U brojnim zagrebačkim naseljima možemo naići na platoe između zgrada, svojevrsne odignute trgove, ispod kojih se nalaze garaže i spremišta. Ima ih tridesetak i većina ih je – uslijed višedesetljetnog neodržavanja – u lošem stanju.
Novom gradskom Odlukom o održavanju platoa predviđeno je ulaganje u njihovu obnovu, a rangiranje je provedeno sukladno jasnim kriterijima (broj i značaj sadržaja/lokala koji ga omeđuju, stanje/funkcionalnost platoa, pristupačnost/otvorenost javnosti, broj stanovnika koji mu gravitira).
Predviđena je obnova dva do tri platoa godišnje, za što će se sredstva osigurati u proračunu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove. Obnova platoa u ul. Sv. Mateja ugovorena je za 956 tisuća eura, s rokom izvedbe od 8 mjeseci.
Radove je prošli tjedan obišao zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u pratnji pročelnika Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove Stanka Kordića.
– Uvjereni smo da će ova kvartovska mjesta okupljanja i druženja ovom našom intervencijom postati ljepša i ugodnija. Mislimo ukinuti mogućnost parkiranja, posaditi novo bilje u žardinjere te opremiti plato suvremenom urbanom opremom – rekao je zamjenik Korlaet.
Naredna četiri mjeseca trajat će radovi na uređenju oko 1400m2 sjevernog dijela tržnice na Trešnjevačkom trgu u vrijednosti oko 130.000 eura bez PDV-a, s ciljem uređenja novog reprezentativnog ulaza u Trešnjevački plac.
Radovima na zahvatu od Ozaljske do južne strane kioska s cvijećem predviđena je zamjena postojećeg opločenja s betonskim pločama te uređenje zelenih otoka i fontane. Ulaz u Trešnjevački plac dobit će i novi zdenac, tzv. francek.
– Ovo je omiljeno mjesto susreta i okupljanja stanovnika ovog dijela Zagreba te me iznimno veseli što će prostor oko tržnice biti uređen. Gradske tržnice su prepoznatljiv simbol Zagreba u koje se godinama nije ulagalo. Svjesni smo njihove vrijednosti za grad i naše sugrađane te smo zato pokrenuli niz investicija kojima im želimo vratiti stari sjaj kako bi bile na ponos svim Zagrepčanima i Zagrepčankama – rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Gradske tržnice objekti su od vitalnog značaja za gradske četvrti. Ima ih dvadeset i njima upravlja Holdingova podružnica Tržnice Zagreb. Uz potpuno novu zgradu tržnice u Vrapču, trenutno se izvode ili pripremaju veći radovi investicijskog održavanja na tržnicama Dolac, Utrine i Prečko.
Prije nešto više od mjesec dana pisali smo o već dobro poznatoj lokaciji uz Sarajevsku cestu na kojoj svako malo vrlo “odgovorni” i ekološki osviješteni građani ostavljaju hrpe glomaznog otpada. Tamo je do nedavno bila postavljena zaštitna betonska ograda koja je ipak, koliko-toliko onemogućavala takve ‘akcije’, međutim više je nema. Pitali smo se je li to uistinu Zagreb kakav želimo… Očito jest jer na današnji dan stanje je isto, ako ne i gore. Ajmo kronološkim redom:
kolovoza sav je otpad s te lokacije bio uklonjen što se može i vidjeti prema fotografiji snimljenoj na taj dan.
FOTO: Čitatelj iz Novog Zagreba
Međutim, dva tjedna kasnije, opet ista priča.
FOTO: Čitatelj iz Novog Zagreba
17. kolovoza – stanje nepromijenjeno.
FOTO: Čitatelj iz Novog Zagreba
18. kolovoza – otpad se u neodostatku vlastitog prijevoza očito počeo dovoziti i taxi službom? Ili?
FOTO: Čitatelj iz Novog ZagrebaFOTO: Čitatelj iz Novog Zagreba
19. kolovoza – danas – hrpa samo raste…
FOTO: Čitatelj iz Novog ZagrebaFOTO: Čitatelj iz Novog ZagrebaFOTO: Čitatelj iz Novog Zagreba
Ono što nas posebno zanima je stanje uma u kojem netko uopće odluči, bez imalo grižnje savjesti, istovariti hrpetinu smeća i praviti se da je to u Zagrebu najnormalnija stvar jer eto, rade to i drugi. Čestitamo na odvažnosti!
Povodom mjeseca obilježavanja spinalne mišićne atrofije (SMA), važno je skrenuti pozornost na ovu rijetku, ali ozbiljnu genetsku bolest koja uzrokuje slabljenje mišića i otežava osnovne životne funkcije. SMA je rijetka, ali ozbiljna genetska bolest koja uzrokuje slabljenje i propadanje mišića što otežava osnovne životne funkcije. Donedavno, SMA je bila najčešći nasljedni uzrok smrti novorođenčadi jer se najteži oblik bolesti javlja u prvih šest mjeseci života. Međutim, SMA pogađa sve dobne skupine, a godišnje od nje oboli približno jedna od 10 000 osoba.
– Organizacija koja okuplja 28 udruga s područja cijele Republike Hrvatske. U toj našoj mreži imamo oko 90 dijagnoza mišićne distrofije i među najtežima uz amiotrofičnu lateralnu sklerozu. Distrofija je nasljedna bolest, bolest koja se, ako se ne otkrije pri rođenju, otkriva i u prvim mjesecima života jer djeca pokazuju drugačiji razvoj, drugačije motoričke sposobnosti. No, ako govorimo o tipovima spinalne mišićne atrofije, postoje četiri tipa – rekla je Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske.
FOTO: Zagrebancija.com
Iako SMA još uvijek nije izlječiva bolest, napredak u liječenju, uključujući gensku terapiju i lijekove koji modificiraju bolest, značajno poboljšavaju ishode i kvalitetu života oboljelih.
– Mi smo sretni i ponosni što je Republika Hrvatska kroz svoj program Zdravstveni uvela tzv. neonatalni screening, odnosno novorođenački probir gdje iz kapljice krvi, iz koje se uzima uzorak i za ostale bolesti, uzme i uzorak za spinalnu mišićnu atrofiju. To znači, ako se otkrije odmah, može se odmah započeti i s liječenjem. Naravno, nije dovoljan sam uzorak za postavljanje dijagnoze, već se kreće s ranom intervencijom nakon čega se može spriječiti čak i invaliditet – dodala je Mirić.
Nikola, dvadesetogodišnjak koji boluje od ove bolesti, svakodnevno se suočava s izazovima koje donosi ova rijetka bolest. Unatoč poteškoćama, njegov duh i volja za životom i inteligencija inspiriraju sve oko njega. Uz njega je njegova majka – Ana, koja je ne samo njegova majka, već i njegova glavna podrška i skrbnica.
FOTO: Zagrebancija.com
– Imao sam sreće što imam vrlo sposobnu mamu koja me uspjela ponovo dići u kolica i bila vrlo uspješna u oporavku moga tijela – kazao je Nikola.
Postojanje lijeka znači postojanje pomoći, olakšavanja života i stopiranje progresije bolesti. Iako izvana fizičke promjene nema, lijek pridonosi u osamostaljenju, ali i olakšavanju svakodnevnice.
– Moji roditelji su primijetili prve simptome kada sam imao otprilike 7 mjeseci, jer se nisam podizao na noge. Isto tako, u ležećem položaju ne bih se mogao okrenuti s leđa na bok. Roditelji su brzo shvatili da nešto nije u redu i potražili medicinsko mišljenje. Već s 11 mjeseci dijagnosticirana mi je spinalna mišićna atrofija, tipa 2. – ispričao je Nikola.
Nikola je obustavio školovanje zbog toga što mu je bolest oduzimala energije, a hrvatsko društvo nije dovoljno prilagođeno ljudima s invaliditetom. Od infrastrukture koja nije prilagođena njihovim potrebama pa sve do teškog pronalaska liječnika koji se bave ovakvim rijetkim bolestima.
FOTO: Zagrebancija.com
– Trenutno sam dobrog zdravstvenog stanja i zahvalan životom kojeg imam. Često se prisjetim teških trenutaka i zahvalim dragom Bogu na svemu što imam – zahvalno i skromno je poručio naš hrabri Nikola.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Zagreb, grad bogate kulturne povijesti i raznovrsnog umjetničkog naslijeđa, kroz desetljeća je bio domaćin nekim od najvažnijih kulturnih manifestacija i događaja. Jedno od najznačajnijih mjesta okupljanja ljubitelja umjetnosti bila su zagrebačka kina, koja su služila kao mjesta ne samo za projekcije filmova, već i za druženja, razgovore i kulturnu razmjenu. No, s vremenom su brojna kina zatvorila svoja vrata, a s njima se izgubio i dio tog prepoznatljivog gradskog duha. Upravo iz te nostalgije i želje za ponovnim oživljavanjem prošlih vremena rodila se inicijativa Filmske večeri ‘Nek’ oživi dobri duh zagrebačkih kina’, koja ima za cilj oživjeti dobri duh zagrebačkih kina.
FOTO: Zagrebancija.com
Zagreb je nekoć bio prepun kina koja su nudila raznolik filmski program – od europskog art-filma, holivudskih klasika, do domaćih filmskih uradaka. Mjesta poput Kina Europa, Kina Tuškanac ili Kina Grič bila su omiljena okupljališta ne samo zbog filmova, već zbog cijelog ugođaja koji je pratila posjeta kinu. Međutim, s promjenama u filmskoj industriji, rastom multipleksa i novim trendovima gledanja filmova kod kuće putem streaming platformi, mnoga su manja kina zatvorila svoja vrata.
Filmske večeri na kojima se prikazuju igrani filmovi na otvorenom u Parku Bartola Kašića predstavljaju napor grupe entuzijasta i kulturnih radnika koji žele vratiti filmsku magiju u grad. Svim filmovima zajedničko je to što se njihova radnja zbiva ili počinje u Zagrebu. Ideja je jednostavna, ali snažna: organizirati filmske projekcije na različitim lokacijama u Zagrebu, fokusirajući se na doživljaj gledanja filma u autentičnoj atmosferi, kakvu su pružala stara zagrebačka kina. Ovaj projekt nije samo povratak filmu, već i povratak kulturi zajedništva, gdje se gledanje filma povezuje s druženjima i razgovorima o umjetnosti, društvu i životu.
FOTO: Zagrebancija.com
– Svi su filmovi snimljeni u Zagrebu na području našeg mjesnog odbora ili negdje u Donjem gradu, a to će, nadamo se, građani i prepoznati po nekim detaljima, posebno oni stariji koji sigurno znaju kako su neke zgrade prije izgledale. Nadamo se da će to malo probuditi i nostalgiju i podsjetiti neke da je ovo nekada bila industrijska zona i da je ovaj park izgrađen na mjestu jedne tvornice. O ovome parku postoji jako puno priča koje bi se mogle ispričati – otkrila je Nikolina Hrust, potpredsjednica Vijeća Mjesnog odbora ‘Pavao Šubić’.
Na repertoaru su klasični filmovi, nezavisni filmovi, dokumentarci, kao i filmovi novih autora koji nemaju često priliku biti prikazani u komercijalnim kinima. Organizatori su uložili napor da svaki film bude dio šire priče, često popraćene panelima i razgovorima s redateljima, glumcima ili filmskim kritičarima.
Ovaj projekt također potiče međugeneracijsko povezivanje, jer okuplja starije posjetitelje koji se sjećaju zlatnog doba kina, kao i mlađe generacije koje kroz ovaj projekt imaju priliku doživjeti ono što je nekoć bilo sastavni dio zagrebačkog kulturnog života. Filmske večeri ‘Nek’ nisu samo manifestacija nostalgije, već i prilika za stvaranje novih uspomena, novih veza i iskustava u kontekstu suvremenog grada.
FOTO: Zagrebancija.com
Filmske večeri ‘Nek’ dokaz su da filmska umjetnost ima snagu povezati ljude, oživjeti prostor i vratiti zajednici nešto što je nekoć bilo izgubljeno. Dok Zagreb prolazi kroz brze promjene, ova inicijativa podsjeća na važnost očuvanja kulturne baštine i stvaranja novih oblika zajedništva kroz umjetnost.
Filmovi koji će se prikazivati su: ‘Ne okreći se, sine’; ‘Rondo; H-8 i ‘Martin u oblacima’. Događanje kao ovo odličan je način za promicanja kulture u lokalnoj zajednici i sredstvo povezivanja njezinih stanovnika. U tu svrhu, sam ulaz na događanje je besplatan i svi su dobrodošli.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
U uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom predstavljena je programska suradnja Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Ova suradnja usmjerena je na razvijanje društvenog poduzetništva i poduzetničkih kompetencija, ključnih elemenata za povećanje konkurentnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada.
Istaknuto je da u današnjem dinamičnom i konkurentnom tržištu rada, razvijanje poduzetničkog mindseta, društvenog poduzetništva i poduzetnosti igra ključnu ulogu u povećanju zapošljivosti osoba s invaliditetom. Poduzetnički mindset potiče inovativnost, proaktivnost i rješavanje problema, dok društveno poduzetništvo stvara prilike za zapošljavanje kroz fleksibilne radne uvjete i prilagodbe radnih mjesta.
Poduzetnost, s druge strane, omogućava samozapošljavanje i bolju umreženost, čime se dodatno povećava pristup resursima i podršci. Ova inicijativa naglašava važnost suradnje između lokalnih institucija i zajednice u promicanju inkluzivnog tržišta rada koje prepoznaje i valorizira potencijale osoba s invaliditetom.
Mira Pekeč-Knežević, socijalna radnica i zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, naglasila je važnost razumne prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo ravnopravno zapošljavanje.
Istaknula je da gotovo svaka osoba s invaliditetom ima očuvanu radnu sposobnost te da, uz potrebne prilagodbe, i osobe s najtežim stupnjem invaliditeta mogu obavljati poslove za koje su kvalificirane. Razumna prilagodba je ključna za uklanjanje prepreka i osiguranje jednakog pristupa zapošljavanju. Također, asistivna tehnologija pruža mnoge mogućnosti zapošljavanja, stoga je važno poticati osobe s invaliditetom na usvajanje novih vještina i znanja. Istaknula je da Republika Hrvatska osigurava značajne poticaje poslodavcima i osobama s invaliditetom koje se
samozapošljavaju, što dodatno potiče njihovu integraciju na tržište rada. Zapošljavanje osoba s invaliditetom donosi višestruke dobrobiti za pojedince, njihove obitelji i cijelo društvo.
Izvor: Andreja MarcetićMr.sc. Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, predstavila je programsku suradnju u području razvijanja društvenog poduzetništva i poduzetničkih kompetencija osoba s invaliditetom. Tom prilikom su predstavljeni projekti i gospodarske manifestacije realizirane u proteklom periodu, uključujući međunarodnu stručno- znanstvenu konferenciju Poduzetnički mindset i tržište rada; te gospodarske manifestacije Jesen u Dubravi i Advent u Dubravi. Ove manifestacije usmjerene su na razvijanje poduzetničkog mindseta te povećanje mobilnosti i konkurentnosti osoba s invaliditetom na
tržištu rada. Projekti su realizirani uz podršku vijećnika te predsjednika Vijeća, gospodina Luke Holjevca, kao i dosadašnjih predsjednika Vijeća, gospodina Nevena Mikše i gospodina Ilije Sliška.
Također, naglašena je suradnja s raznim ustanovama i organizacijama u lokalnoj zajednici, kao što su Centar za autizam, Centar za odgoj i obrazovanje, Dom za starije osobe Dubrava, odgojno-obrazovnim ustanovama (Agronomska škola Zagreb, Prehrambeno-tehnološka škola
Zagreb, Industrijska strojarska škola, Osnovna škola Granešina, Osnovna škola Čučerje, Dom učenika srednjih škola A.G. Matoš, Učenički dom Maksimir, Učenički dom Dora Pejačević, Osnovna škola Marije Jurić Zagorke), Hrvatskom obrtničkom komorom, Agencijom za odgoj
i obrazovanje, Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom zajednicom inovatora, Centrom za podršku i inkluziju u zajednici, lokalnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, obrtnicima i drugo. Ova suradnja značajno doprinosi razvoju društvenog poduzetništva, inkluzije i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom na tržištu rada.
Posebno je istaknuta suradnja s gđom Erminom Lekaj Prljaskaj, saborskom zastupnicom u mandatu 2020.-24., članicom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, savjetnicom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koja je podržala organizaciju niz međunarodnih konferencija u Hrvatskom saboru na temu poduzetništva,
digitalne tranzicije i ljudskih prava, u organizaciji Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i suradnika. Također, istaknuti su i međunarodni projekti razvijanja poduzetničkih kompetencija u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na kraju, izražena je posebna zahvala gosp. Dariju Jurišiću, pravobranitelju za osobe s invaliditetom, za njegovu iznimnu suradnju u nizu dosadašnjih projekata.
Diljem Hrvatske za vrijeme velikih ljetnih vrućina hitne službe imaju više posla nego inače. Intervencije su česte zbog posljedica izlaganja suncu, ali i posljedicama koje izazivaju toplinski udari. Najveći tragovi zbog izlaganja sunca ostaju na koži i izazivaju kožna oboljenja. Ljeti sunčevo zračenje postaje posebno opasno zbog povećane razine ultraljubičastog zračenja, koje je najintenzivnije između 10 i 16 sati.
– Najbolja zaštita od sunca i sunčanja je boravak u hladu. Znači, bilo da ste u šumici ili da ste negdje u zatvorenom prostoru, ako se suncu već izlažete ili se morate zbog profesionalnih razloga, onda je preporučeno mazanje kremama s visokim zaštitnim faktorom. Mi to mislimo na svoj zaštitni faktor, da je barem veći od 25, 50 plus je najveći. Ne lude pod zaštitom, odnosno da se štite od sunca možda i pola sata sad, onda nakon toga treba ponoviti mazanje s kremama – objasnio je Ante Perica, specijalist dermatologije i venerologije s bogatim iskustvom, posebno u liječenju upalnih i alergijskih bolesti kože.
FOTO: Zagrebancija.com
Svako izlaganje suncu i neadekvatna zaštita dovode do različitih posljedica, kratkotrajnih ili dugoročnih. Kratkotrajne će dovesti do opeklina dok dugotrajne dolaze u obliku tumora, keratoza i drugih promjena koje zamjećujemo tek nakon nekoliko godina izlaganja suncu ili UV zrakama. Osobe sklonije posljedicama su najčešće djeca do pete godine života i starije dobne skupine.
– To je prvenstveno upozorenje roditeljima koji imaju malo djecu i to djecu do kojih pet godina života. Znači, treba upozoriti roditelje da im dijete nikako ne smije izgorjeti u tom periodu do 5. godine, jer onda je kasnije tijekom života puno sklonije dobivanju nekakvih tumora, bilo da su nemelanomske ili melanomske prirode – dodao je dr. Perica.
Starije se osobe posebno trebaju paziti sunca, no ne samo zbog kože, već i zbog drugih stvari, npr. radi njihovih problema s krvožilnim sustavom, zbog raznih problema sa srcem, eventualno i drugim njihovim komorbiditetima koje možda imaju. Prekomjerno izlaganje UV zračenju može uzrokovati očne bolesti poput mrene (katarakte) i oštećenja rožnice. Zato je nošenje sunčanih naočala koje blokiraju UV zrake također vrlo važno. Najopasnije je izlaganje suncu u periodu između podne pa sve do predvečer, a za starije osobe čak i od ranog jutra. Sunčanje kao takvo je u preporučljivo u određenoj umjerenoj granici zbog lučenja vitamina D koji nam pomaže i pri stjecanju imunitetu.
Koristeći kremu sa zaštitnim faktorom (SPF), nosite zaštitnu odjeću, šešire i naočale, te izbjegavajući direktno sunce u periodima najjačeg UV zračenja, možete značajno smanjiti rizik od ovih problema.
Ako dođe do zamjećivanja posljedica sunca na koži obavezan je posjet dermatologu koji kasnije određuje adekvatno liječenje. U Gradu Zagrebu provode se redovite preventivne akcije vezane za pregled madeža koji je direktno povezan s izlaganjem suncu, a diljem grada Zagreba provode se i besplatni dermatološki pregledi o kojima se redovito može informirati na internetskim stranicama. Rano otkriveni melanom, kada je još u površinskom sloju kože, ima visoku stopu izlječenja. Međutim, ako se melanom proširi, liječenje postaje puno složenije i opasnije. Redovitim pregledom kod dermatologa možete biti sigurni da su vaši madeži dobroćudni. Stručni pregledi, uz dermatoskopiju, pomažu u preciznom praćenju sumnjivih promjena.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Muzej prekinutih veza, smješten u srcu Zagreba, jedinstvena je kulturna institucija koja se bavi ljudskim iskustvima ljubavi i gubitka. Svojom neobičnom tematikom i inovativnim pristupom, ovaj muzej brzo je postao popularan među posjetiteljima iz cijelog svijeta, a također je dobio i brojne međunarodne nagrade. Osnovan 2010. godine od strane zagrebačkih umjetnika Olinke Vištice i Dražena Grubišića, muzej prikuplja i izlaže predmete koji su ostali kao uspomene na završene ljubavne veze.
– To su stvari koje su u bivšim vezama partnerima nešto značile, doduše to ne moraju biti samo romantične veze, mogu biti i obiteljske, mogu biti veze s hranom i kako god vezu neko percipira u svojoj glavi – uvodno nam je ispričala voditeljica Muzeja prekinutih veza, Ariana Juraić.
FOTO: Zagrebancija.com
Izloženi predmeti variraju od banalnih do duboko simboličnih. Od plišanih igračaka, odjeće i suvenira pa sve do neobičnih i jedinstvenih predmeta poput sjekire kojom je jedan bivši partner uništio namještaj nakon prekida. Svaka donacija nosi svoju priču, od kojih su mnoge dirljive, a neke duhovite. Upravo ta kombinacija humora, tuge i ljubavi daje posebnu snagu ovoj izložbi.
– Normalno, osnivači nisu bili sigurni kako će ta ideja zaživjeti, hoće li se ljudi odazvati, tako da u principu 2006. godine, kada se pokrenula sama ideja, prvo su se skupljali predmeti iz bivših veza njihovih prijatelja i onda, od 2010. godine, počeli su se prikupljati predmeti ljudi iz cijelog svijeta. Naravno, to traje i dan danas – otkrila je voditeljica Muzeja prekinutih veza.
FOTO: Zagrebancija.com
Muzej je svojevrsno jedan od najposjećenijih muzeja u Republici Hrvtskoj, samim time i u Gradu Zagrebu, a danas za ovu godinu broji broj od 60 tisuća posjetitelja. Kroz dan prođe i do čak šest stotina posjetitelja. Mnogi se poistovjećuju s pričama koje su izložene, dok drugi osjećaju empatiju prema strancima i njihovim iskustvima.
– Muzej je od velikog značaja posjetiteljima zbog emotivne poveznice između životnih priča koje muzej čuva čime im omogućava da svoje priče usporede i povežu s njihovim životima. I to ne samo na ljubavnoj već i na svim dimenzijama prema vezama koje čovjek osjeća prema bilo čemu njemu značajnom – dodala je voditeljica Muzeja.
FOTO: Zagrebancija.com
Muzej prekinutih veza postao je međunarodni fenomen, s putujućim izložbama diljem svijeta, uključujući gradove poput Londona, Los Angelesa, Cape Towna i Tokija. Ove izložbe omogućile su ljudima širom svijeta da doniraju predmete i priče iz svojih života, čineći kolekciju muzeja univerzalnom i sveobuhvatnom.
– Na dnevnoj bazi pristižu priče iz cijeloga svijeta, čitamo sve priče, neke su malo emotivnije, neke su smiješne. Definitivno ima priča koje nas uvijek iznenade, nasmiju, rastuže itd. Neke priče djeluju terapeutski, inspirativno i povezujuće i zato ga mnogi zovu – muzej neprekinutih veza – poručuje voditeljica Juraić.
Gornjogradski Muzej prekinutih veza dobitnik je i nagrade Kenneth Hudson za najinovativniji muzej u Europi. On ne samo da prikazuje predmete iz propalih veza, već nudi prostor za emocionalno izražavanje i iscjeljenje. Njegova jedinstvena kombinacija umjetnosti, antropologije i ljudske emocije čini ga jednim od najoriginalnijih muzeja na svijetu. Ako se nađete u Zagrebu, ovo je nezaobilazno mjesto koje vas neće ostaviti ravnodušnima.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je novi Portal o ovisnostima. Njegova svrha je na jednom mjestu objediniti sve ključne informacije vezane uz javnozdravstvene aspekt
e povezane s ovisnostima. Prvenstveno se bavi ovisnostima o alkoholu, duhanu, drogi, kockanju te prekomjernom igranju video igara i provođenju vremena na internetu. Jedan od važnih segmenata portala je prikupljanje i objavljivanje podataka o ovisnostima u Hrvatskoj, uključujući statistike o korištenju psihoaktivnih tvari i drugim oblicima ovisnosti, što pomaže u razumijevanju trenda ovisničkog ponašanja na nacionalnoj razini.
– Treba reći da ovaj portal zapravo na jednostavan i razumljiv način pruža ključne informacije o ovisnostima i različitim područjima suzbijanja ovisnosti. Ideja je proizašla iz infolinije za ovisnosti. Naime, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je 2023. pokrenuo infoliniju za ovisnosti. Cilj je bio osigurati jednu kontakt točku gdje se građani koji imaju problem s ovisnošću mogu obratiti – rekla je Josipa Lovorka Andreić, voditeljica odjela za programe i strategije (Ured za suzbijanje zlouporabe droga).
FOTO: Zagrebancija.com
Razne vrste ovisnosti zajedno čine ozbiljan problem u Hrvatskoj. U rješavanju ovog problema važnu ulogu igra i statističko istraživanje. U tu svrhu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi registar osoba liječenih od psihoaktivnih tvari. Također, registar se planira proširiti dodatnim podatcima kojima bi se pratile i druge vrste ovisnosti.
– Što se tiče samih podataka, posljednjih deset godina primjećujemo pad liječenih ovisnika, tako da je on 2013. bio nešto manji od osam tisuća, sad je manji od šest tisuća osoba. Istraživanje koje smo proveli tri godine za redom pokazalo je porast prevalencije uporabe sredstava ovisnosti u odnosu na godinu koja je prethodila istraživanju, osim igara na sreću. Istraživanje provedeno na europskoj razini provedenoj na 88 europskih gradova pokazalo je da se Zagreb nalazi među prvih 20 gradova jedino po potrošnji kokaina, dok je potrošnja amfetamina, kanabisa i ecstasyija nešto manja – izjavila je Andreić.
FOTO: Zagrebancija.com
Portal nudi informacije o raznim vrstama tretmana ovisnosti, kako bolničkim tako i izvanbolničkim. Također, sadrži i mapu kontakata u kojoj se nalaze podaci o svima organizacijama i institucijama koje djeluju na području određene županije, a kojima se građani mogu obratiti.
– Imamo mogućnost da se korisnici jave putem mail adrese ovisnosti@hzjz.hr gdje ih onda i naši djelatnici info linije upućuju u daljnje institucije. A trebate li informacije kome se obratiti za savjet ili pomoć ako vi ili netko vama blizak ima problem s ovisnošću, obratiti se možete radnim danom od 9 do 16 sati. Ako šaljete poruke preko kontakt obrasca, znajte da su one 100 posto anonimne – dodala je voditeljica odjela za programe i strategije.
FOTO: Zagrebancija.com
Osim osnovnih informacija o ovisnostima, Portal nudi i one o područjima suzbijanja ovisnosti, odnosno o prevenciji, tretmanu, smanjenju štete i resocijalizaciji. U ovom kontekstu, ističe se Zavodov dugogodišnji projekt resocijalizacije koji se bavi prihvaćanjem bivših ovisnika i njihovim povratkom u zajednicu.
HZJZ kroz portal promovira brojne programe prevencije, koji su usmjereni na smanjenje rizičnih ponašanja, posebno među mladima. Ti programi uključuju edukacijske kampanje, radionice i resurse namijenjene školama, roditeljima i drugim ključnim skupinama.
Ovaj portal predstavlja sveobuhvatan izvor informacija koji pomaže u podizanju svijesti o problemu ovisnosti i olakšava pristup uslugama za pomoć i liječenje.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Nedavno je na Europskom trgu otvoren Muzej novca Hrvatske narodne banke – Moneterra. Ne radi se o klasičnom muzeju, već o informacijsko-edukacijskom centru. Isti ima za cilj na jednostavan, ali suvremen način informirati građane o novcu, bankarstvu i osobnim financijama.
FOTO: Zagrebancija.com
Na projektu vrijednom oko 3,7 milijuna eura radilo je više od stotinu ljudi, a trenutačno je u “Moneterri”, čija je direktorica Ines Merkl, zaposleno pet djelatnika, među kojima su kustosi i muzejski pedagozi.
– Vidjeli smo, recimo, kako emocije upravljaju našim financijskim odlukama. Ovo je zapravo pravo mjesto da dođemo i razmislimo o tome i onda kad donosimo vlastite odluke da osvijestimo da nešto drugo utječe na nas – kaže ravnateljica Merkl.
Na ovom projektu radili su stručnjaci iz HNB-a kao i preko dvjesto suradnika iz različitih struka. Muzej je podijeljen u 3 zone, a posjetioci u svakoj mogu kroz razne interaktivne sadržaje saznati svakakve informacije o novcu. Poanta je na zanimljiv način približiti građanima koncepte vezane uz novac koji se ponekad čine kompliciranijima nego što jesu.
– Novac postoji u svim povijesnim razdobljima i neovisno o društvenim, gospodarskim i političkim okolnostima i jednako funkcionira u različitim materijalnim pojavnim oblicima, ali i bez ikakvoga pojavnog oblika, kao digitalni zapis. Novac se zasniva na povjerenju svih nas u zajedničku ideju i, kad ono postoji, novac omogućuje razvoj zajednica i porast njihova blagostanja. Moneterra nije muzej u standardnom značenju te riječi, već mjesto ponajprije namijenjeno jednostavnom, suvremenom i poticajnom informiranju i podučavanju o povijesti novca, bankarstvu te glavnim zadaćama središnjih banaka. U oblikovanju Moneterre nastojali smo ove teme sagledati iz kuta građanina i dati mu upravo ona objašnjenja koja su mu važna i korisna – rekao je u svom svečanom govoru guverner HNB-a Boris Vujčić.
FOTO: Zagrebancija.com
Iako je muzej tek otvoren, već su u tijeku radovi na drugom dijelu muzeja. On će biti posvećen budućnosti novca i financija. Otvaranje se očekuje tijekom jeseni.
– Vjerujemo da će posjetitelji bolje moći prihvatiti informacije koje prenosimo izložbom – bez obzira na to je li riječ o osobnim financijama odnosno o tome kako ulažemo ili trošimo, ili o funkcioniranju banaka, odnosno zadacima i načinu djelovanja središnjih banaka ̶ ako im se protumači zašto je svijet financija za njih relevantan te koje im prednosti i koristi nudi. Moneterra, zemlja novca, ime je dobila spajanjem dviju riječi od kojih moneta predstavlja novac, a terra zemlju. Tako je nastala Moneterra ̶ Muzej novca Hrvatske narodne banke, sa željom da bude edukacijski centar za sve građane i građanke i za sve generacije – poručila je zamjenica guvernera Sandra Švaljek, dodajući kako će ulaz za posjetitelje Moneterre biti besplatan.
FOTO: Zagrebancija.com
Uprava muzeja zadovoljna je interesom javnosti. Tvrde kako ih posjećuju ljudi kako različitih dobi, tako i nacionalnosti. Otvaranjem Moneterre, odnosno Zemlje novca, Hrvatska narodna banka pridružila se brojnim središnjim bankama koje u svom sastavu imaju ovakve muzeje.
FOTO: Zagrebancija.com
Troškovi za cjelokupan predmet nabave uspostave informacijsko-edukacijskog centra iznose 3.704.172,00 eura bez PDV-a. U te troškove uključena je i usluga redovnog održavanja Moneterre u trajanju od tri godine od preuzimanja i produženi jamstveni rok u trajanju od dvije godine po proteku usluga redovnog održavanja.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad osumnjičenim 42-godišnjakom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Povreda mira pokojnika i kazneno djelo Teška krađa u pokušaju.
Sumnja se da je s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi 20. srpnja 2024. u jutarnjim satima došao do Gradskog groblja Miroševac, te uz pretpostavku da bi se u starijim grobnicama na pokojnicima mogao nalaziti vrijedan nakit, prikladnim alatom provalio u četiri grobnice.
Nakon otvaranja pokrovnih ploča grobnica, sumnja se, prikladnim je alatom na četiri metalna lijesa u visini glave pokojnika, sačinio otvore dimenzija otprilike 10X10 cm, nakon čega je po izlasku iz grobnica i vratio pokrovne ploče.
FOTO: PUZ
Nakon što su ga oko 11.30 sati u čučećem položaju pored jedne od grobnica uočili zaposlenici Groblja trčeći se udaljio s groblja dok je na mjestu događaja ostavio sredstva počinjenja kaznenog djela- metalni „pajser“, čekić i ostali alat, kao i jaknu u kojoj je bio odjeven neposredno prije dolaska na groblje, a u džepu koje su bili prsten i dva ručna sata uzeta sa pokojnika.
FOTO: PUZ
Na mjestu događaja policijski službenici obavili su očevid kojom prilikom je utvrđeno i kroz razgovor s članovima obitelji potvrđeno da je na identičan način učinio u još četrnaest grobnica na području navedenog Groblja, a u namjeri prikrivanja počinjenja kaznenog djela, osumnjičeni je, nakon provaljivanja u grobnice, na njih ponovno vratio pokrovne ploče.
Osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku dok je posebno izvješće podneseno nadležnom državnom odvjetništvu, a kriminalističko istraživanje se nastavlja.
Grad Zagreb u funkciji ima 166 javnih zdenaca s pitkom vodom. Ti su zdenci sada prvi put sustavno mapirani, a karta gradskih javnih zdenaca dostupna je građanima, s detaljima svih 166 lokacija.
U vrijeme velikih vrućina javni zdenci nude važno osvježenje i okrepu. Grad planira postaviti 17 novih zdenaca godišnje, po jedan u svakoj gradskoj četvrti, kao i izraditi nove tipske zdence.
U tijeku je postupak javne nabave za izgradnju i opremanje novog dječjeg vrtića Borovje na području gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Vrtić će moći primiti gotovo 200 djece u 14 dnevnih boravaka, a ukupna bruto površina zatvorenih prostora vrtića iznosit će 2.994 m2.
– Ovaj vrtić ne samo da će pružiti prostor za igru i učenje, već će biti primjer napredne gradnje sukladne najmodernijim standardima – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, te dodao da će za električnu energiju na krovu objekta biti postavljeni solarni paneli. Dječji vrtić će uključivati i višenamjenske ateljee i prostore za istraživanje, a jedna od posebnosti objekta je i mali zatvoreni bazen u kojim će se djeca igrati i učiti plivati.
FOTO: Grad Zagreb
Ukupna vrijednost investicije je 9,7 milijuna eura, pri čemu se 80% osigurava iz gradskog proračuna, dok će ostatak biti sufinanciran sredstvima NPOO-a.
– Svaki tjedan smo na novom gradilištu, što je dokaz posvećenosti ove gradske uprave obnovi društvene infrastrukture, s posebnim fokusom na vrtiće i škole. Trenutno je u tijeku izgradnja ili prenamjena 9 dječjih vrtića, za vrtiće DV Borovje i DV Podbrežje u tijeku je nabava izvođača, a za DV Jarun i DV Sloboština provode se urbanističko-arhitektonski natječaji. Težimo u što kraćem roku svoj zagrebačkoj djeci osigurati mjesto u gradskom dječjem vrtiću – istaknula je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba.
Radovi na bazenu Špansko-Oranice službeno su i započeli!
– Ovaj projekt se obećavao više od dva desetljeća, a mi ga sada ostvarujemo. Na zadovoljstvo naših sugrađanki i sugrađana, bit će to ne samo sportski bazen, već multifunkcionalni prostor koji je prijeko potreban u ovom dijelu Zagreba – rekao je pri polaganju kamena temeljca Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Moderno kupalište sadržavat će veći sportsko-rekreacijski bazen, manji edukacijsko- rehabilitacijski bazen, saunu i wellness zonu, tribine za 300 gledatelja te korektivnu dvoranu. Radi se o investiciji od 32 milijuna eura, financiranoj iz gradskog proračuna, s rokom završetka od 18 mjeseci. Cijeli kompleks imat će jednu podzemnu i dvije nadzemne etaže, ukupne građevinske bruto površine od 5.900 m2. Tome treba dodati i opremanje objekta u procijenjenoj vrijednosti od 1.4 milijuna eura bez PDV-a.
FOTO: Grad ZagrebFOTO: Grad Zagreb
– Zahvalni smo građanima na strpljenju jer dugo su čekali ovaj dan kada će zapadni dio Zagreba konačno dobiti svoj bazen – dodao je gradonačelnik.
– Bazen – ili kupalište kako su ga nazvali projektanti – gradit će se prema prvonagrađenom natječajnom radu. Riječ je o izvrsnoj arhitekturi u kojoj se zatvoreni i otvoreni prostori prožimaju i u kojem će građani moći vježbati, rekreirati se i opustiti – naglasio je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba.
Uskoro kreće i rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj te nakon toga i gradnja novog stadiona na Maksimiru, a pokrenute su i radnje za obnovu Košarkaškog centra Dražen Petrović.
– Cilj nam je značajno unaprijediti sportsku infrastrukturu, te uz profesionalni i školski i amaterski sport. Izuzev nekoliko sportskih objekata, u gradu se od Univerzijade gotovo 40 godina nije značajno ulagalo u sportsku infrastrukturu. Želimo to nadoknaditi u što kraćem roku – zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Gornjogradski Muzej prekinutih veza dobitnik je i nagrade Kenneth Hudson za najinovativniji muzej u Europi. On ne samo da prikazuje predmete iz propalih veza, već nudi prostor za emocionalno izražavanje i iscjeljenje. Njegova jedinstvena kombinacija umjetnosti, antropologije i ljudske emocije čini ga jednim od najoriginalnijih muzeja na svijetu. Ako se nađete u Zagrebu, ovo je nezaobilazno mjesto koje vas neće ostaviti ravnodušnima.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA 
Na ovom projektu radili su stručnjaci iz HNB-a kao i preko dvjesto suradnika iz različitih struka. Muzej je podijeljen u 3 zone, a posjetioci u svakoj mogu kroz razne interaktivne sadržaje saznati svakakve informacije o novcu. Poanta je na zanimljiv način približiti građanima koncepte vezane uz novac koji se ponekad čine kompliciranijima nego što jesu.
– Novac postoji u svim povijesnim razdobljima i neovisno o društvenim, gospodarskim i političkim okolnostima i jednako funkcionira u različitim materijalnim pojavnim oblicima, ali i bez ikakvoga pojavnog oblika, kao digitalni zapis. Novac se zasniva na povjerenju svih nas u zajedničku ideju i, kad ono postoji, novac omogućuje razvoj zajednica i porast njihova blagostanja. Moneterra nije muzej u standardnom značenju te riječi, već mjesto ponajprije namijenjeno jednostavnom, suvremenom i poticajnom informiranju i podučavanju o povijesti novca, bankarstvu te glavnim zadaćama središnjih banaka. U oblikovanju Moneterre nastojali smo ove teme sagledati iz kuta građanina i dati mu upravo ona objašnjenja koja su mu važna i korisna – rekao je u svom svečanom govoru guverner HNB-a Boris Vujčić.
