Proljetni sajam domaćih proizvoda u Susedgradu

Autor: Ena Ercegovac 4/15/2015 17:25

Tradicionalni obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te ostale djelatnosti kojima se teško izboriti na tržištu, predstavljene su na prvom proljetnom sajmu u Susedgradu. Sajam je i prilika za predstavljanje proizvoda koji su javnosti često nepoznati te znaju vezati i određene stereotipe uz svoje ime. Pravi primjer za to je industrijska konoplja, čije su sjemenke poznate po svojem blagotvornom djelovanju za kožu i kosu, a koriste se i za prevenciju mnogih karcinoma.

– Ljudi su i dalje skeptični prema industrijskoj konoplji, često imaju brojna pitanja o primjeni biljke u medicinske svrhe, ali vole probati. To je ono što je dobro – rekao je uzgajivač industrijske konoplje iz Slavonije, Zvonimir Kalić, koji ističe da ljudima treba približiti proizvode industrijske konoplje, jer samo na taj način mogu steći pozitivno iskustvo.

Na samom je sajmu, odaziv izlagača bio puno veći od očekivanja organizatora. Među 50 izlagača, predstavilo se nekoliko izrađivačica nakita. Jedna od njih, Suzana Verica Vidmar, ističe tu djelatnost kao neisplativu unatoč velikom trudu i mnogo uloženih sati ručnog rada.

– Sajmovi su dobra prilika za direktnu komunikaciju s klijentima. Važno je da mi možemo predstaviti ljudima što radimo te ukazati na vrijednost ručnog rada – istaknula je Suzana Verica Vidmar koja dodaje, da osim na sajmovima, često svoje radove predstavlja i u raznim galerijama.

Obzirom da se radilo uglavnom o proizvodima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te malih obrtnika, odaziv građana na sajam mogao je biti i veći.

– Izlagači su izrazili želju da imaju neke stalne prostore poput dvorane Sutinska vrela. Vidjet ću, u koordinaciji s pojedinim gradskim uredima je li to izvedivo – naglasio je Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, koji je i otvorio Proljetni sajam te najavio nastavak sajmovanja i u ostalim dijelovima Zagreba.

Proljetni je sajam dobra prilika za pomoć svima onima koje su s tržišta izgurali veliki igrači, ali bez građana, odnosno bez kupaca, isplativost njihove proizvodnje postaje upitna.