Članovi mjesne samouprave sve do 2021. godine, imali su izdašne naknade. Predsjednik vijeća gradske četvrti imao je pravo na mjesečnu naknadu od 7750 kuna bruto, potpredsjednik na 4275 kuna, a član vijeća gradske četvrti 2635 kuna bruto. Predsjednik vijeća mjesnog odbora imao je pravo na 3875 kuna bruto mjesečno, potpredsjednik na 1937 kuna, dok je član vijeća mjesnog odbora imao pravo na 1162 kune bruto.
Praksa je do 2021. godine bila i takva da vijećnik ukoliko ne dođe na niti jednu sjednicu u mjesecu, ima pravo na 50 posto mjesečne naknade. I ta se odredba promijenila 2021. godine, pa sada ukoliko član vijeća gradske četvrti ili mjesnog odbora ne prisustvuje ni jednoj sjednici, neće dobiti naknadu za taj mjesec.
Povećanje naknada članovima i vijećnicima u mjesnoj samoupravi u Gradu Zagrebu dogodilo se na sjednici Gradske skupštine 2017. godine. Tada su zastupnici u Skupštini bili podjeljeni oko ovog povećanja, pa su tako zastupnici stranke pokojnog gradonačelnika Milana Bandića pozdravili ovu odluku i tvrdili kako će sada svi oni koji djeluju u mjesnoj samoupravi znati da se njihov rad cijeni, dok je oporba ovo povećanje kritizirala i tvrdila kako se povećanjem šalje građanima poruka da su svi političari isti.
Dolaskom Tomislava Tomaševića vlast, već su uoči izbora najavljene promjene po pitanju naknada članovima vijeća gradske četvrti i vijeća mjesnih odbora. Do smanjenja naknada, Grad je na te iste naknade trošio 30 milijuna kuna godišnje.
Većinom glasova gradskih zastupnika sa sjednice u kolovozu 2021. godine, te su naknade srezane za 40 posto.
Prema toj odluci, predsjednik Vijeća gradske četvrti ima bruto iznos od 4650 kuna, potpredsjednik 2565, a član vijeća 1581 kunu.
Kada govorimo o vijeću mjesnog odbora , predsjednik vijeća mjesnog odbora mjesečno uprihodi 2.325,15 bruto, potpredsjednik vijeća mjesnog odbora 1.162,58 bruto, a član vijeća mjesnog odbora 697,54 bruto.
S druge strane, mnogi hrvatski gradovi nemaju naknade za članove svojih mjesnih odbora ili gradskih četvrti. U Splitu I Osijeku te funkcije obavljaju volonterski, a u Rijeci naknade su simbolične. Predsjednik Vijeća gradske četvrti u Rijeci, uprihodi niti 200 kuna mjesečno od navedene funkcije.
Javnost i političari u Gradskoj skupštini oko ovog su pitanja uvijek bili podijeljeni, a pitanje je bilo trebaju li članovi mjesne samouprave u Zagrebu raditi volonterski.
Nakon smanjenja naknada neki su vijećnici gradskih četvrti i mjesnih odbora izrazili nezadovoljstvo ovim smanjenjem jer smatraju da je naknada nedostatna za količinu posla koji obavljaju. Drugi su pristali na smanjenje, a treći su pak rekli kako bi ovaj posao radili I bez naknade. Najglasniji po pitanju visine naknada u mjesnoj samoupravi i smanjenju obima mjesne samouprave bio je bivši gradski zastupnik Tomislav Stojak.
-Mjesečne naknade članovima vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora apsolutno su previsoke i u potpunom nesrazmjeru s aktivnostima koje obavljaju. To su gradske odluke i gradska odgovornost, te očekujem od novog saziva Gradske skupštine, novog gradonačelnika i nove gradske uprave da skupe hrabrost i nakon izbora krenu u radikalne promjene ustroja mjesne samouprave u Zagrebu- govorio je Stojak još 2020. godine, a godinu kasnije, Tomislav Tomašević te je naknade srezao za 40 posto.
Mnogi su mislili da do smanjenja neće doći jer članovi stranke aktualnog gradonačelnika čine 41,5 posto svih vijećnika u Gradu Zagrebu, što je značilo 12 milijuna kuna manje u džepovima stranačkih kolega. Ipak, to se dogodilo.
Još uvijek je pitanje naknada, pitanje koje izaziva raspravu. Građani su većinom pozdravili ovu odluku, mnogi vijećnici i sami posao obavljaju volonterski, mnogi od njih naknade doniraju u humanitarne svrhe, no ima i onih koji misle da se rad i trud za zajednicu treba adekvatno nagraditi. Tvrde kako obavljanje ovakve dužnosti iziskuje puno vremena, truda i volje. Bilo kako bilo, članstvom u vijeću gradske četvrti ili mjesnog odbora nitko se neće obogatiti, a hoće li pridonjeti kvaliteti života građana, presudit će izbori.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
