Poznato je da postoje neodgovorni vlasnici pasa koji za vrijeme ljetnih mjeseci kada nastupaju godišnji odmori jednostavno odluče kako ljubimac više nije za njih, pa ga lako i bešćutno napuste. Koliko je to veliki problem pitali smo tajnicu udruge za napuštene pse u Donjoj Bistri.
MAJA, tajnica udruge za napuštene pse ” Svako ljeto je isti problem. Nažalost ljudi odu na godišnje odmore, ne znaju gdje će s ljubimcima, ne informiraju se pravovremeno i onda ih nažalost izbacuju van, što mi kao udruga i kao ljudi, smatramo da tako definitivno ne bi trebalo biti. Jer kao prvo, ako ste odlučili imati ljubimca i volite ga kao člana obitelji, onda nije zaslužio da ga se izbaci, drugo, danas postoje razni hotelima pse, čuvalice za pse, uvijek postoje obitelji i prijatelji koje možete nazvati da vam pričuvaju psa dok ste vi na godišnjem odmoru, a između ostaloga hoteli u koje ljudi idu na godišnje odmore primaju pse pa se mogu životinje i uzeti sa sobom.”
U skloništu trenutno brinu za oko 80 do sto pasa, a ljeti je ta brojka i veća. Nas je zanimalo kako se sankcioniraju takvi vlasnici i kako uopće uloviti vlasnika koji napusti svoju životinju ako ona nije čipirana.
MAJA, tajnica udruge za napuštene pse: “Zakonom jesu predviđene kazne, međutim dokazati da je to zaista nečiji pas, je vrlo, vrlo teško. Obično niti sami građani nisu spremni za suradnju i imaju stav “ne bih se miješao” ako i prepoznaju susjedovog psa, neće ga nažalost prijaviti. “
Nadodaje kako je najveći problem taj s mikročipiranjem, koji bi se riješio kada bi svaka općina i grad poštivali zakon i izvršavali kontrolu mikročipiranja. MAJA, tajnica udruge za napuštene pse: “Jer ako se ona redovito odrađuje onda ne postoje psi koji nisu čipirani i uvijek se zna tko mu je vlasnik. U tom slučaju bi skloništa primala isključivo pse od osoba koje više nisu u mogućnosti za njih se skrbiti i znalo bi se točno odakle je pas došao. Od zdravstvenog stanja, gdje je bio, u kakvim uvjetima je bio…Bilo bi puno lakše svima, a nažalost općine i gradovi to do sad nisu izvršili, neki nisu izvršili niti jednom, u zadnjih pet godina, a neki ne vrše tu kontrolu redovito. Ona bi se trebala raditi minimalno jedan put godišnje da bi moglo sve funkcionirati kako treba.”
Premda Zakon o zaštiti životinja propisuje novčanu kaznu od 15 do 30 tisuća kuna za napuštanje životinje, vrlo se rijetko događa da je netko doista kažnjen. Problem je upravo poteškoća prilikom dokazivanja vlasništva nad psom ako on nije čipiran i ako se osoba ne uhvati na djelu. Rijetko se događa da netko prijavi napuštanje životinje i još da pritom ima dokaz da je riječ o napuštanju kao što su npr. zabilježen broj registarske tablice, snimka s nadzorne kamere i slično.
