Maltsev: Rusija ne želi destabilizaciju Balkana

Prvi tajnik Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Dmitry Maltsev gostovao je u emisiji Svakodnevica na Jabuci TV. Maltsev je govorio o kulturnoj suradnji Hrvatske i Rusije, ali i o ruskoj vanjskoj politici, te problemima s kojima se susreće zapadni Balkan.

U Aleji pjesnika na Bundeku postavljena je bista ruskog pjesnika Sergeja Aleksandroviča Jesenjina. Od kolikog je to značaja za Ruse u Zagrebu?

Ovo je jako bitno za rusko-hrvatske odnose. Kultura je način da poboljšamo naše odnose, da pokrenemo i političku i ekonomsku suradnju. Sergej Jesenjin je ovdje jako poznat. On je čak i bio u Opatiji, međutim ništa nije napisao nego je bio zajedno sa Isidorom Duncan, američkom plesačicom u koju je navodno bio zaljubljen. Zato nije ništa stigao napisati u Opatiji. Jesenjin je jedan od omiljenih pjesnika gradonačelnika Bandića, te je Bandić od početka htio postavljanje spomenika u Zagrebu. Malo poznata činjenica je da na Braču stoji prvi spomenik Lavu Tolstoju ikada napravljen u svijetu.

Najavljena je i gradnja spomenika Juraju Križaniću u Moskvi?

Ove godine mi obilježavamo 25. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa i to u svibnju. Naravno bilo bi dobro da negdje u tom trenutku dođe do postavljanja spomenika Križaniću. On je kao teolog svojim radom pokazao da između nas Slavena nema granica i da je bolje zajedno raditi za bolju budućnost svih nas. Nadamo se postavljanju spomenika najkasnije do jeseni ove godine. Postoji i ideja da jedan od trgova u Moskvi dobije ime po Zagrebu, da bude Zagrebački trg. Međutim, to je oblast hrvatskog veleposlanstva, te nam je drago da ste napokon dobili veleposlanika u Moskvi.

Kako biste ocijenili hrvatsko-ruske odnose?

Hrvatska i Rusija imaju jako dobre mogućnosti i kapacitete za suradnju, te je dobivanje ruske vize Hrvatima sada nikad lakše. Vidimo želju za suradnjom od strane Hrvatske. Nedavno je bio sastanak vaše predsjednice i ministra vanjskih poslova sa našim ministrom vanjskih poslova. Znači napokon smo mogli na malo većoj razini razgovarati o svim pitanjima.

Situacija u BiH i ruska ulaganja na Balkanu.

Mi zaista kao Slaveni imamo mnogo zajedničkih interesa. Kao primjer možemo uzeti Bosnu i Hercegovinu, jer mi kao i Hrvatska zastupamo jednaka prava za sve narode tamo. Mi smatramo da je najveću štetu hrvatskim pravima donio OHR. Rusija se sada trudi da dođe do toga da se međunarodna zajednica više ne upliće u unutranje stvari Bosne i Hercegovine, nego da svu odgovornost preda narodima. Kada će tri naroda znati da za njih više nitko neće odlučivati, oni će napokon početi rješavati sami svoje probleme. Problem su i islamski radikali u BiH. Vrlo često kažu da Rusija ima interes u destabilizaciji Balkana, ali mi za razliku od SAD-a i većine njihovih saveznika, smo u zemlje zapadnog Balkana uložili mnogo više. U Hrvatsku smo uložili 10 puta više nego SAD, radi se o 600 milijuna eura, u BiH smo uložili 800 milijuna eura, u Srbiju oko 2 milijarde eura. To su samo okvirne brojke. Rusija ne želi destabilizaciju Balkana, jer bismo mi za razliku od SAD-a time stvarno imali što za izgubiti.

Kakva je slika Rusije u očima Zapada? Smatrate li da se Rusija nepotrebno demonizira u zapadnim medijima?

Mi se nažalost na Zapadu suočavamo sa nevjerojatno negativnom slikom o Rusiji u zapadnim medijima, kakva nije bila ni za vrijeme Hladnog rata. Znači što god mi radimo se prikazuje potpuno obrnuto, a sve što radi SAD se prikazuje lijepo. Svijet nije crno-bijeli, nego ima stotinu sivih boja. Jedini način na koji možemo riješiti sve probleme poput terorizma, siromaštva, konflikata, je da radimo zajedno.

Kakva je uloga Rusije u Siriji?

Mi se trudimo napraviti dijalog između svih strana, kako bi najprije došlo do prekida vatre, a zatim i do političkog dijaloga. Tek nakon toga Sirija može raditi što god želi sa Asadom, sviđao se on SAD-u, Turskoj i Saudijskoj Arabiji ili ne. Bitno je da sam sirijski narod odluči što je najbolje za njih. Naša želja je da dođe do prekida vatre i to i pokušavamo.

Na Interpolovim stranicama velik dio ISIL-ovih terorista dolazi iz zemalja poput Turkmenistana i Tadžikistana, koje su bivše članice Sovjetskog saveza. Koji je tome razlog?

Jasno je da ISIL koristi ljude iz siromašnijih zemalja da se priključe njihovim redovima. Ako se opet vratimo malo u regiju zapadnog Balkana, mi smo više godina govorili o problemu radikalizacije islama u BiH. Mi smo uvijek govorili i o Kosovu, čije je priznavanje nažalost još više doprinijelo siromaštvu tog dijela regije. Pitanje Kosova je trebalo riješiti političkim dijalogom, a ne jednostranom odlukom. Ako pogledate, 90% teške droge i oružja koji dođu iz Afganistana prođu Kosovo. To su mi prepričavali ljudi iz OSS-ove misije, kako tamo dolaze kontejneri puni droge iz Afganistana. Jedna velika greška od početka je sada dovela do velikih problema. Zbog siromaštva na Kosovu i u nekim dijelovima BiH, ljudi se lakše pridružuju ISIL-u.