U povodu obilježavanja Mjeseca svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti, Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) organizirala je stručni skup na kojem su sudjelovali vodeći domaći stručnjaci. Na skupu su predstavljeni aktualni podaci, javnozdravstvene aktivnosti te europski projekt JADE Health, u kojem sudjeluje i Hrvatska. Ovogodišnja tema Mjeseca svjesnosti – „Pitajte o demenciji, pitajte o Alzheimerovoj bolesti“ – naglašava potrebu boljeg razumijevanja ove bolesti i razbijanja društvene stigme.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak upozorio je na globalnu dimenziju problema:
– Svjetska zdravstvena organizacija je Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije istaknula kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Promjene se postižu djelovanjem, između ostalog, kroz akcijske planove i projekte, pa tako i kroz Akcijski plan skrbi o osobama s demencijom, čiju je izradu započela radna skupina Ministarstva zdravstva 2023. godine.
Istaknuo je i važnost međunarodnih projekata poput JADE Health-a:
– Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti podizanju svijesti o demenciji, ali i unaprijediti kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi te pružiti adekvatnu podršku oboljelima i njihovim obiteljima.
Prema riječima voditeljice Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijele Štimac Grbić, u Hrvatskoj s demencijom živi gotovo 50 tisuća osoba:
– Prevalencija demencije u ukupnoj populaciji iznosi 1,3 posto, a kod osoba starijih od 60 godina 4,1 posto. Nakon 70. godine ona prelazi 10 posto, dok kod osoba starijih od 85 godina iznosi više od 30 posto. Obolijeva dvostruko više žena nego muškaraca.
Naglasila je da projekt JADE Health promiče skrb usmjerenu na osobu te međunarodnu suradnju:
– HZJZ vodi evaluacijski radni paket u sklopu ovog projekta. Definirali smo glavne indikatore, izradili evaluacijski plan i internu anketu.
Psihijatar Natko Gereš upozorio je na izazove u ranom prepoznavanju bolesti:
– Prvi simptomi demencije često su nespecifični i smatraju se normalnima u procesu starenja. Antidementivi ne liječe demenciju, ali mogu usporiti napredak bolesti. Ovi lijekovi su u razvoju i u EU je već odobren prvi lijek koji djeluje na sam uzrok demencije.
Predstavnica Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić naglasila je važnost donošenja Akcijskog plana skrbi o osobama s demencijom:
– Stvaranje multidisciplinarnih timova omogućit će ranu dijagnostiku i bolju postdijagnostičku skrb. Plan predviđa više dnevnih boravaka u bolnicama, savjetovališta te dugotrajnu skrb kroz Operativni plan koji se počinje primjenjivati sljedeće godine.
Predsjednica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana Marija Kušan-Jukić dodala je:
– Akcijski plan će uskoro predstaviti Ministarstvo zdravstva. Rađen je sa snažnim usmjerenjem na dugotrajnu postdijagnostičku skrb te potrebe osoba s demencijom i njihovih njegovatelja.
Iz perspektive sustava socijalne skrbi, Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike naglasila je važnost smanjenja stigme i osiguravanja dostojanstvenog života oboljelih:
– Trenutno je osigurano 300 smještajnih kapaciteta za osobe oboljele od demencije. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđena je izgradnja 18 centara za starije osobe s ukupno 1849 novih smještajnih kapaciteta, od čega 256 za osobe s demencijom. Cilj je omogućiti što dulji ostanak osoba u vlastitom domu.
Stručnjaci su se složili da je borba protiv stigme, rana dijagnostika i razvoj održivih modela skrbi ključ za unapređenje kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji. Demencija, kako je naglašeno, nije samo zdravstveni, već i društveni izazov koji zahtijeva zajedničko djelovanje zdravstvenog i socijalnog sustava.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
