Na Tribini Grada Zagreba obilježen je Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), jedne od najraširenijih kroničnih bolesti dišnog sustava. Javnu zdravstvenu akciju organizirala je Specijalna bolnica za plućne bolesti u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, otvarajući vrata svim građanima zainteresiranima za informacije, savjetovanje i preventivne preglede.
Cilj obilježavanja, kao i svake godine, jest podizanje svijesti o ozbiljnosti KOPB-a te važnosti ranog otkrivanja i pravilnog liječenja bolesti. Ravnateljica Specijalne bolnice za plućne bolesti, dr. Ana Šoštarić Zadro, istaknula je kako se Svjetski dan KOPB-a obilježava treće srijede u studenom, a globalni trendovi pokazuju da KOPB postaje sve veći javnozdravstveni izazov.
„KOPB postaje važan javnozdravstveni problem u svijetu i, naravno, u Hrvatskoj. Kod nas je oboljelo oko 10 do 15 posto odrasle populacije, što znači oko 400 tisuća ljudi“, naglasila je Šoštarić Zadro. Takvi podaci dodatno potvrđuju hitnost sustavnog rada na edukaciji građana i poticanju ranih liječničkih konzultacija.
Na događanju se govorilo o zdravlju dišnog sustava općenito, ali i o sve učestalijim poremećajima disanja koji zahvaćaju ljude različitih životnih dobnih skupina. Jedan od ključnih naglasaka bio je pravilno korištenje inhalacijske terapije. Zdravstveni djelatnici održali su praktične edukacije, pokazali najčešće pogreške pri korištenju inhalatora te objasnili kako dobra tehnika može bitno utjecati na uspješnost liječenja. Posebno su istaknuli i važnost čistog zraka, budući da je kvaliteta okoliša jedan od najvažnijih faktora za zdravlje pluća.
„Simptomi bolesti su otežano disanje, povećana produkcija sluzi i kašalj, a glavni rizični čimbenici su aktivno i pasivno izlaganje duhanskom dimu. Negativno na bolest utječe i izloženost onečišćenom zraku“, upozorila je ravnateljica.
Zdravstveni stručnjaci naglasili su i problem kasne dijagnostike. Prema riječima Šoštarić Zadro, mnogi ljudi godinama ignoriraju simptome, pripisujući ih umoru, godinama ili pušenju. Upravo to dovodi do situacije u kojoj se dijagnoza postavlja tek kada je bolest već uznapredovala.
„KOPB se u globalu kasno dijagnosticira, ljudi često zanemaruju simptome. Za kontrolu bolesti bitno je što ranije postaviti dijagnozu, jer je tada ishod bolji, a liječenje uspješnije“, dodala je.
Posebna pozornost na događanju posvećena je i fizioterapiji, koja je važan dio liječenja i rehabilitacije bolesnika s kroničnim plućnim bolestima. Martina Komerički, fizioterapeutkinja, objasnila je kako plućna rehabilitacija obuhvaća širok spektar terapijskih postupaka koji olakšavaju svakodnevno funkcioniranje bolesnika.
„Fizioterapija poboljšava kvalitetu života kod kroničnih plućnih bolesnika. Utječemo na smanjenje nedostatka zraka, poboljšava se plućna funkcija i psihosocijalni status. Provođenjem plućne rehabilitacije smanjuje se i broj te duljina hospitalizacija“, istaknula je Komerički.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana KOPB-a još je jednom podsjetilo kako informiranje, edukacija i pravovremena reakcija predstavljaju ključne korake u borbi protiv jedne od najraširenijih kroničnih bolesti današnjice. Stručnjaci ističu da je upravo svijest o simptomima i rizičnim čimbenicima prvi korak prema smanjenju broja kasnih dijagnoza, koje i dalje predstavljaju velik problem u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Redoviti preventivni pregledi, posebno kod dugogodišnjih pušača i osoba izloženih onečišćenom zraku, mogu značajno doprinijeti ranijem otkrivanju bolesti i uspješnijoj kontroli simptoma. Organizatori napominju da su ovakve javnozdravstvene akcije važne jer omogućuju građanima neposredan kontakt sa stručnjacima, rušenje predrasuda i dobivanje konkretnih savjeta o čuvanju zdravlja pluća.
Stručnjaci poručuju: svaki kašalj koji traje, osjećaj nedostatka zraka ili povećana količina sluzi znak su da ne treba čekati – već potražiti liječnički savjet. Redovita briga o dišnom sustavu i pravovremena medicinska procjena mogu spriječiti ozbiljnije posljedice te dugoročno poboljšati kvalitetu života.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
