Videoigre su odavno prerasle okvire zabave i postale važan dio suvremene kulture, povezujući tehnologiju, umjetnost i interaktivno pripovijedanje. Njihov razvoj, od prvih eksperimentalnih igara do današnjih digitalnih svjetova, moguće je upoznati u Muzeju povijesti videoigara u Zagrebu. Posjetiteljima su ondje dostupni brojni povijesni uređaji i igre koje mogu isprobati, a o razvoju ovog medija i posebnostima muzejske zbirke govorio je Tomislav Talan, tehnički konzultant u Muzeju videoigara.
Muzejska priča počinje 1958. godinom, kada je nastala jedna od prvih videoigara, izrađena na osciloskopu, a nastavlja se razvojem prvih komercijalnih igara početkom sedamdesetih godina. Kroz desetljeća su se mijenjali uređaji, način igranja i dostupnost tehnologije, a posebno važno razdoblje bilo je na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete godine prošlog stoljeća.
„Kraj sedamdesetih i početak osamdesetih prijelomna su vremena što se tiče arkada i videoigara jer je zbog naglog razvoja tehnike, pogotovo minijaturizacije čipova i računala, to bilo razdoblje u kojem su nastale najpoznatije arkadne igre. To su, naravno, Space Invaders, Donkey Kong, Pac-Man i mnoge druge koje se igraju i danas“, objasnio je Talan.
Muzejski postav organiziran je kronološki, pa posjetitelji mogu pratiti razvoj videoigara od prvih arkadnih uređaja do kućnih konzola i računala. Među izloženim uređajima nalaze se Atari 2600 i Pong, konzola koja je omogućila igranje na običnom televizoru, ali i kućna računala poput Applea, Tandya, Atarija i PET-a. Takvi su uređaji korisnicima omogućili ne samo igranje nego i učenje programiranja te stvaranje vlastitih igara.
Posebno mjesto u zbirci zauzima Computer Space iz 1972. godine, jedan od najvrjednijih eksponata muzeja. Proizveden je u približno 1500 primjeraka, a prema Talanovim riječima, do danas ih je preživjelo manje od polovice. Vrijednost takvog primjerka na tržištu danas se procjenjuje na oko 80 tisuća eura.
Osim samih igara, postav prikazuje i razvoj načina upravljanja. Posjetitelji mogu vidjeti kako su izgledale nekadašnje kontrole, od joysticka i gumba do trackballa, kugle kojom se upravljalo pokretima ruke. Izloženi su i uređaji koji prikazuju početke trodimenzionalnih igara, uključujući vektorske arkadne naslove poput igre Star Wars, u kojima su igrači prolazili kroz svemirske prizore i prepoznavali motive iz filmskog serijala.
Jedna od posebnosti muzeja jest mogućnost igranja na originalnim arkadnim uređajima. Posjetitelji mogu isprobati klasike poput Space Invadersa, Asteroida, Breakouta, Pac-Mana, Donkey Konga i Froggera. Budući da nema prostora za izlaganje svih uređaja odjednom, dio se igara povremeno mijenja, čime se ponuda dodatno osvježava.
„Imamo nekoliko originalnih arkadnih uređaja, onih koji su se nekada nalazili u lunaparkovima. To su Invadersi, Asteroidi, Breakout, Pac-Man, Donkey Kong i Frogger. To je samo mali dio onoga što imamo jer jednostavno nemamo mjesta sve izložiti“, rekao je Talan.
Moguće je isprobati i kućne konzole, pri čemu se koriste emulatori i odabrane igre za pojedine uređaje, a igrači pritom mogu koristiti originalne kontrolere. Na drugom katu nalazi se i arkadna soba s desetak novijih uređaja na kojima posjetitelji mogu zaigrati različite naslove.
Muzej povijesti videoigara tako nije samo mjesto čuvanja starih uređaja, nego i prostor u kojem se digitalna povijest može doživjeti iz prve ruke. Kroz igru i neposredan kontakt s tehnologijom posjetitelji dobivaju priliku upoznati razvoj medija koji je obilježio nekoliko generacija te bolje razumjeti kako su se videoigre mijenjale zajedno s tehnologijom i društvom.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
