Autor: Gorana Banjeglav 9/28/2014 10:31
Međunarodni dan gluhih obilježava se svake godine posljednje subote u rujnu, a cilj mu je skrenuti pozornost javnosti na gluhe osobe i njihove probleme. Gluhe osobe sudjeluju u društvu, zaposlene su i plaćaju poreze i prireze, no i dalje su suočene s preprekama.
– Moram vam reći da bez obzira na sve doprinose koje uplaćuju ne dobivaju od društva ono što bi trebali. Oni ne mogu ni u kazalište, mnoge manifestacije ne mogu pratiti zbog teškoća u komunikaciji. U posljednje vrijeme dosta se radi na prevladavanju komunikacijskih barijera na način da se angažiraju stručni komunikacijski posrednici, imamo i druge oblike i sustave komunikacije ovisno o tome što je osobi potrebno i što je sama odabrala – ispričala nam je Mirjana Juriša, izvršna direktorica Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba.
Osim toga, često im je otežan i pristup informacijama, posebice onima koje dolaze putem elektroničkih media.
– Mediji su ti, a naročito je Zakon o Hrvatskoj radio televiziji taj koji je propisao obvezu prilagodbe televizijskog programa. Moram vam reći da je svega 0,2 posto programa prilagođeno, na način da ima titla i da ima znakovnog jezika. Međutim u svijetu, pa čak i u Sloveniji, a da ne govorim o Švedskoj i Norveškoj, gdje je 90 posto programa prilagođeno. Ne na način da se emisija znakuje nego se u reprizama i pomoću titla te stvari približavaju ovoj populaciji. To očekujemo i mi – rekla je.
Dodatan problem je i smještaj.
– Naša je velika želja da stvorimo uvjete za smještaj starijih gluhih osoba, iako je izvaninstitucionalni oblik smještaja trend u svijetu, gluhi su populacija koja se zbog specifičnosti načina komuniciranja teško inkluzira i integrira. Tu treba jako puno pripremnih radnji, jer ako jednu stariju gluhu osobu stavite u redovan doma umirovljenika, ona je na kraju svog života izgubila svaku komunikaciju – dodala je Juriša.
U Savezu očekuju da će se taj problem u gradu Zagrebu riješiti putem stambenih zajednica. Ističu da ne žele gradnju velikih domova, već zajednice koje bi okupljale deset korisnika na jednom mjestu.Osnovni način komunikacije gluhih osoba je znakovni jezik.
– Mi smo u zadnjoj fazi za donošenje Zakona, koji je jedan od najboljih za našu regiju, ako ne i za Europu i šire. Vrlo je moderan i dobar prijedlog zakona, jer se ne govori samo o znakovnom jeziku i nego i o ostalim sustavima komunikacije, pa se zove Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije za gluhe i gluhoslijepe osobe. Tu smo uzeli u obzir sve osobe koje imaju određene teškoće komuniciranja – istaknula je.
Neki oblici diskriminacije stižu i od strane države, primjerice rješenje koje je gluhoću uvrstilo u kontraindikacije za upis u srednje škole te rješenje o kupnji baterija za slušne aparate, zbog čega je podignuta i ustavna tužba.
Grad Zagreb će nastaviti pružati svoju pomoć gluhim osobama, najavio je zagrebački gradonačelnik.
– Mi imamo 1100 članova, znamo da je kroz našu evidenciju prošlo 3000 osoba, no ne znamo koliko je onih koji pate od staračke nagluhosti – rekla je Juriša.
– Ideal svakog društva, pa i grada Zagreba je da se izgrađuje društvo jednakih šansi, to ne možemo ako ne uvažavamo jedni druge i ne dižemo ljestvicu tolerancije jednih prema drugima i jednakih uvjeta za sve. Mi smo jedini grad u Europi koji ima gradskog zastupnika gluhu osobu, ali kad je Zagreb u pitanju tko zna po čemu ćemo biti prvi sutra – dodao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
