Jesu li Zagrepčani pripremljeni za razorni potres?

Alen Ostojić

Autor: Alen Ostojić 7/2/2014 23:42

Na putu za Sarajevo na konferenciju ‘Sigurnost urbanih sredina’, 15. svibnja 2014., automobilom sam prolazio uz podivljali Vrbas. Jasno je bilo da u BiH slijedi katastrofalna poplava. Doslovno sam se uspio probiti u Sarajevo. Tri puta sam prelazio poplavljene ceste. Navečer, u hotelu na televiziji gledao sam slike užasa. Nažalost, te iste slike nekoliko dana kasnije dogodile su se u našoj Slavoniji. Od tog trenutka muči me odgovor na jedno pitanje. Jesu li Zagrepčani pripremljeni za jednu drugu prirodnu katastrofu – razorni potres?

– Sva suvremena istraživanja ukazuju na to da Zagrebu prijeti razoran potres poput onoga iz 1880. godine koji je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru – izjavio je medijima Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe RH. Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, Pavle Kalinić u tom slučaju predviđa stradavanje 50.000 zgrada i na tisuće žrtava. U tom slučaju mogu samo zamisliti nesnalaženje odgovornih za upravljanje katastrofom i potpuni kaos. Nama kada prestane raditi semafor na prometnici nastane kaos, a zamislite razorni potres i potpuni nestanak električne energije?

Ipak, ono što me možda i ljuti leži u činjenici da su navedene izjave uvaženih eksperata za katastrofe izrečene prije tri godine, a da se od tada nismo pomakli s mjesta kada je riječ o pripremljenosti Zagrepčana za ponašanje prije, za vrijeme i poslije potresa.

U Republici Hrvatskoj postoji Državna uprava za zaštitu i spašavanje koja ima zadaću pripremiti građanstvo za djelovanje u slučaju potresa. Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama također ima istu zadaću naspram stanovnika Zagreba. Oni bi trebali planirati i upravljati katastrofama. No, jesu li nas primjereno pripremili za to? Hvale vrijedan potez, ali jesu li letci i plakati koje su izdali s uputama o ponašanju za vrijeme prije potresa, za vrijeme potresa i nakon potresa, jamstvo preživljavanja razornog potresa? Je li Plan zaštite i spašavanja za slučaj potresa jamstvo preživljavanja? Jesu li upute postavljene na internetskim stranicama navedenih tijela jamstvo preživljavanja?

Znamo li dovoljno o preživljavanju katastrofe?

Čini mi se da smo u cijeloj priči zaboravili na čovjeka. Zaboravili smo neposredno komunicirati sa građanima Zagreba. Netko je zaboravio educirati i na taj način pripremiti svakog građanina za ponašanje u slučaju razornog potresa. U letku Ureda za upravljanje u hitnim situacijama o potresu piše: ‘Nekoliko je stvari koje možete učiniti prije potresa kako biste se što bolje pripremili – zaštititi sebe, svoju obitelj i svoju imovinu; Uvijek imajte određene zalihe hrane i pića, prije svega vode’. O tome koje su to određene zalihe hrane i pića, koje količine i za koje vrijeme, gdje se te količine drže i u čemu trebaju nalaziti te kada ih zamjenjivati, u letku nema govora.

Zato gradonačelniku Milanu Bandiću predlažem osmišljavanje kampanje koja će poticati Zagrepčane da budu pripremljeni za razorni potres. Osnovu kampanje trebala bi činiti edukacija građana u svim četvrtima, poglavito onima u kojima zbog starosti zgrada i klizišta očekujemo veća stradavanja. Edukacija- ne putem ubačenih letaka u poštanske sandučiće-, već edukacija putem neformalnih predavanja i radionica koje bi držali ovlašteni predavači Ureda za upravljanje u hitnim situacijama i institucija civilnog društva koje se bave problemom katastrofa. Naš zajednički imperativ treba biti da naučimo Zagrepčane, među njima posebno starije osobe i osobe s posebnim potrebama, kako se informirati o opasnostima – katastrofama s kojima se možemo suočiti u Zagrebu. Zagrepčani imaju pravo znati sve o očekivanim katastrofama, ali i o načinima kako se s njima suočiti i ponašati. Oni moraju znati kako prepoznati i identificirati sigurna mjesta u svojim domovima, kako isključiti izvor prirodnog plina u domovima, kako izraditi obiteljski plan djelovanja u slučaju razornog potresa.

Survival kit

Zagrepčane treba upoznati s činjenicom da postoji tzv. torba (ruksak) za preživljavanje u 72 sata od razornog potresa! Amerikanci za koje držim da su vrhunski planeri sustava sigurnosti, ovakvu torbu zovu Survival kit ili Emergency kit for the House.

Dok odgovorni u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama ne organiziraju primjerenu edukaciju o ponašanju i djelovanju u slučaju potresa, sami nabavite jedan vodootporni ruksak i prema preporuci američkog Crvenog križa, a on treba sadržavati:

– šest litara pitke vode,
– nepokvarljivu hranu i visoko energetske namirnice,
– bateriju,
– pribor za prvu pomoć,
– višenamjenski nožić,
– zviždaljku,
– šibice ili upaljač,
– sanitetske i higijenske potrepštine,
– donje rublje,
– mobitel s punjačem i odgovarajuću napunjenu bateriju,
– radio na baterije,
– preslike osobnih dokumenata s obiteljskim adresarom,
– deku,
– kiruršku maska,
– radne rukavice,
– plastičnu foliju.