ZDRAVOTEKA: Aritmija – kako dijagnosticirati nepravilan rad srca?

Aritmija je nepravilan rad srca, a termin se u svakodnevom životu koristi za brz i nepravilan rad srca. Bradiaritmije, odnosno spori rad srca vrlo rijetke za razliku od tahiaritmije, odnosno brzi i nepravilan rad srca.

Aritmija nastaje najčešće uslijed određene bolesti srca i određenih rizičnih čimbenika poput povišenog krvnog tlaka, starije životne dobi, zatim šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, preboljeli srčani ili moždani udar.

Govoreći o aritmiji, postoje aritmije koje su prirođene, kada se osoba sa predispozicijom za razvoj aritmije s time rodi, a najčešće se radi o relativno bezazlenim supraventrikularskim aritmijama, odnosno tahikardijama. Supraventrikulske znače da dolaze iz gornjeg dijela srca što podrazumijeva da su manje opasne po život. One najčešće narušavaju kvalitetu života i relativno su česte te znaju uzrokovati strah kod pacijenata, osobito kad se prvi puta dogode s obzirom na nepoznavanje tog osjećaja nepravilnog rada srca. One se u pravilu mnogo lakše liječe nego aritmije stečene tijekom života zbog nekih stečenih bolesti srca – naglasio je kardiolog.

Relativno česte tahikardije koje se mogu javiti u kasnijoj dobi, najčešće krajem adolescencije su takozvane kružne aritmije koje nastaju kao posljedica jedne male prirođene malformacije srca. Kao što znamo, srce funkcionira kao pumpa, ali isto tako ima i svoj provodni sustav kojeg možemo zamisliti kao kabel koji dovodi struju toj pumpi. Kružna aritmija nastaje naglo i može biti prilično neugodna, ali i naglo nestaje.

Pacijenti koji imaju kružnu aritmiju na jednom dijelu srca umjesto jednog kabela imaju dva. Kada nastaje takozvani kratki spoj, onda na tom dijelu između dva kabela počinje kružiti aritmija koja može biti jako neugodna te nastaje naglo i ni iz čega, najčešće u mirovanju, ali može i u naporu kada srce odjenom od frekvencije 80 naglo počne kucati na frekvenciji 160, 180, čak i 200, ali ponekad i više što uzrokuje jako veliku nelagodu stres i strah, uz osjećaj gubljenja svijesti što se u najčešćem slučaju ipak ne dogodi – objašnjava kardiolog te nadodaje da tahikardija jako naglo prestaje s frekvencije 200 se srčani ritam vraća u normalu, na nekih 80. Aritmije se obično ponavljaju, nekad jednom godišnje, nekad nekoliko puta mjesečno, a dob igra veliku ulogu u češćim pojavljivanjima.

Ako osoba osjeti neku od ovih tegoba trebala bi se javiti svom liječniku koji će vas dalje uputiti u pravcu postavljanja dijagnoze, odnosno dijagnostičkih i terapijskih koraka.

Glavni dijagnostički mehanizam kod poremećaja srčanog ritma je EKG zapis koji registrira električnu aktivnost. Pored EKG zapisa često su potrebne i dodatne dijagnostičke procedure poput ultrazvuka srca, ergometrije i slično. Kada liječnik postavi dijagnozu poremećaja srčanog ritma tada se određuje i tretman. Aritmije mogu biti benigne i po život neopasne ili aritmije koje mogu dovesti do zaustavljanja rada srca što uzrokuje smrt. Prema tome liječnici određuju i terapijske korake. To ponekad može bitzi samo promjena životnih navika, na primjer izbjegavanje provocirajućih faktora regulacija tjelesne težine, pojačana fizička aktivnot i tome slično, zatim tretman medikamentima ili neka od invazivnih procedura kao što je elektrofiziološka studija sa radiofrekventom ablacijom, eventualna implantacija nekih od uređaja koji imaju zadatak da kada srce nije sposobno da stvaraju i provode impulse kroz srce ili eventualno prekinu aritmiju kada se ona desi, kao i da sinkroniziraju rad lijevog i desnog srca – tvrdi kardiolog.

Ukoliko neki od ovih simptoma osjetite, trebali biste se pravovremeno javiti svome liječniku kako bi u suradnji sa specijalistom odredio točnu dijagnozu, a samim time i točnu terapiju.

ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA