Mjesec borbe protiv ovisnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca. Svake godine u navedenom razdoblju obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga.
– Što se tiče ključnih trendova, vezanih za droge, moram kazati da nam situacija ne ide na ruku. Uslijed jedne globalizacije, digitalizacije, enormne ponude droga koja stiže u Europu, pritom mislim na kokain. Recimo, jedan podatak, Belgija trenutno ima najveći problem jer ne zna na koji način uništiti zaplijenjene količine kokaina. U jednoj godini su, samo u Antwerpenu, zaplijenili preko 110 tona kokaina. Govorimo o enormnim količinama droge koja dolazi. Isto tako, ne treba biti licemjeran, treba kazati da su pojedine europske zemlje veliki proizvođači sintetskih droga. Trendovi su nam loši, imamo porast prevalencije zlouporabe svih droga osim heroina – komentirao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Porast ovisnika bilježi se i u alkoholizmu, te u igrama na sreću, pogotovo kod mladih. Upravo zbog toga na razini Grada Zagreba donesen je Akcijski plan borbe protiv ovisnosti.
– Akcijski plan na razini Grada Zagreba je usklađen s nacrtom Nacionalnog akcijskog plana i usklađen je sa strategijom za borbu protiv ovisnosti na razini Hrvatske. Taj plan je upravo završio proces e-savjetovanja što, nadam se, znači da će uskoro biti aktivan. Iako se čini da je to samo nekakav pravni okvir, samo forma, zapravo i nije, jer nas usmjerava što ćemo raditi i na koji način ćemo odgovoriti na poteškoće koje imamo u naredne četiri godine. Taj plan se temelji, isto kao i nacionalni plan, da se smanji dostupnost. Povećana dostupnost je ključni problem, i u Gradu Zagrebu i u Hrvatskoj – objasnila je
Martina Rojnić Kuzman, predsjednica Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.
U proteklih deset mjeseci, u Policijskoj upravi zagrebačkoj, provedeno je devetstotinjak kriminalističkih istraživanja, iz kojih je proizašlo 279 kaznenih djela.
– Što je za 65 kaznenih dijela, odnosno 30,4 posto više u odnosu na prošlo razdoblje, prošle godine. Tada je utvrđeno 888 prekršaja, a ostvareno je 1420 zapljena droge. Kada govorimo o vrstama pronađene droge, i dalje se najviše pronalazi droga kanabis, u prvih deset mjeseci ove godine je pronađeno oko 725 kilograma, što potvrđuje da je kanabis najzastupljenija droga i najčešće konzumirana. Zatim smo zaplijenili 194 kilograma amfetamina, 88 kilograma MDMA, tri i pol kilograma kokaina, i 1,1 kilogram heroina. I dalje se na području ove policijske uprave nastavlja trend proizvodnje droge, najviše u odnosu na marihuanu, odnosno kanabis – otkrio je Goran Lauš, voditelj Službe kriminaliteta droga Policijske uprave zagrebačke.
Brojne osobe idu u proizvodnju i prodaju droge zbog brze i lake zarade, te kada budu uhvaćeni pa pušteni, vrlo brzo se vraćaju tom poslu.
– Mislim da, ako krajnje pojednostavimo stvari, trebamo potencirati ono što imamo dobro, i razvijati ono što nemamo, i što, ogledavajući se na europske zemlje, bismo mogli unaprijediti. Podržavam politiku koherentnog pristupa svim ovisnostima, mislim da je to najvažnije što je donijela nacionalna strategija, tako da idemo istovremeno prema čovjeku s problemom ovisnosti, bio to alkohol, droge ili nešto četvrto. Ako gledamo što imamo dobro, u okviru Grada Zagreba, a onda ću govoriti i o Republici Hrvatskoj, prvenstveno imamo institucionalni sustav s tri velike bolnice koje se dominantno bave problemom alkohola, to su Vinogradska, Vrapče i Jankomir, da imamo dobar NGO sustav klubova liječenih alkoholičara koji smo baštinili, dogodine ćemo biti ponosni na 60 godina tradicije tog sustava klubova – rekao je Zoran Zoričić, predstojnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti KBC-a Sestre Milosrdnice.
Zlouporaba droga i posljedično ovisnost o drogama je globalni problem koji zahtijeva provedbu suvremenog, kompleksnog programa prevencije, edukacije, ranog liječenja i otkrivanja ovisnika, rehabilitacije, resocijalizacije, uz potporu i doprinos svih tijela.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
