Održana je konferencija “Prevencija ovisnosti na radnom mjestu: odgovornost, podrška i praksa”, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Skup je okupio stručnjake i predstavnike iz područja javnog zdravstva, medicine rada, psihologije, socijalnih službi, sindikalnih organizacija i institucija zaduženih za zaštitu radničkih prava, ali i predstavnike poslodavaca iz različitih sektora. Cilj konferencije bio je definirati preporuke za unaprjeđenje politika prevencije ovisnosti u radnom okruženju te osnažiti koordiniranu suradnju svih dionika uključenih u radne procese i skrb o radno aktivnom stanovništvu. Time je naglašena potreba da se teme mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti sustavno uključe u nacionalne strategije, ali i u svakodnevne prakse na radnim mjestima.
„Ono što bih ja htio reći jest da je nedavno donesena nova strategija borbe protiv ovisnosti i akcijski plan do 2026. kojime po novome naše aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i naše Službe za ovisnosti obuhvaćaju ne samo klasične ovisnosti o drogama, nego i ponašajne ovisnosti kao pušenje, alkohol, ovisnost o internetu i kockanje. Kako su sve te ovisnosti prisutne na radnom mjestu jer se uglavnom radi o radno aktivnoj populaciji, a niti jedna od tih ovisnosti ne doprinosi boljem radu, većoj prisutnosti na radnom mjestu i učinkovitosti na radnom mjestu, tako se i strategija, naravno na prvom mjestu su nam mladi, ali i ostali, fokusira na to.“, na otvorenju konferencije, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, istaknuo je važnost sveobuhvatnog pristupa prevenciji.
Konferencija je obradila izazove, postojeće prakse i strategije u provedbi programa prevencije ovisnosti na mjestima rada. Poseban naglasak bio je na uspostavljanju suodgovornosti zaposlenika, poslodavaca i sindikata u razvoju i primjeni preventivnih programa, pravodobnim savjetodavnim intervencijama te unaprjeđenju međusektorske suradnje u provedbi mjera s ciljem smanjenja rizika i posljedica ovisnosti za sigurnost radnog procesa i zaposlenika.
Prema procjenama Agencije Europske unije za droge, između 5 % i 20 % radno aktivnog stanovništva u Europi ima ozbiljne probleme povezane s uporabom alkohola i/ili droga, što predstavlja značajan javnozdravstveni izazov. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dodatno potvrđuju složenost situacije: 50 % osoba uključenih u postupak liječenja od ovisnosti istodobno je zaposleno, što jasno pokazuje da radno mjesto predstavlja jedan od najvažnijih konteksta u kojem se problem ovisnosti očituje, ali i priliku za pravodobno djelovanje.
Budući da različiti oblici ovisnosti, od alkohola i droga do kockanja, prekomjerne uporabe interneta i drugih ponašajnih ovisnosti, mogu značajno narušiti zdravstvenu sposobnost, produktivnost i sigurnost zaposlenika, Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine prepoznaje radno mjesto kao ključnu točku za provedbu integrirane i održive politike prevencije. Strategija posebno naglašava važnost jačanja institucionalne suradnje, kontinuirane edukacije te razvoja poticajnog radnog okruženja koje potiče zdravlje, rano prepoznavanje rizičnih ponašanja i dostupnost stručne pomoći. U tome ključnu ulogu imaju poslodavci, menadžeri i timovi za ljudske resurse, koji svojim aktivnim sudjelovanjem mogu stvoriti kulturu otvorenosti i podrške, smanjiti stigmu povezanu s ovisnostima te omogućiti pravovremeno upućivanje zaposlenika na potrebne intervencije i savjetovanja.
Kako su zaključili sudionici konferencije, sustavniji, koordiniraniji i znanstveno utemeljeni pristup prevenciji ovisnosti na radnom mjestu nužan je korak prema stvaranju sigurnijeg i zdravijeg radnog okruženja za sve generacije zaposlenika, gdje prevencija nije samo odgovornost pojedinca nego zajednički cilj cijele organizacije. Takav pristup omogućuje ne samo očuvanje zdravlja i sigurnosti, već i povećanje produktivnosti, zadovoljstva na radnom mjestu i dugoročne održivosti radne snage.
