U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu otvoren je novi postav kazališnog pop-up muzeja pod nazivom „Drama 165“. Riječ je o izložbi koja oživljava bogatu povijest Drame HNK-a u Zagrebu kroz priče umjetnika i kazališnih djelatnika koji su tijekom 165 godina oblikovali njezin identitet i ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj kazališnoj umjetnosti.
Ovo je treća izložba u okviru kazališnog pop-up muzeja HNK-a. Nakon postava posvećenih baletu i operi, sada je u središtu pozornosti drama, koja ove godine obilježava čak 165 godina postojanja.
Iva Hraste Sočo, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, istaknula je kako je upravo drama bila temelj nastanka današnjeg HNK-a.
„Ovo je naša treća izložba u okviru kazališnog pop-up muzeja. Prvo smo imali izložbu posvećenu baletu, zatim operi, a sada predstavljamo dramu. Važno je istaknuti da u 165. sezoni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu obilježavamo i 165 godina postojanja Drame. Zapravo, drama je bila nukleus nastanka Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Postav, čija je autorica Snježana Banović, iznimno je informativan i inspirativan. Posjetitelji će moći upoznati lica koja su stvarala ovo kazalište i sudjelovala ne samo u njegovu razvoju nego su postala dio njegove povijesti – sve do suvremenog dramskog ansambla i monografije koju smo objavili prošle godine. Vjerujem da će izložba biti vrlo zanimljiva i inspirativna za našu publiku.“
Izložba se prostire na tri etaže, stvarajući sadržajno i prostorno slojevito iskustvo za posjetitelje. U njezinu središtu nalazi se 165 portreta kazališnih umjetnika i djelatnika, čiji je rad obilježio ne samo Dramu HNK-a, nego i povijest hrvatskog kazališta u cjelini.
Snježana Banović, teatrologinja i autorica izložbe, pojasnila je kako je cijeli koncept izložbe usmjeren upravo na ljude koji su svojim radom gradili kazalište.
„Cijeli koncept leži u tome da se radi o ljudima, o umjetnicima, jer bez njih ne bi bilo onoga što je najvažnije za kazalište – repertoara. Tu su glumci i glumice, pisci, redatelji, ravnatelji, scenografi, kostimografi i mnogi drugi. Taj ljudski trenutak vodi posjetitelje kroz izložbu i poziva ih da otkrivaju vlastite putove kroz kazališnu povijest. Svaki od 165 umjetničkih portreta nosi QR kod koji vodi na mrežne stranice Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, gdje se iza svake fotografije otkriva cijeli jedan svijet i životna priča umjetnika.“
Posebnu vrijednost izložbi daju brojne arhivske fotografije i portreti stari više od stoljeća i pol.
„Srećom, arhivi čuvaju veliko bogatstvo. Koristili smo građu iz arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, arhiva Hrvatskog narodnog kazališta, ali i iz moje privatne zbirke. Sa svih smo strana prikupljali te prekrasne portrete koji nisu vrijedni samo zbog svoje estetske ljepote, nego i zbog tajni koje nose. Za neke umjetnike znamo mnogo, za neke još uvijek otkrivamo nove podatke, a neke gotovo zaboravljene osobe ovom izložbom ponovno vraćamo u središte pozornosti.“
Izložba je posvećena ključnim osobama zagrebačke kazališne scene, a Banović ističe kako je bilo teško izdvojiti samo nekoliko imena.
„Teško je izdvojiti pojedince među utemeljiteljima poput Dimitrija Demetra, Josipa Freudenreicha, Stjepana Miletića ili Marije Ružičke-Strozzi. Posebno mi je bilo važno da žene zauzmu mjesto koje im pripada u povijesti hrvatskog kazališta. Od Nade Babić, Ene Begović i Mire Furlan do Branke Cvitković i Neve Rošić, ali i svih prvaka te dragocjenih epizodista koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovom kazalištu.“
Govoreći o dojmu koji želi ostaviti na posjetitelje, autorica naglašava da izložba nije samo povijesni pregled, nego i emotivno iskustvo.
„Posjetitelje očekuje mali umjetnički katalog od 165 godina drame, ispunjen licima koja sama po sebi govore mnogo. Ta su lica snažna, dramatična i emocionalno nabijena. Pozivaju vas da zastanete ispred njih i upijete kazališnu emociju. Kazalište bez emocije ne postoji, a upravo je to ono što ova izložba želi prenijeti.“
Izložba „Drama 165“ donosi vrijedan i slojevit uvid u bogatu povijest hrvatskog kazališta, odajući počast umjetnicima koji su tijekom više od stoljeća i pol oblikovali Dramu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Spojem vrijedne arhivske građe, suvremene tehnologije i pažljivo osmišljenog postava, izložba ne samo da čuva kazališnu baštinu, nego je na zanimljiv i pristupačan način približava novim generacijama publike.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
