Poznato je vrijeme održavanja Adventa u Zagrebu, kao i sve lokacije na kojima će ove godine vladati božićni duh i čarolija. Dugo čuvanu tajnu otkrili su gradonačelnik Tomislav Tomašević i direktorica Turističke zajednice Martina Bienenfeld koja je od 2. prosinca 2023. do 7. siječnja 2024. najavila najbogatiji program do sada s više od sto koncerata i raznih drugih događanja. Uz to, očekuje se i dobra turistička posjećenost iz Hrvatske i svijeta. Ove godine bit će i tzv. zagrijavanje za Advent, od 29. studenoga do 2. prosinca, kada sve službeno i počinje paljenjem prve adventske svijeća na Manduševcu i rasvjete na Zrinjevcu.
– Zagrebački Advent jedno je od najznačajnijih turističkih događanja u gradu. U ovom projektu svake godine sudjeluje oko 2.500 tisuća ljudi – rekla je Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba.
FOTO: Otvorena televizija
Uz već dobro nam poznate ove nas godine očekuje i nekoliko novih lokacija pa će tako na Mažuranićevom i Svačićevom trgu zavladati plesnjaci i balovi. Kako je Gornji grad zauzet obnovama, tamošnji programi sele u Donji grad. Baš naš ide s platoa Gradec, dok se Matoš koji se događao na Strossmayerovoj šetnici seli kod mačaka kod Lunara. Prema tome Matoš i mačke bit će nova lokacija u Donjem Gradu. Ledeni park s klizalištem na Tomislavcu bit će i ove godine, kao i program na Zrinjevcu. Program će biti i u Tunelu Grič, ispred i unutar HNK-a, dok se na Strossmayerov trg vraća Fuliranje, kao i Advent u mnoge muzeje i kazališta. objasnila je Bienenfeld.
FOTO: Otvorena televizija
Posebnu zahvalu uputila je domaćinu Gradu Zagrebu i gradonačelniku Tomaševiću koji je otkrio kako od ovogodišnjeg Adventa očekuju oko 480 tisuća eura prihoda, a ta će se sredstva ponovno iskoristiti za božićne programe i kićenje grada.
FOTO: Otvorena televizija
– Od prihoda očeukujemo oko 480 tisuća eura, što je četiri puta više nego što je to bilo 2019. godine – pohvalio se Tomašević.
Na iznenađenje mnogih, gradonačelnik je otkrio kako će u novogodišnjoj noći u Zagrebu građane i turiste zabaviti grupa Let3 i to sa Zagrebačkom filharmonijom, a svake subote publiku će na zagrebačkom Cvjetnom trgu zabavljati i australski zborovi sa stotinu djece, dok će na Badnjak koncert imati osam domaćih zborova, Lado i drugi.
Sava se u Zagrebu izlila iz korita, a vrhunac vodenog vala možemo očekivati oko ponoći.
FOTO: Ivan NovoselFOTO: Ivan NovoselFOTO: Ivan NovoselFOTO: Ivan NovoselFOTO: Ivan NovoselFOTO: Ivan Novosel
Neurološki pregled važan je korak ako imate simptome koji ukazuju na probleme sa živčanim sustavom ili neuromišićne bolesti.
Kako bi postavio ispravnu dijagnozu, neurolog će pregled započeti postavljanjem nekih pitanja o vašem zdravstvenom stanju, odnosno simptomima koje imate. Jedan takav pregled uključuje procjenu vaših mentalnih funkcija, ravnoteže, koordinacije, refleksa i sl.
– Neurološki pregled je specifičan pregled koji se koristi kod bolesnika koji imaju odgovarajuće neurološke smetnje. Pritom koristimo pomagala poput neurološkog čekića, svjetiljke, a u nekim slučajevima i glazbenu ugađalicu. Riječ je o detaljnom pregledu koji počinje od samog ulaska u ordinaciju. Pritom gledamo kako pacijent hoda, šepa li možda, hoda li sitnim koracima, ima li tremor, smetnje u govoru itd. Svaki pregled mora obuhvatiti ispitivanje svih mišića lica, ruku i nogu. Ispitujemo i neurološke reflekse, odnosno jesu li sniženi, povišeni… Detaljno se ispituje i osjet – objasnila je izv. prof. dr. sc. Antonija Krstačić, specijalist neurolog.
Na osnovu rezultata neurološkog pregleda, neurolog može preporučiti dodatne pretrage poput onih krvnih, ali i magnetsku rezonancu, CT, elektromioneurografiju itd.
– Elektromioneurografija ili skraćeno EMNG je elektrofiziološka tehnika bitna u dijagnostici ozljeda perifernih živaca i mišića. To je pretraga koja se sastoji od dva dijela, ispituju se živci i mišići sterilnom igla elektrodom. Kod ispitivanja perifernog živca jednom elektrostimulacijom ispitujemo briznu provodljivosti perifernog živca i gledamo je li došlo do patologije tog živca. Takav je pregled nužan kod svake sumnje na ozljedu perifernog živca. Važna je to pretraga u samom postavljanju dijagnoze pogotovo kod pacijenata kojima se javljaju trnci u rukama, nogama, ali i kod pacijenata kod kojih sumnjamo na neke degenerativne promjene – rekla je neurologinja Krstačić.
Prije posjete neurologu preporučuje se vođenje evidencije o simptomima, uključujući kada su se prvi put pojavili, kako su se mijenjali tijekom vremena i postoje li neki faktori koji su utjecali na njih. Ova informacija može pomoći neurologu da brže i preciznije postavi dijagnozu.
FOTO: Pixabay
– Pacijenti nam se obično javljaju s glavoboljom, vrtoglavicom, tremorom, bolestima i simptomima kao što je bol u vratnoj i lumbosakralnom dijelu kralježnice. Inače su bolovi u vratu, donjem dijelu kralježnice i glavobolje jedni od najčešćih razloga posjete liječniku, neurologu. Tu su još i neki nespecifični simptomi kao što su trnci u rukama i nogama, licu, različite asimetrije lica itd. Dosta se često javljaju i osobe koje su imale trzajne ozljede vrata, kralježnice, frakture dugih kostiju, nadlaktica, natkoljenica, ozljede zdjelica s posljedičnim traumatskim oštećenjima perifernih živaca – izjavila je dr. Krstačić te spomenula kako fizički rad može biti faktor rizika, ali ne nužno.
– Imamo jako puno mladih ljudi koji rade za računalom. Oni se često javljaju s trncima u rukama zbog rada s mišom, to se još naziva sindrom karpalnog kanala. U današnje se vrijeme često javljaju bolesnici koji puno sjede.
Važno je reći i da se periferni živci mogu oporaviti.
– Ovisi o tome koliko je živac oštećen. On se sastoji od aksona koji se nalaze u svom omotaču. Sve ozljede koje se nalaze na tom omotaču puno se brže oporavljaju. Kod ozljede samih aksona, oporavak može biti manje ili više sporiji. Upravo elektromioneurografija ima važnost u praćenju oporavka živca kroz jedan period vremena – pojasnila je neurologinja.
FOTO: Pixabay
Multidisciplinarni pristup u medicini je važan. Od postavljanja dijagnoze preko samog liječenja. Važan je također i personalizirani pristup bolesniku. Ali prije samog posjeta liječniku, važna je prevencija.
– Bolesti kralježnice, možemo prevenirati adekvatnom prehranom, održavanjem tjelesne težine, tjelesnom aktivnošću, no nažalost, kod nekih situacija poput traumatskih ozljeda, prevencija ne znači puno – poručila je doktorica.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
U večerašnjoj emisiji Svakodnevica na Otvorenoj televiziji Zagreb gostuje Danijel Vojak, povjesničar i viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
FOTO: Otvorena televizija
Vojak se bavi poviješću Roma u Hrvatskoj i njihovim stradavanjima u Drugom svjetskom ratu. U vrijeme NDH doživjeli su istu sudbinu poput Židova i Srba, samo što se o njihovom stradavanju tada ne zna dovoljno. Osim genocida nad Romima razgovarali smo i o antiromskom rasizmu i diskriminaciji.
FOTO: Otvorena televizija
Inače, u listopadu je u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavljen zbornik radova pod nazivom Romi u Podravini i njihovo stradanje u Drugom svjetskom ratu, kojeg su uredili Vojak i dr. sc. Robert Čimin, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice.
Emisiju vodi i uređuje: Nikša Maravić. Budite uz OTV od 20.05 sati!
Omiljena zagrebačka noćna atletska utrka „12. Zagrebački noćni cener“ održat će se u nedjelju 5. studenog sa startom na Trgu bana Josipa Jelačića u 19 sati.
Staza kojom se trči utrka prolazi strogim centrom grada te će iz tog razloga vrijediti privremena regulacija cestovnog i tramvajskog prometa za vrijeme trajanja utrke od 19:00 – 20:15 sati.
U periodu od 19:00 do 20:15 sati za cestovni promet u potpunosti će biti zatvorene ulice: Ilica (od Gundulićeve do Krajiške ulice), Krajiška ulica, Prilaz Gjure Deželića (od Krajiške do Trga Republike Hrvatske), Trg Republike Hrvatske (sjeverni kolnik), Masarykova ulica, Teslina ulica, Trg Nikole Šubića Zrinskog sjeverni kolnik (od Praške do Amruševe) i Amruševa.
Zbog utrke će biti obustavljen i tramvajski promet llicom, od Ulice Republike Austrije do Trga bana Josipa Jelačića, Jurišićevom, Ulicom Franje Račkog, preko Zrinjevca, te Frankopanskom i Savskom sjeverno od Vodnikove.
Tramvajske linije 6, 11, 12, 13, 14 i 17 prometovat će izmijenjenim trasama u oba smjera:
Linija 6: Črnomerec – Ulica Republike Austrije – Jukićeva – Glavni kolodvor – Autobusni kolodvor – Sopot
Linija 11: Črnomerec – Ulica Republike Austrije – Jukićeva – Glavni kolodvor – Draškovićeva – Vlaška – Dubec
Linija 12: Ljubljanica – Savska – Ulica grada Vukovara – Držićeva – Šubićeva – Kvaternikov trg – Dubrava
Linija 13: Kvaternikov trg – Trg žrtava fašizma – Glavni kolodvor – Vodnikova – Savska – Ulica grada Vukovara – Žitnjak
Linija 14: Savski most – Savska – Vodnikova – Glavni Kolodvor – Draškovićeva – Mihaljevac
Linija 17: Prečko – Savska – Vodnikova – Glavni kolodvor – Ulica kneza Mislava – Trg žrtava fašizma – Borongaj
Početkom mjeseca srpnja gradski stadion Maksimir proglašen je sportskom građevinom od nacionalnog interesa, čime je omogućeno sufinanciranje njegove rekonstrukcije, odnosno gradnje novcem iz državnog proračuna.
Međutim, prije nego li radovi krenu, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose. Naime, vlasnik parcele na kojoj se nalazi stadion je Grad Zagreb, ali svi ostali popratni objekti u vlasništvu su Crkve koja traži njihov povrat. Prema posljednjim informacijama, Crkva ne traži financijsku naknadu već bi u zamjenu trebala dobiti zemljišta na 11 lokacija u gradu. Time bi Maksimir bio oslobođen svih zabilježbi, a Crkva bi dobila 11 lokacija za gradnju vjerskih objekata u Zagrebu. Da su pregovori pri kraju, potvrdio je i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
– Razgovori su u završnoj fazi. Dok čekamo da se to riješi, paralelno radimo na studiji izvodljivosti koja mora pokazati koliko će privatnom investitoru biti potrebno popratnih sadržaja na toj lokaciji, kako bi za javni novac, financirao gradnju stadiona od nekih 30 do 35 000 mjesta. Studija izvodljivosti je u tijeku, a nakon toga ide javni natječaj za najbolje arhitektonsko rješenje – najavio je gradonačelnik te potvrdio kako Dinamo neće biti investitor, već samo korisnik budućeg stadiona
.
Zbog izvođenja radova na uređenju nogostupa, na Ulici kneza Branimira od četvrtka 2. studenog do subote 18. studenog, od 8.30 do 14.00 sati, zauzimat će se prometni trak i dio nogostupa, dok će se promet odvijati po preostalom slobodnom dijelu.
Posebnu pozornost mole iz Grada da obrate pješaci s obzirom na to da će biti zauzet nogostup, te ih mole da se kreću označenim obilaznim pravcima.
Cijena komunalnog doprinosa u Zagrebu nije se mijenjala deset godina. To bi se uskoro trebalo promijeniti. I dok će cijena komunalnog doprinosa biti nešto viša, cijena komunalne naknade ostat će ista, najavio je to gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– Komunalna naknada je ono što građani svaki mjesec plaćaju kroz uplatnice Zagrebačkog holdinga. Trenutno je na javnom savjetovanju odluka gdje se taj iznos neće mijenjati, neće se povisiti već će se iznos promijeniti iz kuna u eure. Komunalni doprinos se ne plaća svaki mjesec, već samo jednom kada se gradi nova građevina. Plaćaju ga investitori. Primjetili smo da je komunalni doprinos 2001. godine bio veći nego što je danas. On je namjenski prihod grada koji treba pokriti troškove komunalne infrastrukture koje je grad dužan napraviti za nove zgrade. Od vodovoda, kanalizacije, ceste, zelenila itd. Ti prihodi trenutno nisu dovoljni da pokriju pa ni pola tih troškova zbog čega ćemo iznos komunalnog doprinosa povisiti kao što su to učinili Split i Dubrovnik – pojasnio je Tomašević.
O kojem je iznosu riječ, trenutno nije poznato.
Jedno stablo na sto Zagrepčana svake godine. Ovom je rečenicom gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio početak akcije ozelenjivanja Zagreba.
– Stabla ćemo saditi uz avenije, u svim gradskim četvrtima, u parkovima, postojećim drvoredima… Stabla koja su uništena u oluji također će biti zamijenjena. Trenutno imamo oko 140 000 stabala na javnim površinama koje održava Zrinjevac. Ove ćemo godine posaditi 8 000 i još toliko njih iduće godine. To ne uključuje Medvednicu jer se tamo provodi posebno pošumljavanje. Pazit će se na to da se ne sade alergene vrste – poručio je gradonačelnik.
– Na nekoliko travnjaka u gradu smanjit će se košnja trave kako bi se stvorio koridor za oprašivače – najavio je Tomašević i pilot projekt.
Nastavno na priču o ozelenjivanju Zagreba, zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet je predstavio novu odluku financiranja mjesne samouprave.
– Razdvaja se proračun plana komunalnih aktivnosti i plana malih komunalnih akcija od financiranja redovnog održavanja grada. To znači da će vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti moći odrediti što žele raditi bez da u njihove budžete ulazi ono što se tiče redovnog održavanja kao npr. asfaltiranje ili sadnja zelenila. Budžeti će biti određeni prema stvarnim potrebama – rekao je Korlaet.
U četvrtak 2. studenoga službeno počinju prijave za 52. po redu izdanje kultnog malonogometnog turnira Kutija šibica 2023. powered by Powerade.
Prijave traju do 10. studenoga, a odvijaju se u samom Domu sportova svakog radnog dana od 12:00 do 20:00 sati, u subotu 04. 11. prijave su od 09:00 do 15:00 dok u nedjelju nema prijava. Oni koji ne stignu do Trga Krešimir Ćosića 11, I. kat, soba 125, mogu se prijaviti i online na web stranici www.kutija-sibica.hr.
Cijena kotizacije za seniorski i veteranski turnir je 150 eura, dok za turnir žena iznosi 50 eura. Seniorski i veteranski turnir se igraju loptom veličine broj 5 s reduciranim odskokom dok se turnir žena igra s loptom veličine 4.
Uz 52. seniorski turnir igrati će se i 16. veteranski turnir te 7. turnir žena a ukupni nagradni fond turnira iznosi 25.000 eura uz uobičajene pehare, medalje i sponzorske darove.
Izvlačenje parova predviđeno je za 15. studenoga nakon čega slijede dvoboji na četiri lokacije: dvorani 2 Doma sportova, SD Boško Božić Pepsi, SD Sutinska vrela i SD Dubrava.
Uzbudljiva završnica turnira već tradicionalno započinje na Štefanje, a 29. prosinca biti će poznat i pobjednik 52. izdanja najvećeg malonogometnog turnira u regiji uz izravan televizijski prijenos na HTV-u počevši već od četvrt finala.
Sve informacije moguće je dobiti na www.kutija-sibica.hr, te na broj telefona 01 6421 072 za vrijeme trajanja prijava od 02. do 10.11. između 12:00 i 20:00 sati.
Petnaestu godinu u nizu Volonterski centar Zagreb (VCZ) organizira dodjelu Volonterskog Oskara, godišnje nagrade kojom se honorira individualni volonterski doprinos na području Grada Zagreba.
Otvorene su prijave kandidata za Volonterski Oskar, a traju od 30.10. do 8.11.2023. do ponoći.
Volonterski Oskar je godišnja nagrada za volontera/ku godine koja se dodjeljuje za individualni volonterski doprinos na području Grada Zagreba. Dodjeljivanjem Volonterskog Oskara želi se istaknuti poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Gradu Zagrebu. Od 2022. godine Volonterski Oskar dodjeljuje se i obrazovnom i poslovnom sektoru koji doprinose rješavanju društvenih problema na području Grada Zagreba.
Nagradu Volonterski Oskar dodjeljuje Volonterski centar Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.
Ako u svojoj zajednici, krugu prijatelja, kolega ili poznanika poznajete nekoga tko svojim doprinosom zajednici zaslužuju ovo vrijedno priznanje možete ga prijaviti na ovom linku gdje možete i saznati sve informacije koje su potrebne za nominaciju.
Nominirana može biti svaka osoba koja ispunjava sljedeće kriterije:
Životna dob od 15 godina na više
Obavljanje volonterskih aktivnosti u skladu sa Zakonom o volonterstvu (NN 58/07, 22/13, 84/21)
Volontiranje u organizacijama koje su definirane Zakonom o volonterstvu kao organizatori volontiranja (udruge, zaklade, fundacije, sindikati, vjerske zajednice, javne ustanove, turističke zajednice, državna tijela i tijela lokalne i područne/regionalne samouprave) te u građanskim inicijativama, koji provode
volonterske aktivnosti na području Grada Zagreba
Prikupljeno najmanje 80 volonterskih sati u prvih 10 mjeseci 2023. godine, volontirajući za jednog ili više organizatora volontiranja i/ili građanske inicijative na području Grada Zagreba
Volonterski angažman se mora protezati kroz najmanje 3 mjeseca u tekućoj godini (uzastopnost mjeseci nije nužna)
Prednost u odabiru kandidata imat će volonteri koji su volontirali i prethodnih godina
Predlagatelj kandidata može biti neprofitna organizacija koja je člankom Zakonom o volonterstvu definirana kao mogući organizator volontiranja (udruga, zaklada, fondacija, sindikat, vjerska zajednica, javna ustanova, turistička zajednica, državno tijelo i tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave) te građanska inicijativa, koji provodi volonterske aktivnosti na području Grada Zagreba.
Glasanje će biti od 13.11. do 4.12. do ponoći, a proglašenje pobjednika je na svečanoj dodjeli nagrade Volonterski Oskar koja će se održati 5.12. (Međunarodni dan volontera) u Kulturnom centru Dubrava od 17h do 19h.
Iako je Svjetski dan jabuka iza nas, još nije kasno da kroz obiteljsko sudjelovanje u berbi jabuka svojoj djeci približite ovo zdravo i korisno voće i da se svi dobro zabavite, stoji u pozivu udruge Djeca za bolji svijet.
Naime, oni ove subote 4. studenoga od 9.30 sati organiziraju branje jabuka u voćnjaku Obreška, jednom od najvećih voćnjaka u Hrvatskoj, koji je u vlasništvu tvrtke Moslavina voće u mjestu Bešlinec, u okolici Ivanić Grada.
Nakon branja i učenja o jabukama predviđen je ručak u kleti obitelji Kunek “Stari Mlin” u Kloštar Ivaniću, on je kako kažu, stvar slobodnog izbora. Tamo sve posjetitelje osim ugodnog ambijenta i fine hrane čekaju i mnoge životinje koje se na imanju nalaze, od pataka, gusaka, zečeva, pasa, mačaka pa do jelena lopatara.
Na kraju u planinarskoj kući Društva prijatelja prirode Ivanić Grad u Graberju Ivanićkom za sve posjetitelje bit će organizirana edukativna radionica Šuma oko nas kroz koju će djeca, ali i odrasli, imati prilike, osim raspoznavanja brojnog drveća i biljaka, naučiti i zašto je šuma bitna, zašto je bitno boraviti u prirodi, zašto je bitno čuvati šumu i okoliš itd…
VAŽNO!
KOTIZACIJE NEMA, BRANJE I JABUKE KOJE SE UBERU SE NE PLAĆAJU, RADIONICA SE NE PLAĆA, JEDINO SE PLAĆA RUČAK (što je stvar osobnog izbora). PRIJEVOZ JE U VLASTITOM ARANŽMANU. STOGA POŽURITE S PRIJAVAMA JER BROJ MJESTA JE OGRANIČEN!
LOKACIJA: Voćnjak Obreška, Bešlinec https://maps.app.goo.gl/Pre9RoUF62emFar59
VRIJEME: 4.11.2023., 9.30 h
Prijave na link https://forms.gle/kvhnEGzzaTyR5ui1A
Ničije mačke su odgovornost su svih nas. Na glavnom zagrebačkom trgu apeliralo se na udomljavanje životinja te je najavljeno prvo sklonište za mačke u metropoli. U organizaciji Grada Zagreba i Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba 28. listopada održana je akcija “Udomljavanje je fora”. Grad Zagreb pokrenuo je postupak izrade glavnog projekta za Sklonište za mačke te akciju sterilizacije slobodnoživućih mačaka u Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, s ciljem kvalitetnog upravljanja populacijom tih životinja na području Grada Zagreba.
“Uvijek imamo temu. “Udomljavanje je fora” postalo je pravi brend, te smo uvijek pokušavali osvijestiti ljude o potrebi udomljavanje napuštenih i pasa i mačaka, ali i poticati na odgovorno držanje kućnih ljubimaca. Na nenapuštanje životinja. Uvijek imamo tema. Uvijek je pitanje slobodnoživućih mačaka u kvartovima. Naši kapacitet u skloništu za mačke je vrlo malen i možemo primati samo ozlijeđene i bolesne životinje, no s Gradskim uredom za gospodarstvo i Gradom Zagrebom upravo je u fazi priprema dokumentacije za nov sklonište za mačke, koje će biti pored skloništa za pse i mačke u Dumovcu. Sada završavamo projekt, novo prihvatilište za divlje životinje, tako da ovdje možete vidjeti naša vozila. Otprilike 2000 intervencija godišnja imamo nad divljim životinjama grada Zagreba od vrapca, do srne, lisice, kune pa i egzotične životinje i kućnih ljubimaca”, rekao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Postoji mnogo razloga zašto bi trebalo kastrirati mačku, a najvažniji su: sprječavanje neželjenih legla, manje napuštenih mačaka i bolji suživot mačaka i ljudi.
“Mačke, pogotovo odrasle mačke koje su se rodile na ulicama, dvorištima našeg grada su vrlo teško udomljive, a one prihvaćaju ljude koji ih hrane, a to nije ona klasična kućna mačka koja je vaš pravi ljubimac, nego su te životinje poludivlje te ih je teško udomiti kada odrastu. Ili nas pozovite da ih mi uhvatimo, ili ako ih vi možete uhvatiti mi ćemo doći kastrirati te mačke i vratiti ih u kvart iz kojeg dolaze”, zaključio je Damir Skok
Na Trgu bana Jelačića, predstavljena je i nova oprema za terenske ekipe Skloništa u Dumovcu i novo motorno vozilo za prijevoz životinja, financiranog sredstvima Europske unije.
Uskoro počinje 21. Zagreb film festival, festival na kojem se zagrebačkoj publici predstavlja svjetska filmska scena, ali i filmovi koji se pojavljuju po prvi puta i tek će obilježiti nadolazeću filmsku sezonu. Ovo je jedan od najvažnijih filmskih događaja u regiji jer otkad postoji, privlači filmaše, filmske profesionalce i ljubitelje filma iz cijelog svijeta.
Festival obuhvaća raznolik izbor međunarodnih i regionalnih filmova, uključujući igrane filmove, dokumentarce i kratke filmove. Prikazuju se filmovi različitih žanrova i stilova, omogućujući publici da uživa u bogatstvu filmske umjetnosti.
– Ove godine donosimo 115 filmova. Najveća promjena ove godine je lokacija. Zbog renovacije gradskih kina, naše glavno kino bit će u Branimir centru. Ostale lokacije su Kino Kinoteka, MSU, DOKUKINO Kic, Kino SC kino. Zagreb Film Festival uvijek je okrenut svojem natjecateljskom programu, prvim i drugim filmovima autora tako da tu donosimo sjajne filmove. Naravno, imat ćemo i onaj zabavni dio gdje ćemo se družiti jer ovo je festival slavlja – rekao je Boris T. Matić, direktor Zagreb film festivala te dodao kako je jako teško izdvojiti neki film.
FOTO: Otvorena televizija
– Ima puno filmova koji su osvajali razne nagrade po međunarodnim festivalima. Sve su zagrebačke premijere, 90 posto čak. U glavnom programu imamo deset filmova od kojih ih se osam natječe.
Osim prikazivanja filmova, Zagreb Film Festival također organizira brojne radionice, panel diskusije, predavanja i druge događaje koji su povezani s filmskom industrijom. Ove aktivnosti pružaju priliku mladim filmašima da uče od iskusnih profesionalaca, razmjenjuju ideje i stvaraju kontakte unutar filmske industrije.
– Ono u čemu smo posebno jaki je ta edukacija. Dolaze nam mladi filmaši iz cijelog svijeta i imaju priliku učiti – istaknuo je Matić.
FOTO: Otvorena televizija
– Čast nam je što ćemo od 6. do 12. studenoga publici moći predstaviti naš cijelogodišnji rad gledanja filmova i praćenja filmske scene. Ono po čemu je Zagreb film festival poseban kao i svi festivalu u svijetu je taj da po prvi put predstavlja neke filmove koji će tek obilježiti nadolazeću filmsku sezonu. Neki od filmova koje ćemo tek vidjeti na festivalu, a koji će vjerujemo poharati sezonu nagrada su Ekskurzija bosanskohercegovačke redateljice Une Gunjak, Domaćinstvo za početnike makedonskog kandidata za Oscara, te Čuvari formule film koji ćemo prikazati na zatvaranju festivala. Novi je to film poznatog glumca Dragana Bjelogrlića utemeljen na istinitoj priči o nesreći koju mnogi nazivaju i jugoslavenskim Černobilom. Film prati tajnu skupinu znanstvenika, slijedom nepredviđenih okolnosti izloženu smrtonosnim dozama zračenja, koju vlast šalje na liječenje u Pariz – istaknula je Selma Mehadžić, producentica Zagreb film festivala.
FOTO: Otvorena televizija
Ove godine KinoKino postao je cjelogodišnji filmski program za djecu, a tijekom ZFF-a u Kinu Kinoteka i MSU-u bit će predstavljen izbor dugometražnih igranih filmova koji će se natjecati za nagradu dječjeg žirija. Popularni program Moj prvi odlazak u kino, osim za širu publiku, bit će predstavljen i djeci Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice u sklopu projekta Film u bolnici, a u suradnji sa Sedmim kontinentom. Posebno osmišljen za publiku srednjoškolskog uzrasta, ZFF-ov program PLUS dijelom će biti prikazan u kinu, a dijelom online.
Festival također dodjeljuje nagrade najboljim filmovima i filmašima u različitim kategorijama, kao što su najbolji film, najbolji redatelj, najbolji scenarij, najbolja glumačka izvedba i mnoge druge. Ove nagrade često pomažu u promociji filmova i autora, čineći ih prepoznatljivim unutar filmske zajednice.
Slijedeći svoj slogan Recikliramo sve osim filmova, Zagreb Film Festival treću godinu zaredom uz niz aktivnosti nastavlja svoju ekološku misiju! Festivalski katalog od prošle je godine dostupan isključivo u digitalnom obliku, a ove godine oprostili su se i od tiskanih programskih knjižica. Program i raspored projekcija tako je od sada dostupan isključivo na službenoj festivalskoj stranici i mobilnoj aplikaciji Zagreb film festivala.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.