Ptičja gripa koja se prošli mjesec pojavila u Hrvatskoj, nije opasna za ljude, ali može nanijeti veliku gospodarsku štetu uzgojima peradi.
Ptičja gripa utvrđena je kod divljih ptica (labudova i divlje patke) u Lonjskom polju, na
Varaždinskom jezeru i obali srednjeg Jadrana te u domaće peradi u okolici Siska. Stručnjaci
Hrvatskoga veterinarskog instituta utvrdili su da je riječ o ptičjoj gripi podtipa H5N1, no da se taj podtip razlikuje od onoga koji se u Hrvatskoj pojavio prije šesnaest godina.
„Rezultati sekvenciranja genoma dva virusa H5N1 detektirana istog dana prošli mjesec na
dvije bliske lokacije u Lonjskom polju ukazuju na njihovu međusobnu razliku temeljem koje se može zaključiti da se radi o dva neovisna unosa virusa H5N1 u Lonjsko polje, najvjerojatnije migracijama divljih ptica iz Rusije. Oba virusa su patogena za perad i unosom u uzgoje peradi mogu izazvati velike gospodarske štete. Ti su virusi istog podtipa kao i virus H5N1 koji se u našoj zemlji pojavio 2005./2006. godine, međutim radi se samo o istom podtipu, ali s različitim svojstvima u smislu zaražavanja čovjeka. U dva virusa H5N1 koji su detektirani u studenom ove godine, nisu prisutne ključne mutacije koje im omogućavaju učinkovito zaražavanje ljudi, a koje su bile prisutne u virusima H5N1 iz 2005/2006.“, kazao je doc. dr. sc. Vladimir Savić, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica (ptičju gripu).
Uzgajivači peradi strogo se moraju držati Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske. Perad se treba držati u zatvorenim
prostorima, a patke i guske treba razdvojiti od kokoši, purana i druge peradi.
Zbog zoonotskog potencijala virusa ptičje gripe stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta
uzgajivačima peradi preporučuju cijepljenje protiv humane gripe.
„U slučaju da je čovjek zaražen virusom humane gripe i istovremeno se zarazi bilo kojim
virusom ptičje gripe, iz ta dva virusa u zaraženoj osobi može nastati novi virus gripe s
nepredvidljivim svojstvima koja mogu uključivati i vrlo lako zaražavanje i širenje među
ljudima“, pojasnio je doc. dr. sc. Vladimir Savić.
Ptičja se gripa u Hrvatskoj u proteklih šest godina pojavljuje učestalo tijekom hladnijeg dijela godine. U tom razdoblju nije detektirana jedino 2018. i 2019. godine. Ptičja gripa zabilježena u istočnoj Hrvatskoj u ožujku ove godine, bila je podtipa H5N8, a jesenas je, kako je već spomenuto, došla u podtipu H5N1.
Slučajevi ptičje gripe trenutačno su prisutni i u drugim europskim zemljama. U nekima poput Mađarske i Italije njihov je broj iznimno velik. Budući da su se najvjerojatnije hranile uginulim divljim pticama, virus je pronađen i kod lisica i vidri.
