Muzej Grada Zagreba i ovog ljeta posjetiteljima nudi bogat program koji donosi nove poglede na povijest, kulturu i identitet hrvatske metropole. Uz stalni postav, otvorene su čak četiri izložbe koje istražuju različite teme, od zagrebačkog planinarstva i arheoloških otkrića nakon potresa do umjetnosti i fotografije. O aktualnoj muzejskoj ponudi govorila je ravnateljica Muzeja Grada Zagreba Aleksandra Berberih-Slana, istaknuvši raznolikost sadržaja namijenjenih svim generacijama posjetitelja.
„Kako u Muzeju Grada Zagreba nikad nije dosadno, za to smo se pobrinuli i ove godine, pa smo taman prije ljeta otvorili čak četiri izložbe“, rekla je Berberih-Slana.
Među njima se ističe izložba „Na Sljeme“, posvećena zagrebačkoj planinarskoj tradiciji i svemu što se povezuje s ovom gradskom planinom. Osim razvoja planinarstva i organizacije planinarskih društava, izložba obrađuje teme ekologije, arhitekture i odnosa stanovnika Zagreba prema Sljemenu. Sadržaj je namijenjen ne samo iskusnim planinarima nego i svima koji žele bolje upoznati grad i njegovu okolicu.
„Izložba ‘Na Sljeme’ pokriva sve teme koje možete povezivati sa Sljemenom, od ekologije, koja je danas vrlo bitna i zanimljiva, do organizacije planinarskih društava, arhitekture i samog razvoja planinarstva u Zagrebu. Uglavnom, sve što ste željeli znati o Sljemenu, a niste znali, možete sada otkriti u Muzeju Grada Zagreba“, istaknula je ravnateljica.
Dodala je kako je izložba posebno bogata predmetima prikupljenima iz muzejskih depoa, ali i u suradnji s lokalnom zajednicom i planinarima, čime je dodatno obogaćen prikaz zagrebačke planinarske povijesti.
Druga važna izložba, „Postpotresna arheologija“, predstavlja najznačajnija arheološka otkrića do kojih se došlo tijekom obnove zgrada nakon zagrebačkog potresa. Arheolozi su istraživali brojne lokacije, od Gornjega grada i Kaptola, uključujući područje oko katedrale, pa sve do zagrebačkih predgrađa. Pronađeni predmeti pružaju nove informacije o svakodnevnom životu nekadašnjih stanovnika i mijenjaju dosadašnju sliku povijesti grada.
Među zanimljivijim nalazima Berberih-Slana izdvojila je sjeme iz srednjeg vijeka, od kojeg se nekoć pripremalo piće koje se redovito konzumiralo u Zagrebu. Posjetitelji mogu vidjeti i ostatke keramike i stakla, kao i dijelove odora austro-ugarskih vojnika, uključujući čizme.
„To je jedno od otkrića koje je stvarno rijetko i jako zanimljivo vidjeti na izložbi. Osim toga, tu su ostaci keramike i stakla, ali i dijelovi uniformi austro-ugarskih vojnika“, rekla je ravnateljica, dodajući da će i oni koji nisu ljubitelji arheologije na izložbi moći mnogo naučiti o Zagrebu.
Ljubitelji umjetnosti mogu razgledati i izložbu „Drezdenski dnevnik“, posvećenu Anki Krizmanić, koja je otvorena u sklopu suradnje s Umjetničkim paviljonom. Iako manjeg opsega, izložba je, prema riječima ravnateljice, vrlo privlačna i zanimljiva.
Četvrta izložba u gostima je iz Muzeja novije povijesti Celje, a posvećena je fotografijama poznatog slovenskog fotografa Josipa Pelikana. Njegova je priča povezana i sa Zagrebom, među ostalim suradnjom s poznatom zagrebačkom fotografkinjom Tonkom, na području Rogaške Slatine, koju su posjećivali brojni poznati Zagrepčani.
Tijekom ljetnih mjeseci Muzej Grada Zagreba posebno privlači i svojim ambijentom. Povijesni zidovi pružaju ugodnu hladovinu, a dvorište postaje mjesto predaha od ljetnih vrućina. Spojem stalnog postava, aktualnih izložbi i zanimljivih priča o prošlosti grada, muzej posjetiteljima nudi priliku da Zagreb upoznaju iz novih perspektiva, uz spoj edukacije, umjetnosti i autentičnog zagrebačkog šarma.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
