Autor: Ivana Šimac 10/15/2014 14:53
Točno 3 297 dana je prošlo od kada su službeno otvoreni pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Točno 472 dana su prošla od kada smo proslavili punopravni ulazak u europsku obitelj. Oba razdoblja za Lijepu Našu su donijela određene novine, ponajviše financijske. Predpristupni i europski fondovi nakon pristupa Uniji omogućili su doslovno uzimanje novca iz zajedničke riznice. Jedini problem je što smo jako loši u tome, točnije najgori u Europi.
– Kada se radi o razdoblju 2007. do 2013. godine, stupanj iskorištenosti za Republiku Hrvatsku iznosi oko 22 – 23 posto. Prema posljednjim podacima koje je objavila Europska Komisija u travnju ove godine, Hrvatska se nalazi na 28. mjestu, dakle posljednji smo, ali moramo uzeti u obzir i da smo nova zemlja članica. Svakoj novoj članici trebalo je neko vrijeme da se prilagodi uvjetima unutar Unije. Da bi se naš rejting popravio potrebno je vrlo jasno i na vrijeme definirati prioritete kroz proces programiranja. Reći točno koji su prioriteti, koji su uvjeti financiranja, koji su kriteriji odabira projekata – rekla je direktorica Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Zamjenik ministra Grčića kaže kako situacija ipak nije tako crna. Razdoblje u kojemu će se Hrvatska morati dokazati s kvalitetnim razvojim projektima tek je ispred nas.
– Nismo na dnu ljestvice niti ima ikakvoga smisla uspoređivati Hrvatsku s ostalim zemljama članicama, obzirom da je Hrvatska najmlađa članica Europske Unije. Naši rokovi nisu usporedivi s drugim grupama s drugim rokovima drugih zemalja, čisto zato jer smo mi našu lokaciju dobili odjedanput u zadnjih šest mjeseci perspektive. Druge zemlje svoju lokaciju unutar Unije koriste već sedam godina, od 2007. godine. Štoperica kreće od 31. prosinca 2016. godine. Tada ćemo zaista realno moći sagledati koliko je sredstava Hrvatska iskoristila – opovrgava negativne glasine zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, Jakša Puljiz.
Raznovrsni programi potpore za poduzetnike, izazivaju i sve veći interes istih za sudjelovanjem u njima. Pozitivan je to smjer kretanja gospodarstva jer ne radi se samo o edukacijama, već i o projektima, ulaganjima i otvaranjima novih radnih mjesta. Osim povećanja zaposlenih, radi se i o povećanju poslovnih sektora kojima se približavamo zapadnim trendovima poslovanja.
Znanje i volja stvaraju i mogućnosti, stoga je potrebna dodatna snaga kako bi se pogonski motor domaćeg gospodarstva napokon pokrenuo, ali da upotrijebim već pomalo izlizanu frazu, stvari idu nabolje, a Hrvatska na ljestvici možda i naviše.
