Hrvatski dan šećerne bolesti, odnosno dijabetesa obilježava se svakog 14. svibnja od 2022. godine. Cilj istog je jačanje svijesti o ovoj bolesti. Isto se čini provedbom dodatnih preventivnih aktivnosti i unaprjeđenjem kvalitete zdravstvene zaštite osoba koja su oboljele od dijabetesa, a koje žive u Hrvatskoj.
Anja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva: “Danas obilježavamo Hrvatski dan šećerne bolesti. On je uspostavljen prije nekoliko godina iz razloga što smo vidjeli kako ima sve više i više oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj, a inače obilježavamo već dugi niz godina Svjetski dan šećerne bolesti 14.11. pa smo onda na polovici toga rekli kako ćemo još jednom upozoriti naše građane da je šećerna bolest veliki problem i da je na trećem mjestu zašto ljudi umiru. Kardiovaskularne komplikacije su one od kojih oboljeli od šećerne bolesti najviše umiru.”
Šećerna bolest je kronična metabolička bolest karakterizirana visokim razinama glukoze u krvi. Dotično tijekom vremena uzrokuje ozbiljna oštećenja srca, krvnih žila, očiju, bubrega i živaca.
Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac: “Prije svega kada se otkrije šećerna bolest uvijek je pitanje u kojem stadiju se šećerna bolest otkrila. Najčešće se šećerna bolest ne otkriva onda kada nastaje, nego onda kada je bolest već uznapredovala i kada su vrijednosti šećera u krvi izrazito visoke. Tome prethodi i nekoliko godina blago povišenog šećera u krvi koji već rade probleme na krvnim žilama, na živcima i pacijenti često dođu u bolnicu zbog srčanog infarkta, moždanog udara, zbog oštećenja bubrežne funkcije, slabosti, oslabljenja vida ili neke gangrene na nozi koja na kraju može završiti kao amputacija. Dakle, svaki puta kada se postavi dijagnoza šećerne bolesti to treba shvatiti izrazito ozbiljno jer nije uzaludno da se šećerna bolest nekada nazivala bijela smrt. Izuzetno je važno, kada netko dobije šećernu bolest, provjeriti ima li i ostale rizične čimbenike, izmjeriti arterijski tlak, tjelesnu visinu, masu, opseg struka, opseg bokova i napraviti lipidni profil, kako bismo vidjeli ima li povećane masnoće, povećanog tlaka, jer to sve skupa uz pretilost povećava od rizika za kardiovaskularne bolesti, ali i svih ostalih kroničnih ne zaraznih bolesti koje su povezane s debljinom i šećernom bolešću.”
Primarna prevencija je najučinkovitiji oblik prevencije, a ona je promjena stila, odnosno načina života.
Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac: “Primarna prevencija treba započeti u ranom djetinjstvu, da ne kažem čak i tijekom trudnoće majke jer je itekako važno kako se majka hrani i kako dobiva na masi. Loše životne navike teško je mijenjati u 40 tim, 50 tim godinama kada se šećerna bolest otkrije. Zdrave životne navike s toga se moraju usvajati od najranijeg djetinjstva, u domu, u vrtićima, školama, jer danas znamo da pretila djeca u pravilu budu pretila i u odrasloj dobi i oni imaju puno veći rizik za nastanak šećerne bolesti.”
Davor Skeledžija, urednik portala dijabetičke tematike: “Tip 2. dijabetes nastaje zbog prevelike tjelesne težine, zbog ne aktivnosti, zbog načina života i to je jednostavno pošast i podizanje svijesti kod građana je užasno važno. Širenje svijesti, da ljudi znaju da postoji ta bolest, kako je dijagnosticirati, kako ju tretirati da budemo što vidljiviji u društvu, to su sve elementi uspješne borbe protiv dijabetesa”
Broj oboljelih od dijabetesa na globalnoj razini porastao je od 200 milijuna u 1990. na 830 milijuna u 2022. godini, a prevalencija dijabetesa puno brže raste u siromašnijim nego u bogatijim zemljama.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
