11/16/2009 2:04
Na obljetnicu dobivanja statusa slobodnog grada Zagreb ostaje bez svog gradonačelnika. To je drugi put da Milan Bandić napušta prvi stolac Grada nedugo nakon što je u nju izabran. I dok je za prvu ostavku zaslužan alkohol, drugoj je krivac ništa manje opijajući Pantovčak.
No je li gradonačelnik mogao izabrati bolji datum od 16. studenog da i službeno zamrzne svoju funkciju, uzme „godišnji“ i vlast prebaci na svoju zamjenicu. Toga datuma, prije točno 767 godina, Bela IV dao je Gradecu Zlatnu bulu kojom je tom zagrebačkom naselju dodijelio status slobodnog grada. Sloboda je među ostalim stvarima značila i da grad može imati svoju vlast i gradsku upravu.
I prvi čovjek gradske uprave baš na tu obljetnicu odluči otići i još k tomu reći: Čuvajte mi fotelju ako mi marš na Pantovčak ne upali. Iako tvrdi da je više nego uvjeren u svoju pobjedu na predsjedničkim izborima, Bandić nije podnio ostavku na mjesto gradonačelnika. A jedva je prošlo pola godine kako su građani Zagreba na prvim neposrednim izborima velikom većinom poklonili povjerenje njemu i obećanju da mu je Zagreb jedina ambicija. I baš poput dobrog mu prijatelja Ive Sanadera, ni Milan Bandić ne zna jasno objasniti zašto odlazi od posla za koji se donedavno tako grčevito borio i glasno nudio. Kada i zašto je odlučio da mu Zagreb više nije jedina ambicija.
Je li to bilo u trenutku kada je doznao za dugove Holdinga ili nakon što mu je vlastita stranka odbila rebalans proračuna i raspisivanje referenduma za maksimirski stadion. Ili možda tek kada je načuo da će Arena, koju će Zagrepčani skupo otplaćivati godinama, uskoro postati tuđe privatno vlasništvo. Ili još davno prije, pri izmjeni GUP-a, kada su i posljednje atraktivne zelene točkice pofarbane u smeđe mrlje.
U svakom slučaju, Milan Bandić danas ostavlja Grad u neredu. Ima dvoje zamjenika, od kojih je ona odana Bandiću, a on je odan predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću koji je Bandića eto baš izbacio iz svoje družbe. Zato je teško odgonetnuti tko gradom doista upravlja. Holding je u dugovima, grad bez proračuna, riznica u minusu, projekti u zastoju, pauci i komunalije u neuzastavljivom naletu, kreditni rejting u padu, a Bandić odlučio otići.
Ali ako su mu već ambicije porasle, zašto drži figu u džepu i od grada i sugrađana koje ostavlja u problemima i dugovima pridržava i dalje nemalu plaću dok vodi privatnu kampanju. Izlika da uzima godišnji teško mu može proći kada je ionako više od polovice svog dosadašnjeg mandata proveo van Zagreba. Više ga se od lokalnih izbora moglo vidjeti po turističkim odredištima Hrvatske nego na zagrebačkim cestama. No Bandićeva je privilegija što za razliku od svojih sugrađana, koji su primorani to nazvati godišnjim odmorom, on to zove radom.
Prije točno 767 godina Bela IV dao je Zagrebu slobodu. Danas mu je Milan Bandić oduzima. On oduzima građanima pravo da imaju odgovornu i predanu upravu. Zagreb je stavio na čekanje, a Zagrepčani ne zaslužuju više čekati. Bandića su dovoljno čekali. Čak je i Sanader otišao ostavkom, a ne „odlaskom na godišnji“. Bez obzira kako prošao na predsjedničkim izborima, Bandić ne zaslužuje biti više gradonačelnik Zagreba jer to jednostavno nije funkcija koja ikome može biti „tek druga opcija“.
Ako je stvarno uvjeren u svoju pobjedu, a štedljiv kakav tvrdi da je, mogao je svom gradu smanjiti troškove i omogućiti da za gradonačelnika glasuju istog dana kad i za Predsjednika. Mogao je, da posjeduje političku hrabrost, ali u njega je srce miša, plašljive životinjice s kojom se i sam rado uspoređuje.
