Vodeni val prošao je kroz Zagreb, ali bez posljedica. Tim povodom konferenciju za medije održao je zagrebački HSLS, koji je pohvalio rad svih službi, dodavši da su upravo one zaslužne za to.
– Civilna zaštita, na čelu sa zamjenikom gradonačelnika Lukom Korlaetom, je ovaj put, primjereno i na vrijeme reagirala i uz pomoć Vodoopskrbe i odvodnje i Hrvatskih voda sačinili čak 22 interventne ekipe koje su opet, zahvaljujući oteretnom kanalu koji je napravljen nakon katastrofalne poplave 1964. godine, početkom sedamdesetih godina i intervnentnim hitnim čišćenjem slivnika. Podsjetit ću vas koliko je važno zagrebačku infrastrukturu, mi smo još u svibnju upozoravali da se ne čiste zagrebački slivnici i da se hitno pristupi čišćenju kako ne bi prilikom svake jače kiše pojedini kvartovi u Gradu Zagrebu plivali, rekao je Kristijan Jelić, gradski zastupnik.
Da se reagiralo pravovremeno i planski, mogla su se spriječiti i veća oštećenja prilikom nevremena koje je nedavno zahvatilo Zagreb, smatra Jelić.
– Bilo bi dobro da se na taj način održavalo, i da se na vrijeme radila rezidba u Gradu Zagrebu, jer sigurno ne bi bila tolika šteta nakon one nezapamćene oluje. Ali dobro je da se i iz loših primjera uči. Pohvalio bih još jednom, ne samo gradska poduzeća, nego i Javnu vatrogasnu postrojbu, dobrovoljna vatrogasna društva, svi su bili pri ruci Stožeru civilne zaštite Grada Zagreba i izbjegnuta je ovoga puta poplava u našem gradu.
Krajnje je vrijeme, dodaje Jelić, da se krene u izgradnju Zagreba na savi, projekta koji se spominje od devedesetih, a kojim bi se gradnjom hidroelektrana proizvodila struja, te bi se grad dodatno zaštitio od poplava
– Prvenstveno, dobili bi plovnost rijeke Save, smirili bi nivo. Konačno bi se Grad Zagreb približio Savi. Naime, Zagreb je jedan od rijetkih gradova u svijetu koji bježi od svoje rijeke. Svi gradovi su naslonjeni na svoje rijeke, mi nažalost bježimo. Bježimo iz razloga što se svakodnevno mijenja nivo rijeke Save. S izgradnjom hidroelektrana dobili bi stabilnost rijeke Save, dobili bi jeftinu električnu energiju, po nekim procjenama to bi zadovoljilo preko 20 posto potreba Grada Zagreba za električnom energijom, dobili bi plovnost od Grada Zagreba do Siska, ali to nije apel samo prema Gradu Zagrebu, jer za jedan tako veliki projekt trebali bi se uključiti i Hrvatske vode i Hrvatska elektropivreda i Vodoopskrba i odvodnja.
Grad Zagreb bi time dobio i vrijedno zemljište koje bi se mogle koristiti i u građevinske, ali i sportsko-rekreacijske svrhe, zaključio je Jelić.
