru selektora Tomislava Sabljaka. Najbolje je birao žiri u kojemu su bili, Seid Serdarević, Maja Car i Milena Zajović i Helena Sablić Tomić.
FOTO: Zagrebancija.com
– I ove godine se prijavilo 620 autora koji su željeli ući na stranicu obzora. Svaki dan izlazi po jedna od priča i od ukupno njih 50 jedva smo uspjeli izabrati ove nagrađene. Iz godine u godinu dolazi sve veći broj intrigantnih i zanimljivih priča koje potpisuju mladi autori što je nama jako drago – poručila je Helena Sablić Tomić.
Ove je godine uručena i posebna pohvala autorima Ladi Vukić za priču “Noć u Aleksandriji” te Deanu Šorku za “Event”.
Glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić izrazio je zadovoljstvo što Večernji list i dalje njeguje kratku priču te još više što je ove godine na natječaj došlo više od 600 priča.
FOTO: Zagrebancija.com
– To pokazuje da i dalje volimo čitati i pisati i da kratka priča i dalje ima budućnost – kazao je.
FOTO: Zagrebancija.com
Povijest Večernjakove nagrade seže još u 1964. godinu od kada se svake subote objavljuju prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora. Prve nagrade za kratku priču dodijeljene su 8. siječnja 1966. godine. Tada su u izbor za nagrade uzete sve objavljene priče domaćih autora do 1966. godine.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
Saborski zastupnik i predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata Davor Bernardić održao je u nedjelju konferenciju za medije na kojoj se osvrnuo na odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odredba članka 72. st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom.
„Odlukom Ustavnog suda ne može se više za nepropisno odlaganje otpada kazniti cijela zgrada, već samo pojedinačni stanar koji je to napravio. Sjetimo se da je Tomašević građanima prijetio kaznama. Gradska vlast kaže da se to ne odnosi na gradsku odluku o zbrinjavanju otpada, no to nije točno, jer je sadržajno ista odredba kakvu je iz zakona ukinuo Ustavni sud propisana u čl. 21 i čl. 23. st. 4. odluke, dakle i Grad će morati izmijeniti svoju odluku. Tvrdnja da se za Grad nije ništa promijenilo je najobičnije guranje glave u pijesak. Kakvu situaciju sad imamo? Kazne ako nemaju plave vrećice, mogu se ispisivati samo obiteljskim kućama, a ne i stanarima zgrada, što će dodatno smanjiti upotrebu plavih vrećica u zgradama, a i ovako je niska. Riječ je o duboko nepravednom i diskriminirajućem sustavu jer će samo dio građana snositi cijeli trošak novog modela zbrinjavanja.“ rekao je Bernardić.
Naveo je primjer kućanstva koje kompostira sve biorazgradivo u dvorištu, u podrumu odvajaju sav papir i plastiku i sami voze na zeleni otok, a kantu s miješanim komunalnim otpadom iznesu na ulicu jednom u dva tjedna kada napune jednu ZG vrećicu. Dakle, proizvode višestruko manje otpada i onaj reciklabilni sami odvoze do mjesta gdje je to jeftinije prikupiti Čistoći, no sada bi trebali snositi sav trošak prikupljanja miješanog komunalnog otpada od svih građana Zagreba.
„Pozivam gradsku vlast da prestane s glupostima, smanjite fiksni dio usluge, uvedite čipirane kontejnere i mjerite varijabilni dio usluge prema broju odvoza i veličini spremnika. Uvedite manje kante za kuće, a kontejneri u zgradama, ako ih je više, nek se prazne kad se napune, očitavajući čip. Takav sustav je jednostavniji i jeftiniji. Nije ni čudo da je došlo do odrona, jer građani štede na plavim vrećicama pa u
vrećice za biootpad i plastiku stavljaju svašta. Taj novi model je samo mazanje očiju i ne rješava sustavno problem otpada. Jakuševec, ne da nije zatvoren, već mu je produžena dozvola, a prije 2 tjedna zbog prenatrpanosti se odronio. Ništa se ne poduzima po pitanju izgradnje sortirnice, biokompostane i Centra za obradu otpada. Zagreb se sve više zatrpava u smeću, a količina odvojenog otpada kao što se može vidjeti prema službenim podacima Ministarstva zaštite okoliša se smanjuje. Potpuni promašaj!“ upozorava Bernardić.
Osvrnuo se i na novu aferu gradske vlasti, koja je vezana za namještanje natječaja za zimsku službu te je rekao kako će rezultat toga biti da će Grad Zagreb iz džepova građana platiti zimsku službu skoro 3 i pol puta više nego za prošlu zimu, tj. otprilike 3,5 milijuna eura više.
„U čijim džepovima će završiti taj novac? To je posao za USKOK! Po uputi Tomaševića 13. srpnja održan je sastanak u prostorijama Zagrebačkih cesta na Donjim sveticama na temu sklapanja novog okvirnog sporazuma za zimsku službuza razdoblje 2023-2025. Sastanak su vodili voditelj podružnice Jurica Krleža, Ivan Špehar, te glavni operativac Tomislav Hrastinski, koji u prvoj rečenici na sastanku ističe „pozvali smo vas radi dogovora o natječaju za zimsku službu“. Dakle, protivno zakonu se sa skupinom odabranih subjekata počinje pregovarati kako da se napravi ili konkretnije namjesti natječaj.“ tvrdi šef zagrebačkih Socijaldemokrata.
Pitali su ih kakve bi trebale biti cijene i uvjeti natječaja, te je rečeno da se natječaj raspisuje za 3 tjedna. Riječ je o evidencijskom broju nabave 2023-243.
„U samom se natječaju proizvoljno mijenjaju uvjeti kako bi se prilagodio onima koji trebaju dobiti posao. Tako se prilagođavaju kapaciteti skladišta/nadstrešnica za posipni materijal, sol, površine za zimske baze i broj vozila na njima, te se smanjuje broj vozila za zimsku službu. Inače u samom natječaju se u dijelovima Grada gdje nema konkurencije, daju i prihvaćaju ponude veće od 50% preko procijenjene vrijednosti i odustaje se od bilo kakvog dokaza o pružanju usluge čišćenja snijega u prethodnom razdoblju. Znači da ceste može čistit netko tko nikada nije niti vidio ralicu, kamoli njome upravljao u zimskim uvjetima, dakle sigurnost građana može biti ugrožena. Financijski rezultat, trećinu manje zimskih baza i 15% manje vozila nego prošle zime, a ugovorena cijena više nego dupla.“ kaže Bernardić.
Konkretno, 2022/23 kooperanti osiguravaju 238 vozila u 14 baza i ukupan trošak paušala za sva vozila 2,28 milijuna eura bez PDV-a , a aktualni ugovor za 2023/24, 205 vozila, 9 baza, 3,8 milijuna eura za vozila plus cijena izlaska po radnom satu vozila, a procjena je da će to ukupno iznositi oko 6,5 millijuna eura bez PDV-a.
„Da ponovimo, Grad Zagreb iz džepova građana platiti će skoro 3 i pol puta više zimsku službu po vozilu i po bazi, za ovu zimu nego za prošlu, otprilike 3,5 milijuna eura više. Stoga još jednom pozivam DORH i USKOK da istraže kriminal u Zagrebačkim cestama!“ zaključio je Bernardić.
Na njegove je prozivke odgovorio zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
“Ne bih uopće komentirao izjave Davora Bernardića. On je potpuno irelevantan političar. Mogu reći da je ugovor za zimsku službu koji će biti potpisan okvirni sporazum. Jedan dio cijene u ugovoru je fiksni, a jedan varijabilni. On će se naplatiti po obavljenoj usluzi i naplatit će se po broju izlazaka službi”, odgovorio je Korlaet.
I ove godine će se 25. studenog na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Narodnom sveučilištu Dubrava održati manifestacija “Pjesničkom riječju „STOP NASILJU NAD ŽENAMA“ 2023.”
Blog pod nazivom Pjesničkom riječju “STOP NASILJU”- POETRY WORD “STOP VIOLENCE” osnovan je u jedanaestom mjesecu 2012. godine kada je skupina pjesnika, entuzijasta svojim načinom tj. riječju izrazila u tjednu borbe protiv nasilja nad ženama, potporu, pišući pjesme po društvenim mrežama, te tako apelirala na problem pred kojim tako često zatvaramo oči. Želeći da bude sve na jednom mjestu osnovan je blog na kojemu je do sada 877 afirmiranih i neafirmiranih pjesnika iz cijele regije i svijeta dalo svoj doprinos te svake godine šalju svoje radove kao vrisak, protiv problema s kojim se svakodnevno susrećemo. Blog nije samo protiv ove vrste nasilja nego svih nasilja koja od odraslih ljudi i djece rade dramatične psihičke žrtve te u najgorem slučaju, oduzimanje života, te samoubojstava. Međutim, pošto je nastao baš u ove dane, te je najviše pjesama posvećeno baš žrtvama žena, 2014. godine smo odlučili pokrenuti manifestaciju pod istim nazivom.
Želeći apelirati još jače i ove godine okupljaju preko pedeset gradova u dvanaest država širom regije te će održati zajednički program svako u svom gradu, a sve u svrhu zaštite djevojke, žene, majke.
Mjesec borbe protiv ovisnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca. Svake godine u navedenom razdoblju obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga.
– Što se tiče ključnih trendova, vezanih za droge, moram kazati da nam situacija ne ide na ruku. Uslijed jedne globalizacije, digitalizacije, enormne ponude droga koja stiže u Europu, pritom mislim na kokain. Recimo, jedan podatak, Belgija trenutno ima najveći problem jer ne zna na koji način uništiti zaplijenjene količine kokaina. U jednoj godini su, samo u Antwerpenu, zaplijenili preko 110 tona kokaina. Govorimo o enormnim količinama droge koja dolazi. Isto tako, ne treba biti licemjeran, treba kazati da su pojedine europske zemlje veliki proizvođači sintetskih droga. Trendovi su nam loši, imamo porast prevalencije zlouporabe svih droga osim heroina – komentirao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
FOTO: Pixabay
Porast ovisnika bilježi se i u alkoholizmu, te u igrama na sreću, pogotovo kod mladih. Upravo zbog toga na razini Grada Zagreba donesen je Akcijski plan borbe protiv ovisnosti.
– Akcijski plan na razini Grada Zagreba je usklađen s nacrtom Nacionalnog akcijskog plana i usklađen je sa strategijom za borbu protiv ovisnosti na razini Hrvatske. Taj plan je upravo završio proces e-savjetovanja što, nadam se, znači da će uskoro biti aktivan. Iako se čini da je to samo nekakav pravni okvir, samo forma, zapravo i nije, jer nas usmjerava što ćemo raditi i na koji način ćemo odgovoriti na poteškoće koje imamo u naredne četiri godine. Taj plan se temelji, isto kao i nacionalni plan, da se smanji dostupnost. Povećana dostupnost je ključni problem, i u Gradu Zagrebu i u Hrvatskoj – objasnila je
Martina Rojnić Kuzman, predsjednica Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.
FOTO: Pixabay
U proteklih deset mjeseci, u Policijskoj upravi zagrebačkoj, provedeno je devetstotinjak kriminalističkih istraživanja, iz kojih je proizašlo 279 kaznenih djela.
– Što je za 65 kaznenih dijela, odnosno 30,4 posto više u odnosu na prošlo razdoblje, prošle godine. Tada je utvrđeno 888 prekršaja, a ostvareno je 1420 zapljena droge. Kada govorimo o vrstama pronađene droge, i dalje se najviše pronalazi droga kanabis, u prvih deset mjeseci ove godine je pronađeno oko 725 kilograma, što potvrđuje da je kanabis najzastupljenija droga i najčešće konzumirana. Zatim smo zaplijenili 194 kilograma amfetamina, 88 kilograma MDMA, tri i pol kilograma kokaina, i 1,1 kilogram heroina. I dalje se na području ove policijske uprave nastavlja trend proizvodnje droge, najviše u odnosu na marihuanu, odnosno kanabis – otkrio je Goran Lauš, voditelj Službe kriminaliteta droga Policijske uprave zagrebačke.
FOTO: Pixabay
Brojne osobe idu u proizvodnju i prodaju droge zbog brze i lake zarade, te kada budu uhvaćeni pa pušteni, vrlo brzo se vraćaju tom poslu.
– Mislim da, ako krajnje pojednostavimo stvari, trebamo potencirati ono što imamo dobro, i razvijati ono što nemamo, i što, ogledavajući se na europske zemlje, bismo mogli unaprijediti. Podržavam politiku koherentnog pristupa svim ovisnostima, mislim da je to najvažnije što je donijela nacionalna strategija, tako da idemo istovremeno prema čovjeku s problemom ovisnosti, bio to alkohol, droge ili nešto četvrto. Ako gledamo što imamo dobro, u okviru Grada Zagreba, a onda ću govoriti i o Republici Hrvatskoj, prvenstveno imamo institucionalni sustav s tri velike bolnice koje se dominantno bave problemom alkohola, to su Vinogradska, Vrapče i Jankomir, da imamo dobar NGO sustav klubova liječenih alkoholičara koji smo baštinili, dogodine ćemo biti ponosni na 60 godina tradicije tog sustava klubova – rekao je Zoran Zoričić, predstojnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti KBC-a Sestre Milosrdnice.
FOTO: Pixabay
Zlouporaba droga i posljedično ovisnost o drogama je globalni problem koji zahtijeva provedbu suvremenog, kompleksnog programa prevencije, edukacije, ranog liječenja i otkrivanja ovisnika, rehabilitacije, resocijalizacije, uz potporu i doprinos svih tijela.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
Ledeni park i ove će godine biti epicentar zabave za cijelu obitelj. Toplo se obucite, povedite svoje najmilije i uputite se na najveću adventsku lokaciju u samom srcu grada. Na Ledenom parku svaki kutak pulsira radošću, toplinom obiteljskih trenutaka i prijateljskih susreta. Klizanje ispred veličanstvenog pročelja Umjetničkog paviljona, popraćeno milijardom lampica i prigodnom božićnom glazbom nezaobilazan je i jedinstven doživljaj u ovom dijelu Europe.
Umjetnička revija na ledu i glazbeni program
Na dan svečanog otvorenja, 02. prosinca 2023. godine, u veličanstvenoj blagdanskoj scenografiji Tomislavovog trga, spektakularnom revijom na ledu pod nazivom Moj Zagreb, tak imam te rad, klizačice sinkroniziranog klizanja “Zagrebačke pahuljice” i gosti iznenađenja otvorit će Ledeni park.
Velika novost ove godine je da će se ovogodišnji klizački show na ledu reprizirati i svake srijede na ledu u terminu od 18:30 do 19:00 h te će biti besplatan za sve posjetitelje. Bogat glazbeni program s preko 60 DJ nastupa odvijat će se tijekom svih 40 dana trajanja manifestacije. DJ – evi će biti smješteni na vidikovcu iznad centralne ugostiteljske kućice na koji se svatko može popesti i uživati u magičnom pogledu na cijeli park.
Ugostiteljska ponuda uz samo klizalište
Uz samo klizalište, koje se proteže na čak 2000m2, smjestit će se niz ugostiteljskih kućica čija će vas ponuda okrijepiti prigodnom blagdanskom hranom i pićima. U dobrom društvu se ugrijte uz provjereno najbolji božićni punč u gradu, kuhano vino, topli koktel ili pak pjenušac, sok ili pivo.
Ledeni park nudi raznovrsnu ponudu jela za sve uzraste, od tradicionalnih hrvatskih specijaliteta do modernih svjetskih okusa pripremljenih u street-food varijanti poput štrukli, krafni, ribljih specijaliteta, domaćih kobasica, germknedli, fritula i palačinki – svega onoga što ovo blagdansko vrijeme čini posebnim. Gastro ponuda uključuje 15 adventskih kućica s odabranim jelima i pićima, a organizatori su se potrudili uvrstiti i vegansku ponudu. Jedna od glavnih atrakcija bit će i domaći brend Crofna kao i ponuda poznatog zagrebačkog asian – fusion restorana Jellyfish In Space.
Umjetničke instalacije
Ove godine, u suradnji s Muzejom Iluzija posjetitelji će također imati priliku uživati u jedinstvenom iskustvu pod nazivom Pin Art eksponat – Umjetnost na dodir. Ovaj inovativni eksponat spaja vizualnu i taktilnu umjetnost stvarajući nezaboravno iskustvo za ljubitelje umjetnosti svih dobnih skupina. Pin Art nudi posjetiteljima priliku stvaranja vlastitih privremenih skulptura koristeći tisuće pomičnih pinova. Eksponat Swap Noses će zasigurno nasmijati sve uzraste. Njime će posjetitelji imati priliku zamijeniti lice s osobom koja stoji s druge strane eksponata, stvarajući smiješne i neobične vizure. Uz kupnju ulaznice za klizanje, posjetitelji ostvaruju 10% popusta na ulaznicu za odrasle za posjet Muzeju Iluzija.
Od događanja na Ledenom parku tijekom trajanja manifestacije organizatori najavljuju poseban program za svečano otvorenje, zabavno druženje sa Svetim Nikolom, poseban program za Badnjak kao i doček za najmlađe na Silvestrovo u podne te doček Nove godine u koju doslovce možete “uklizati” jer će te noći klizalište iznimno raditi do 02 h.
Cijena klizanja u jutarnjim satima iznosi 3€ po terminu, a nakon 16 sati 4€, dok je najam klizaljki 4€. Organizatori su pripremili posebne popuste i pogodnosti za studente, umirovljenike i branitelje, a u suradnji s HŽ putničkim prijevozom svi posjetitelji koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta ostvaruju posebne pogodnosti u predočenje vozne karte.
U jutarnjim terminima u tjednu i tijekom vikenda na Ledenom parku održavat će se škola klizanja za djecu, a mogući su i individualni satovi klizanja.
Radno vrijeme Ledenog parka je svaki dan od 10:00 do 23:00 sata, a petkom i subotom ugostiteljske kućice otvorene su do ponoći.
Projekcija filma “Vukovarske stope zagrebačkih dragovoljaca” održana je 17. studenog 2023. godine povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata, kao i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Film, autorice i scenaristice Zorice Gregurić, predsjednice Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara, prikazan je u sklopu Festivala domoljubnog filma Gordan Lederer.
Izvor: Andreja Marcetić, predsjednica Odbora za ljudska prava i međunarodne odnose UŠRIDRRH
Događanja su organizirana u suradnji s Udrugom hrvatskih branitelja i stradalnika domovinskog rata Hrvatski Leskovac. Na projekciji su bili nazočni predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te predstavnici udruga i pojedinci.
Osim projekcije filma, učenici Osnovne škole Hrvatski Leskovac su organizirali memorijalnu svečanost i izložbu likovnih radova učenika škole kako bi odali počast i obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Izvor: Andreja Marcetić, predsjednica Odbora za ljudska prava i međunarodne odnose UŠRIDRRH
