U dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 30. rujna održana je radionica pod nazivom “Umjetničke zbirke i metodologija istraživanja provenijencije umjetnina”, posvećena istraživanju umjetničkih zbirki i tržišta umjetnina u Kraljevini Jugoslaviji u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Ovaj stručni skup dio je hrvatsko-slovenskog bilateralnog istraživačkog projekta koji otvara nova pitanja o ulozi kolekcionara, galerista i samih umjetnika od 1918. do 1941. godine. Poseban naglasak stavljen je na način na koji se u tom osjetljivom povijesnom razdoblju oblikovala kulturna scena i kakav je trag ostavila na današnje razumijevanje umjetničkog nasljeđa.
Radionicu su organizirali Strossmayerova galerija starih majstora HAZU i Muzejski dokumentacijski centar, institucije koje već dugi niz godina čuvaju i obrađuju vrijednu građu povezanu s poviješću umjetnosti u Hrvatskoj. Upravo ta suradnja između znanstvenih i muzejskih ustanova ključna je za jačanje istraživačkih kapaciteta i otvaranje novih pogleda na prošlost. Radionica je okupila stručnjake, povjesničare umjetnosti i istraživače iz Hrvatske i Slovenije te pokazala koliko je važan dijalog u transnacionalnim projektima koji nadilaze granice država.
„Ideja radionice je praktične prirode. Ona je namijenjena primarno muzejskim djelatnicima, ali i zainteresiranoj stručnoj javnosti. Cilj nam je kroz izlaganja i rasprave ukazati na probleme s kojima se istraživači svakodnevno susreću, posebno u komparativnoj perspektivi – u aktivnom dijalogu sa slovenskim istraživačima“, istaknula je dr. sc. Tanja Trška, izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica hrvatskog dijela projekta.
Posebna gošća radionice bila je dr. sc. Renata Komić Marn, znanstvena suradnica pri Institutu za povijest umjetnosti France Stele (ZRC SAZU) i voditeljica slovenskog dijela projekta. Kao dugogodišnja istraživačica povijesti zbirki, portretistike i provenijencije umjetnina, s bogatim međunarodnim iskustvom, naglasila je kako su sudbine zbirki neraskidivo povezane s društveno-političkim previranjima epohe. „Što je oblikovalo sudbinu ovih jedinstvenih zbirki iz vremena velikih društveno-političkih previranja, pitanje je koje posebno zaokuplja hrvatske i slovenske povjesničare umjetnosti“, poručila je Komić Marn.
Program radionice obuhvatio je niz izlaganja i rasprava. Nakon uvodnog obraćanja Tanje Trške, Komić Marn održala je predavanje Transnacionalno istraživanje povijesti i identiteta umjetničkih zbirki. Slijedilo je zajedničko izlaganje dr. sc. Ljerke Dulibić i dr. sc. Ivana Ferenčaka iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, zajedno s dr. sc. Tanjom Trškom, o metodologiji istraživanja i perspektivama bilateralnog projekta. Ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra Maja Kocijan predstavila je projekt utvrđivanja podrijetla muzejske građe oduzete tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, što je otvorilo raspravu o etičkim i pravnim pitanjima koja se vežu uz vlasništvo nad umjetninama.
Sam istraživački projekt Umjetničke zbirke i tržište umjetnina u Kraljevini Jugoslaviji (1918.–1941.) zajednički provode Institut povijesti umjetnosti France Stele ZRC SAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je kroz komparativni uvid u društveno-političke promjene i kulturne kontinuitete istražiti kako je raspad Austro-Ugarske i stvaranje Kraljevine SHS utjecalo na sudbinu postojećih zbirki i pojavu novih. U tadašnjoj, sve autoritarnijoj državi, odnos prema starim i stranim društvenim i narodnosnim skupinama bio je nepovoljan, što se odrazilo i na umjetničku baštinu, oblikujući umjetnički ukus i kulturni identitet cijele regije.
Istraživanje provenijencije umjetnina posljednjih je godina postalo jedno od ključnih područja povijesti umjetnosti u Europi i svijetu. Ono ne donosi samo povijesne podatke o vlasnicima, kolekcionarima i trgovcima, nego otkriva i složene priče o kulturnim preferencijama, političkim pritiscima i osobnim strastima. U tom smislu, hrvatsko-slovenski projekt uklapa se u širi europski trend kritičkog preispitivanja muzejske građe i tržišta umjetnina, što mu daje dodatnu aktualnost i važnost.
Zaključna rasprava radionice pokazala je da istraživanje umjetničkih zbirki i tržišta umjetnina ne otkriva samo podatke iz arhiva, već i priče o viziji i kulturnom identitetu jednog složenog razdoblja. Upravo zato ovakvi susreti nisu samo znanstveni, nego i kulturni događaji koji doprinose očuvanju i razumijevanju zajedničke hrvatsko-slovenske baštine.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
