Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkrivaju da je Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.
Kardiovaskularna bolest je skupina bolesti koje zahvaćaju srce i krvne žile. Ove bolesti mogu zahvatiti jedan ili više dijelova srca i/ili krvnih žila. Osoba može biti simptomatska (fizički doživljavati bolest) ili asimptomatska (ne osjećati ništa).
Kardiovaskularne bolesti uključuju probleme sa srcem ili krvnim žilama, uključujući:
- Sužavanje krvnih žila u srcu, drugim organima ili u cijelom tijelu.
- Probleme sa srcem i krvnim žilama prisutni pri rođenju.
- Srčane zaliske koji ne funkcioniraju regularno.
- Nepravilan srčani ritam.
SIMPTOMI I UZROCI
Što uzrokuje kardiovaskularne bolesti?
Uzroci kardiovaskularnih bolesti mogu varirati ovisno o vrsti. Na primjer, ateroskleroza (nakupljanje plaka u arterijama) uzrokuje bolest koronarnih arterija i bolest perifernih arterija. Bolest koronarnih arterija, ožiljci na srčanom mišiću, genetski problemi ili lijekovi mogu uzrokovati aritmije. Starenje, infekcije i reumatske bolesti mogu uzrokovati bolesti zalistaka.
Koji su čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti?
Postoji veća vjerojatnost da ćete razviti kardiovaskularnu bolest ako imate čimbenike rizika kao što su:
- Visoki krvni tlak (hipertenzija).
- Visoki kolesterol (hiperlipidemija).
- Upotreba duhana (uključujući električne cigarete).
- Dijabetes tipa 2.
- Obiteljska povijest bolesti srca.
- Nedostatak tjelesne aktivnosti.
- Višak kilograma ili pretilost.
- Prehrana bogata natrijem, šećerom i mastima.
- Prekomjerna uporaba alkohola.
- Zlouporaba lijekova na recept ili rekreacijskih droga.
- Preeklampsija ili toksemija.
- Gestacijski dijabetes.
- Kronična upalna ili autoimuna stanja.
- Kronična bolest bubrega.
Koji su simptomi kardiovaskularnih bolesti?
Važno je znati da kardiovaskularne bolesti dugo ne moraju biti praćene simptomima, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar. Upravo iz tog razloga preporučuju se redoviti pregledi.
Simptomi kardiovaskularnih bolesti razlikuju se i mogu uključivati:
- Bol u prsima (angina).
- Pritisak u prsima, težina ili nelagoda, ponekad se opisuje kao “pojas oko prsa” ili “težina na prsima”.
- Kratkoću daha (dispneja).
- Vrtoglavicu ili nesvjesticu.
- Umor ili iscrpljenost.
- Simptome začepljenja krvnih žila u cijelom tijelu
- Bolove ili grčevi u nogama pri hodanju.
- Rane na nogama koje ne zacjeljuju.
- Hladnu ili crvenu kožu na nogama.
- Otok u nogama.
- Utrnulost lica ili udova. Ovo može biti samo na jednoj strani vašeg tijela.
- Poteškoće s govorom, vidom ili hodanjem.
Koja stanja su kardiovaskularne bolesti?
Postoje mnoge različite vrste kardiovaskularnih bolesti, a najčešće su:
- Aritmija: Problem sa sustavom električne vodljivosti srca, što može dovesti do abnormalnog srčanog ritma ili otkucaja srca.
- Bolest ventila: stezanje ili curenje u srčanim zaliscima (strukture koje omogućuju protok krvi iz jedne komore u drugu komoru ili krvnu žilu).
- Bolest koronarnih arterija: Problem s krvnim žilama srca, poput začepljenja.
- Zatajenje srca: Problem s funkcijama pumpanja/opuštanja srca, što dovodi do nakupljanja tekućine i nedostatka zraka.
- Bolest perifernih arterija: problemi s krvnim žilama ruku, nogu ili trbušnih organa, poput suženja ili začepljenja.
- Bolest aorte: problem s velikom krvnom žilom koja usmjerava krv iz srca u mozak i ostatak tijela, poput dilatacije ili aneurizme.
- Kongenitalna srčana bolest: srčani problem s kojim se rađate, a može utjecati na različite dijelove srca.
- Bolest perikarda: Problem sa sluznicom srca, uključujući perikarditis i perikardijalni izljev.
- Cerebrovaskularna bolest: Problem s krvnim žilama koje dovode krv u vaš mozak, poput suženja ili začepljenja.
- Duboka venska tromboza (DVT): Začepljenje vaših vena, žila koje vraćaju krv iz vašeg mozga/tijela u vaše srce.
Kako se liječe kardiovaskularne bolesti?
Procesi liječenja mogu varirati ovisno o vašim simptomima i vrsti kardiovaskularne bolesti koju imate. Liječenje kardiovaskularnih bolesti može uključivati:
- Promjene načina života: Primjeri uključuju promjenu prehrane, povećanje aerobne aktivnosti i prestanak pušenja ili duhanskih proizvoda.
- Lijekovi: Vaš liječnik može propisati lijekove za pomoć u liječenju kardiovaskularnih bolesti. Vrsta lijeka ovisit će o vrsti kardiovaskularne bolesti koju imate.
- Postupci ili operacije: Ako lijekovi nisu dovoljni, vaš liječnik može koristiti određene postupke ili operacije za liječenje vaše kardiovaskularne bolesti. Primjeri uključuju stentove u arterijama srca ili nogu, minimalno invazivne operacije srca, operacije na otvorenom srcu, ablacije ili kardioverziju.
- Srčana rehabilitacija: Možda će vam trebati nadzirani program vježbanja kako bi vaše srce ojačalo.
- Aktivni nadzor: Možda će vam trebati pažljivo praćenje tijekom vremena bez lijekova ili postupaka/operacija.
PREVENCIJA
Kako možete spriječiti kardiovaskularne bolesti?
Neke vrste kardiovaskularnih bolesti, kao što je urođena bolest srca, ne možemo spriječiti. Ali promjene načina života mogu smanjiti rizik od mnogih vrsta kardiovaskularnih bolesti, kao i konzumiranja lijekova.
- Izbjegavanje svih duhanskih proizvoda.
- Upravljanje drugim zdravstvenim stanjima, poput dijabetesa tipa 2, visokog kolesterola ili visokog krvnog tlaka.
- Postizanje i održavanje zdrave težine.
- Prehrana s niskim udjelom zasićenih masti i natrija.
- Vježbanje najmanje 30 do 60 minuta dnevno većinu dana.
- Smanjenje i upravljanje stresom.
ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
