Gradom Zagrebom upravlja gradonačelnik i Gradska uprava, tu je i Gradska skupština, a na nižim instancama Grad Zagreb podjeljen je na 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. U gradskim četvrtima formirana su vijeća gradskih četvrti, a na instanci nižoj od njih su vijeća mjesnih odbora. Ideja je da mjesni odbori ideje, želje i projekte formiraju i upute Vijećima gradskih četvrti, a da onda ona te projekte realiziraju iz svojih proračuna ili upute Gradskoj upravi. U teoriji to znači i da bi građani koji imaju određene probleme i zahtjeve te iste zahtjeve trebali uputiti svom vijeću mjesnog odbora, a onda ono s tim zahtjevima postupa dalje. Ipak, u praksi, još je uvijek veliki broj građana koji ulogu vijeća mjesnog odbora ili vijeća gradske četvrti uopće ne prepoznaju i svoje probleme i zahtjeve upućuju direktno Gradskoj upravi i gradskim uredima.
Primjerice, ukoliko dio građana želi nogostup u svojoj ulici- trebali bi se obratiti svom vijeću mjesnog odbora sa zahtjevom, ono bi formiralo takav zahtjev na vijeće gradske četvrti, a onda bi vijeće gradske četvrti to realiziralo iz svog proračuna ili uputilo određenom gradskom uredu. No, većina građana iz ankete koju smo proveli smatra da je puno učinkovitije ići odmah na više instance.
-Nedavno smo htjeli da se u našoj ulici uspostavi naplata parkinga. Prvo smo išli s peticijom na vijeće mjesnog odbora, no ništa se dugo pokrenulo- rekla nam je jedna sugovornica.
Drugi pak nisu ni pokušavali putem mjesnog odbora ostvariti svoje ciljeve.
-U parku u našem kvartu nedostajalo je klupa i koševa za otpad. Slali smo nekoliko puta dopise Gradskoj upravi i gradskim uredima i nakon šest mjeseci to je urodilo plodom. Mislim da bi puno duže trajalo da smo išli preko mjesnog odbora jer mora proći nekoliko rasprava i mislim da bi se to otegnulo. Ovako smo to dobili relativno brzo – rekao nam je sugovornik koji je jedan kratki period i sam bio član vijeća mjesnog odbora.
Treći pak nisu ni znali da vijeća mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti postoje.
-Kad bih trebala nešto ne bih ni znala da to postoji. Direktno bi zvala Gradsku upravu. Ne razumijem ni svrhu toga. Pa nije ovo grad od ne znam koliko milijuna stanovnika da trebamo toliko birokracije i kojekakvih uprava – izjavila je jedna mlađa sugovornica
Većina građana koje smo ispitali smatraju da vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora nemaju nikakvu ulogu te da po svako odobrenje trebaju ipak ići u Gradsku upravu, stoga smatraju da im je jednostavnije odmah artikulirati svoje zahtjeve u gradskim uredima. Svojedobno je pokrenuta reforma mjesne samouprave u Zagrebu, još za vrijeme pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, prema kojoj bi vijeća gradskih četvrti bila samostalnije i mogla samostalno upravljati proračunom, no naši sugovornici misle kako je riječ o mrtvom slovu na papiru. Također, smatraju i kako odluke koje i prolaze na vijećima gradskih četvrti i vijećima mjesnih odbora imaju natruhe nepotizma, te kako u prioritete ulaze projekti koji su važni nekim važnim ljudima, dok neki građani godinama čekaju na izvršenje određenih projekata. Prevedeno, to bi značilo da građani nemaju previše povjerenja u rad mjesnih odbora i gradskih četvrti i zato ih zaobilaze pri ostvarenju svojih zahtjeva. Odgovornost leži i u samim mjesnim odborima i gradskim četvrtima jer svoju ulogu nisu dovoljno prezentirali građanima.
Nova gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem kritizirala je često rad mjesne samouprave smatrajući je zatvorenim sustavom i uoči dobivanja izbora u Gradu Zagrebu najavili su veću demokratizaciju i „svoju“ reformu mjesne samouprave. Sudeći prema izjavama naših sugovornika, mjesna samouprava je još uvijek enigma većini građana, a vidjet ćemo do kraja mandata hoće li se uloga mjesne samouprave u Gradu Zagrebu promjeniti.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
